SARAJEVO – Sveobuhvatno istraživanje tokova javnog novca u medijima, odnosi između javnih vlasti i medija, kao i otkrivanje klijentelističkih i političkih pristupa u dodjeli sredstava medijima iz javnih budžeta, čini se kao nemoguća misija, uzimajući u obzir složeno administrativno i Ustavno uređenje BiH. U ovoj državi postoji 14 vlada, 143 općine sa lokalnom upravom, te brojne institucije, agencije, javna preduzeća i ustanove koje dodjeljuju grantove i/ili direktno finansiraju medije. Preglomazan državni aparat i uprava prostor su za (1) više raznovrsnih mogućnosti i izvora finansiranja medija, što je dobro za jačanje finansijske održivosti medija ali i (2) prilika da se osiguraju skriveni („sivi“) tokovi novca koji će jedne medije staviti u povlašteni položaj a druge diksriminirati u smislu (ne)jednake dostupnosti izvora finansiranja na fer, transparentan i društveno odgovoran način. 
Zbog višegodišnjeg smanjivanja vrijednosti medijskog tržišta u BiH i njegovih drugih specifičnosti (veliki broj medija, uticaji medija i marketinških agencija iz susjednih država na finansijske tokove u BiH, itd…), rijetke su medijske kuće koje uspijevaju osigurati vlastita sredstva za normalno funkcionisanje. Njihov opstanak i rad često zavise od volje lokalnih zvaničnika i donosilaca odluka o direktnom finansiranju ili dodjeli grantova medijima. Pozicija finansijske ovisnosti, koja uvijek u sebi sadrži i zahtjeve političke odanosti i služenja određenim političkim, nacionalnim, ekonomskim ili drugim lobijima a ne javnosti, dovodi u pitanje javni ugled medija, njihovu vjerodostojnost i povjerenje građana u medijske sadržaje koje objavljuju. Budžetska izdvajanja za medije, poput sredstava za oglašavanje, grantove ili subvencije, predstavljaju uobičajen način finansiranja medija u cijelom svijetu, posebno u oblasti zaštite medijskih sadžaja od javnog značaja. Prema demokratskim princima i evropskim standardima, podaci o dodijeljenim sredstvima trebaju biti javno dostupni. Ukoliko ove transakcije nisu u potpunosti transparentne, odnosno ukoliko ne postoje jasno utvrđeni kriteriji za dodjelu javnih sredstava medijima, štetne posljedice trpe medijski profesionalci i objektivno izvještavanje, ali i društvo u cjelini. U okviru projekta „Mediji i javni ugled“ BH novinari su, zajedno sa drugim članicama Konzorcija proveli obimno istraživanje o finansiranju medija iz javnih budžeta. Rezultati tog istraživanja biće objavljeni početkom novembra 2017., u okviru sveobuhvatne studije transparetnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija. Ukratko – istraživanje je pokazalo kako u BiH ne postoje javno dostupni i jasni kriteriji za dodjelu sredstava medijima iz javnih budžeta niti je pouzdano moguće utvrditi koliko novca pojedinačno dobijaju medijske kuće. Piše: Arman FAZLIĆ, urednik E-novinara