BIHAĆ – Iznimno visoke temperature ovih junskih dana nepovoljno utječu na rast i razvoj biljnih kultura, posebno ratarskih među kojima je najugroženiji kukuruz. Zbog gubitka vode, urod će sigurno podbaciti i nastupit će velike štete. U kojem procentu, još je rano prognozirati ali će prinosi zasigurno biti umanjeni, tvrde agronomi. Da bi se usjevi donekle zaštitili, poljoprivrednicima preporučuju da ih u kasnim večernjim satima navodnjavaju cisternama što se posebno preporučuje za kukuruz.
Živa u termometru rasla je ovih dana i do trideset i sedmog podioka Celzijeve ljestvice pa je toplotni val ugrozio razvoj ratarskih kultura, posebno kukuruza. Zabrinulo je to većinu ovdašnjih poljoprivrednika ali ne i Hamdiju Durakovića iz bihaćkog naselja Sokolac koji je, kako kaže, kod kuće na pola i u Golubićkom polju na tri hektara zasijanog kukuruza, te parceli ječma, blagovremeno primijenio sve agrotehničke mjere pa očekuje dobar prinos. -Biljka može izvršiti ukorjenjavanje da bi žile išle što dublje u zemlju zbog suše. Prilikom rasta preporučljivo je samo jedno tretiranje na velikim vrućinama zbog zaustavljanja rasta biljke. Što god više biljka raste, ona zatvara sebi površinu oko sebe i zaustavlja vlagu da se ne suši, kaže Hamdija Duraković, poljoprivredni proizvođač iz Sokoca. Hamdija dodaje kako visoke temperature pogoduju rastu žitarica jer slijedi njihovo zrenje. Neće doći do isklijavanja koje se događa prilikom obimnih padavina. Na parceli površine jedan hektar zasijao je ječam koji se, kaže, dobro razvija. Agronom Senad Osmanagić iz Cazina kaže kako će zbog nedostatka vlage prouzrokovanog toplotnim valom prethodnih dana, prinos kukuruza biti umanjen. Suša će se odraziti i na biljne kulture. Za to poljoprivrednicima savjetuje.
-Farmeri koji očekuju neki prinos kukuruza, pogotovo ako imaju neke manje parcele, mogu uzeti cisternu, u večernjim satima, kasno u noć, mogu malo i zaliti, znači proći kao da se ide jednostavno s navodnjavanjem. Da se da biljkama neki stimulator protiv stresa. Naime, imamo mi danas u poljoprivrednim apotekama dobrih kvalitetnih preparata koji pomažu biljkama da se lakše nose s ovakvim vremenskim (ne)prilikama. To nije ni skupa primjena, to je nekih dvadesetak maraka po hektaru, kaže mr. Senad Osmanagić, agronom iz Cazina. Visoke temperature ugrožavaju i maline u vrijeme berbe pa se poljoprivrednici protiv toga bore na različite načine, najviše primjenom sistema za navodnjavanje i tzv. noćnim orošavanjem, prskanjem stimulatorima, postavljaju se i mreže. Sigurno je da će prinosi maline biti niži a njihova kvaliteta neće biti zadovoljavajuća zbog visoke zračne suše, naglašava Osmanagić. U Poljoprivrednom zavodu USK-a kažu kako toplotni stres i suša smanjuju prinos pogotovo ako se javljaju u periodu nalijevanja zrna, klasanja i oprašivanja.
-U ovom periodu najviše trpe ratarske kulture, najviše ječam i pšenica jer se pšenica nalazi u periodu voštane zrelosti koji se naravno ubrzava jer povećanom temperaturom crpi se iz zrna vlažnost tako da će doći i tu do smanjenih prinosa sigurno u nekom procentu, kaže Tanja Veladžić, stručna savjetnica u Poljoprivrednom zavodu USK-a. Visoke temperature i korovskim biljnim vrstama omogućavaju da se sve više šire a dovode i do pojave štetnih organizama-štetočina, što onemogućava njihovo lakše praćenje a time se povećava i upotreba pesticida, kažu u Poljoprivrednom zavodu USK-a. Samir TULIĆ