Friško usvojen Zakon o unutrašnjoj trgovini u FBiH propisao je, između ostalog, i neradnu nedjelju. Primjena odredbe 18 navedenog Zakona počela je 17. 11. 2024. godine što je bilo dovoljno da se preliminarno sagledaju problemi, otvorena pitanja, nejasnoće… Načelnik Boris Horvat (1964) je promptno reagovao pozivom zainteresovanim subjektima na „Radni dogovor“ 21. 11. u 11:00 sati. U Vijećnicu se odazvalo 20-tak predstavnika subjekata koji predosjećaju velike probleme. Poslije kurtoaznih pozdravnih riječi, zahvalnosti na odazivu Načelnik je rekao: „Znam da su se pojavili određeni problemi oko primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, posebno neradne nedjelje. Ovaj sastanak ima za cilj da preliminarno sagledamo, stanje, iskustva od prve neradne nedjelje te da zajednički vidimo šta je realno da promptno poduzmemo“.

Na sastanku se razgovaralo o različitim aspektima primjene zakona uključujući problematiku organizacije radnog vremena kako bi svaki uposlenik imao 40 sati sedmično, što je zakonski predviđeno, utjecaj zakona na poslovanje trgovaca posebno u kontekstu mogućeg tehnološkog viška radnika i smanjenja prometa, mogućnost izrade prijedloga za izuzeće Općine Velika Kladuša iz pojedinih odredbi zakona uz obrazloženje koje bi bilo upućeno Federalnom ministarstvu trgovine.

Šefica nadležne Službe u općinskom organu uprave Azra Tahirović je pojasnila odredbe navedenog Zakona sa fokusom na nadležnosti lokalne zajednice.

Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini koji je usvojio Zastupnički dom sa 68 glasova za i 2 protiv, usvojen je uz amandman Vlade FBiH kojim je predviđeno da se ostavi mogućnost općinama i gradovima da predlože izuzeće, odnosno da nedjelja bude radna za trgovačke objekte ukoliko za to postoje opravdani razlozi.

Općinska vijeća će moći usvojiti prijedlog o izuzeću i uputiti ovaj prijedlog Federalnom ministarstvu trgovine. Federalno ministarstvo trgovine će prijedlog uputiti Vladi FBiH na odlučivanje. Ukoliko Vlada FBiH procijeni da je zahtjev opravdan općina/grad će dobiti zeleno svjetlo za rad trgovačkih objekata nedjeljom.

Poduzeti ćemo sve što je u našoj nadležnosti

Svoja viđenja primjene Zakona prezentovalo je nekoliko predstavnika pravnih subjekata („Midž-Hit“, „Konzum“, „BF“, Udruženje preduzetnika,…).  Tako se npr. moglo čuti da je većina većih pravnih subjekata prošle godine ostvarivalo oko 20% ukupnog prometa nedjeljom, da će mnogi trpjeti ogromne direktne štete zbog ograničenog roka trajanja određenih proizvoda (voće, povrće,…), da će biti značajnog smanjenja broja zaposlenih radnika, da djelatnosti koje „direktno pogađa“ ovaj Zakon (šifra 45-47) prema podacima Porezne uprave FBiH zapošljavaju 1.300-1.350 radnika što je oko 25% ukupno zaposlenih Općine, da… Tokom diskusija čulo se i dosta konkretnih prijedloga.

Privrednici smatraju da su odredbe Zakona donekle i diskriminatorne jer građanima onemogućuju kupovinu prehrambenih i higijenskih potrepština nedjeljom, dok im je istovremeno omogućena posjeta npr. ugostiteljskim objektima i kladionicama.

Završavajući jednosatni sastanak Načelnik je rezimirao: „Molim vas, učinite sve da zadržimo zaposlenost u djelatnostima koje su direktno pod „udarom“ ovog Zakona. Sve ovo što smo danas čuli dostavite čim prije u Službu za preduzetništvo, razvoj,… Posebno tražim da Udruženje preduzetnika dostavi svoje prijedloge. Poduzećemo sve što je u našoj nadležnosti da zajednički  pronađemo optimalna rješenja“.

Nije potrebno posebno napominjati šta za Veliku Kladušu znači svako radno mjesto. Ako pokažemo razumijevanje (radnici, preduzetnici, sindikati, udruženja,…), blagovremeno poduzmemo konkretne mjere, a nadajući se da nismo jedina općina koja je u kompliciranoj situaciji, nadati se razumijevanju zakonodavca?

Velika Kladuša, 21.11.2024. ramoh45.07@hotmail.com