„Farmacija 2011“ od KB „Dr.Irfan Ljubijankić“ na ime zatezne kamate kroz četiri presude naplatila 1,8 miliona KM!
Piše: M.D.
„Na osnovu Vašeg akta broj 29-08-interno-1/2024. od 04. 11. 2024. godine… obavještavamo Vas da su prema podacima u računovodstvenoj evidenciji u periodu od 2016. godine do danas protiv Ustanove donesene četiri presude od strane nadležnog suda i podnesene tužbe …U istom periodu su uplaćene dobavljaču „Farmacija 2011“ d.o.o. Bihać zakonske zatezne kamate u iznosu od 1.834.755 KM.“
Ovo je odgovor Službe za pravne poslove i ljudske resurse Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću na naš zahtjev koliko je domaća firma kao dobavljač naplatila zateznih kamata za osam godina. Kako je, prema nezvaničnim informacijama, u toku još jedna tužba „Farmacije 2011“ ukupna suma zateznih kamata mogla bi biti veća od dva miliona KM. Možda čak i veća, ako se uzme u obzir da „Farmacija 2011“ ima poslovne odnose sa KB Bihać i prije 2016. godine.
Kamata po presudi broj 17 0 Ps 063609 16 Ip iznosila je 367.974, 40 KM.
Kamata po presudi broj 17 0 Ps 088253 17 Ps iznosila je 918.750, 81 KM.
Kamata po presudi broj 17 0 Ps 105057 21 Ps iznosila je 178.900, 44 KM.
Kamata po presudi broj 17 0 Ps 127582 22 Ps iznosila je 181.586, 52 KM.
Kao što se iz priloženog može vidjeti, vlasnik „Farmacije 2011“ Amir Kovačević posebno se finansijski „potkožio“ u 2017. godini kada je na ime zakonske zatezne kamate od KB Bihać uzeo skoro milion KM.
Iako „komšijska“ firma „Farmacija 2011“ kao oličenje beskrupulozne poslovnosti i profesionalnosti ne prašta čak ni vjerovatno svom najpouzdanijem poslovnom partneru iz istog grada. Činjenica da KB Bihać već dvije decenije ima strahovite finansijske probleme zbog kojih od 2010. godine redovito sve do danas zanavlja revolving kredit od komercijalne banke u iznosu od 2 miliona KM kao i pozajmicu od 1,8 miliona KM od ZZO USK-a, a što je zasigurno vrlo dobro poznato vlasniku „Farmacije 2011“ Amiru Kovačeviću, nimalo nije pokolebalo Kovačevića da uz glavnicu „odere“ KB Bihać za zakonsku zateznu kamatu.
Čini se da KB Bihać egzistira u vanrednim okolnostima upravo zbog „Farmacije 2011“ koja stalno prijeti blokadama i upućuje tužbe sudu zbog kašnjenja plaćanja isporučene robe. Jer kako što je u septembru ove godine planirana vanredna sjednica kako bi se donijela odluka o plaćanju duga Kovačeviću, navodno oko 500.000 KM po utuženoj „stvari“ te da se „Farmaciji 2011“ isplati i milion „redovnog“ duga za isporučene lijekove i druge materijale, a da ostatak dugovanja od oko 500.000 KM „sačeka“, vanredne sjednice upravnig odbora KB Bihać skoro uvijek su održavane zbog prijetnji blokadom od strane Kovačevićeve firme.
U izvještaju Upravnog odbora za 2021. godinu npr., piše: „I vanredna sjednica održana je 11.06.2021. godine sa jednom tačkom dnevnog reda: donošenje odluke o davanju saglasnosti direktoru za zaključivanje Sporazuma o plaćanju duga u toku izvršnog postupka po notarskoj ispravi tražiocu izvršenja ,,Farmacija 2011“ d.o.o. Bihać.
II vanredna (u novom sazivu) sjednica održana je 05.07.2021. godine sa jednom tačkom dnevnog reda: donošenje odluke o davanju saglasnosti direktoru za zaključivanje Sporazuma o plaćanju duga povjeriocu ,,Farmacija 2011“ d.o.o. Bihać.
Alarmantno stanje te 2021. godine a u vezi „Farmacije 2011“, najavio je i Sindikat KB dva mjeseca ranije na FB stranici Sindikata 13. aprila 2021. godine.
Kantonalna bolnica „dr Irfan Ljubijankić“ Bihać, našla se je u teškoj situaciji. Blokirani su joj računi izvršnom sudskom presudom, zbog dugovanja prema dobavljaču „Farmacija 2011“ d.o.o. a u nemogućnosti je i da uposlenicima isplati martovsku platu. Sutra 14.04.2021. u prostorijama Vlade USK-a odrzaće se sastanak povodom deblokade računa Kantonalne bolnice, na kojem će biti prisutni premijer USK-a, ministrica zdravlja, direktor ZZO i direktor „Farmacije 2011“ (Amir Kovačević). Nadamo se pozitivnom rješenju, a o slijedećim koracima bit ćete pravovremeno obavješteni.
I prije 2021. i danas situacija se nije nimalo promijenila. Kovačevićeva kompanija „drži u šahu“ najveći zdravstveni resurs Kantona, a svojevrsnu „talačku krizu“ potpuno ignorantski prati izvršna i zakonodavnna vlast USK-a. Otkud toliko snažan poriv da se geografski i lokacijski pa i po svim drugim parametrima bliskom poslovom partneru „kamatarenjem“ godinama otežava ionako teško poslovanje?
Upravo stoga se u javnosti isprepliću teze o vrlo vjerovatno mogućem dogovorenom zapletu neplaćanja ispostavljenih računa „Farmaciji 2011“ nakon čega slijedi utuživanje i deja vu rasplet – naplata kamate u iznosima od nekoliko stotina hiljada KM. Takav crni scenarij sa finasijskim slomom KB Bihać živi već duži niz godina, najvjerovatnije od početka poslovanja sa „Farmacijom 2011“. I sve ove godine ovakvi neshvatljvi epilozi sa teksturom dogovorene tužbe („ti šalji račune, ja neću plaćati“) nisu pronašli mrvu zanimanja kod nadležnih policijskih agencija i tužilaštava.
U 2022. godini, kako piše u izvještaju federalne revizije, od 66 dobavljača, 45 je pristalo na odustanak od kamata i sa njima je KB potpisala sporazume. No, „Farmacija 2011“, sa kojom KB Bihać ima vjerovatno najduže i finansijski najunosnije poslovanje za ovog dobavljača, pogađate, nije. Te 2022. godine Kovačevićeva firma upućuje tužbu protiv KB Bihać na iznos od 2.758.317 KM i to za neplaćena 152 računa??! Kako je moguće da se toliko računi ne plate? Ko je odlučio da dospjeli računi u iznosu od 2,7 miliona čekaju na tužbu?
Inače, ako poredimo iznos plaćenih kamata u 2022. godini onda je federalni revizorski izvještaj ispustio jednu od dvije tužbe „Farmacije 2011“ koja je po presudama te godine ukupno naplatila od KB Bihać 369.129, 63 KM, a ne 187.543,11 KM.
Već smo pisali da „Farmacija 2011“, sudeći po revizorskim izvještajima kantonalnih i županijskih bolnica, bh kliničkih i zdravstvenih centara sa kojima, sudeći po informacijama sa službene stranice ove kompanija uspješno surađuje, nema izvršnih sudskih tužbi i zakonskih zateznih kamata.
Tako, za razliku od revizorskih izvještaja KB u Bihaću u kojima se u „fajlovima“ sudske presude i javne nabavke redovito pojavljuje „Farmacija 2011“ ovakvih tužbi i presuda nema npr. u KCUS Sarajevo (revizorski izvještaj 2022.),, UKC Tuzla (revizorski izvještaj 2017. i 2022.) KB Zenica (revizorski izvještaji 2016. i 2021.), KB „Safet Mujić“ Mostar (revizorski izvještaji 2018. i 2023.), Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar (revizorski izvještaj 2022.), KB Goražde (revizorski izvještaji 2011. i 2018.), Zdravstvenom centru Brčko (revizorski izvještaji 2019., 2020., 2021., 2022., 2023.), Županijskoj bolnici „Dr. Mihovil Sučić“ (revizorski izvještaj 2023.), Općoj bolnici Trebinje (revizorski izvještaj 2023.), Županijskoj bolnici Orašje (revizorski izvještaj 2023.), Hrvatskim bolnicama „Dr. fra Mato Nikolić“, Općoj bolnici Tešanj (revizorski izvještaj 2019.) Općoj bolnici Bugojno (revizorski izvještaj 2023.)…
„Farmacija 2011“ spada u red najjačih farmaceutskih kuća u BiH. Prema Monitoringu procesa nabavki zdravstvene opreme, materijala i lijekova iz 2018. godine koji je realizirala Fondacija za razvoj i demokratiju, „Najuspješnija kompanija ponuđač po vrijednosti dobivenih ugovora na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine je D.O.O. „Farmacija 2011“ sa ukupnom vrijednošću od 12.102.155,74 konvertibilnih maraka“.
Slijedi „Hercegovinalijek“ sa 5.054.531 KM itd. Od ukupno dodijeljenih 54,5 miliona KM tokom 2016. i 2017. godine u FBiH „Farmacija 2011“ dobila je 22 posto od ukupne vrijednosti. Inače, u FBiH je sa 22,3 miliona KM u ovoj oblasti došlo do upečatljivog porasta u 2017. godini na 32,2 miliona KM što je porast od 144 posto, a „Farmacija 2011“ , se očigledno u tome najbolje snašla. Glavnina ovog povećanja u 2017. godini, čak 10 miliona KM, odnosi se na lijekove.
Bilanca poslovanja „Farmacije 2011“ pokazuje da se radi o veoma solventnoj firmi. Godine 2018. ovo je farmaceutsko preduzeće imalo ukupni prihod od 15,8 miliona KM, a dobit od 3,9 miliona KM. Godine 2022. ukupni prihod je 37 miliona KM a dobit 8 miliona KM. Prošle godine „Farmacija 2011“ prikazala je ukupni prihod od 40 miliona i dobit od skoro 10 miliona KM. Tada smo se i upitali kako nastaju ti „čarobni milioni“ kada vam svaki od 20 zaposlenih za godinu dana zaradi za „gazdu“ pola miliona KM, sebi zaradi plate i plati sve obaveze državi. Zaista impresivan poslovni poduhvat.
Na kraju, potpuno je jasno da „Farmacija 2011“ ima pravo da naplati zakonsku zateznu kamatu. Kamata je trošak pozajmljivanja novca i kompenzacija za odricanje od sopstvene potrošnje. Vlasnik „Farmacije 2011“ ne pozajmljuje kamatu nego naplaćuje sudsku zateznu kamatu, što će nekom zvučati kao dozvoljeno zelenašenje.
Nije on kriv, što ga KB Bihać svojim neplaćanjem na vrijeme tjera na odloženo raspolaganje svojim novcem. A gospodin Amir Kovačević više voli da određenom sumom raspolaže danas nego sutra i zbog te tzv. teorije vremenske preferencije on putem suda naplaćuje KB Bihać to što ga sprečava da dobije svoj novac (glavnicu) na vriijeme. Gospodin Kovačević kao musliman i vjernik, u šta niko ne sumnja, vjerovatno plaća vazifu i druge islamske obaveze čime potvrđuje pripadnost svom džematu i jača kapacitet muslimanske zajednice.
No, istovremeno i očigledno, vlasnik „Farmacije 2011“ zanemaruje to što islam odbacuje kamatu, jer šta ga briga. Njemu kamata znači mnogo više da bi je zanemario, tim prije što mu svjetovni zakoni to omogućuju kao jedan od oblika dobiti, doduše, ne na finansijskom i tržištu investicija nego uz pomoć suda, ali na kraju mu „dođe isto“. Običan čovjek kamatu kao fini eufemizam svojim riječima prosto naziva „guljenje kože s’ leđa“. Literarno rečeno, kamata je stopalo zelenaša kojom gnječi lobanju i rebra dužniku koji kasni sa plaćanjem. Sva sličnost ove kolokvijalne definicije sa „poslovnim odnosom“ „Farmacije 2011“ iz Bihaća i KB „Dr. Irfan Ljubijankić“ iz Bihaća slučajna je i ne tretira i ne opisuje bogatu lepezu poslovnih veza između zajmodavca i dužnika. (etto.ba)