Žene su  i na USK-u manjina u stranačkim strukturama i političkim tijelima, podložne muškom stranačkom gremiju i uglavnom ne potežu pitanja rodne ravnopravnosti, iako bi trebale i morale.

Na startu našeg istraživačkog zadatka u Projektu osnaživanja učešća žena u javnoj sferi na Unsko-sanskom kantonu (USK-u) držaću se, svakako, izuzetka od anegdotalnog pravila da je statistika zbir tačnih beskorisnih podataka. Ova numerička „gospođa“ pomoći će nam da nas u temu uvedem „analogizacijom“ brojeva učešća žena na lokalnim izborima 2016. i 20120. godine na USK-u, koristeći službene podatke Centralne izborne komisije BiH. Eventualne greške u brojkama mogu biti minimalne, što ide na dušu, koncentraciju i subjektivnu pažnju istraživača prilikom matematičkih operacija prvog (sabiranja i oduzimanja) i drugog stupnja (množenja i dijeljenja). Prezentiramo osnovnu zbirnu statistiku, a ovim brojkama ćemo se vratiti kasnije detaljnom analizom po općinama/gradovima Unsko-sanskog kantona.

Stereotipi i tradicija kao bedem pred rodnom ravnopravnošću

Na predstojećim Lokalnim izborima u BiH 15. novembra 2020. godine na osam općina USK-a prijavljen je ukupno 1.541 kandidat, od čega 627 žena, u procentima 40,68 posto.

Prije četiri godine na Lokalnim izborima na USK-u bilo je ukupno 1.655 kandidata, od čega 725 žena odnosno 43,8 posto.

Godine 2020. političke stranke u Krajini kandidirale su 34 kandidata za načelnika/gradonačelnika a među njima nema nijedne žene.

Prije četiri godine političke stranke na USK-u na Lokalnim izborima prijavile su 29 kandidata za načelnike/gradonačelnike i svi su bili muškarci. Godine 2020. imamo svega 11 žena nositeljica lista za općinska/gradska vijeća na USK-u, a četiri godine ranije bilo ih je sedam.

Ovogodišnji pad učešća žena na krajiškim listama u odnosu na 2016. godinu  od  tri posto nije zanemarljiv, ako znamo da je ženska populacija na USK-u brojnija od muške (52 posto) te da su na ovim izborima i na ovaj način smanjene njihove šanse da se uključe u politički i javni život kao izabrane zvaničnice. Vidjeti ćemo da li će u konačnici broj žena u lokalnim parlamentima biti manji nego 2016. godine. Ovaj relativno podnošljiv podbačaj učešća žena na listama političkih stranaka potvrđuje tezu o bh političkoj kulturi kao dominantnoj kulturi muškaraca. S’ druge strane, procenat od 40 posto žena na listama političkih stranaka na USK-u očekivan je i u skladu sa tzv. zakonskim minimumom odnosno kvotom od 40 posto. Ova „ženska“ kvota stupila je na snagu 2013. godine, nakon harmonizacije Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini sa Zakonom o ravnopravnosti polova, zakonske inicijative koju je svojevremeno predložila „zaboravljena“ državna parlamentarka Ismeta Dervoz.

Amina (NB), Bisenija (SDA), Fadila (NB), Elvira (LS)

Nezavisni blok Sanski Most već prvog dana kampanje dao je vjetar u krila ženskoj snazi na listi za Općinsko vijeće. Amina Redžić 6-ta na listi u video zapisu od 20 sekundi na službenoj FB stranici Nezavisnog bloka USK-a pozvala je građana da prate ovu stranku i podrže je. Zanimljivo je da se radi o kandidatkinji koja nosi maramu kao znak svog nacionalnog i vjerskog identiteta.

Bisenija Mušedinović, profesorica bosanskog jezika, majka, supruga, fokloristikinja, humanitarka, nositeljica liste SDA Velika Kladuša i već realizirana političarka. Ona je i kantonalna predsjednica Organizacije žena SDA i član Glavnog odbora SDA BiH. Nakon tri uzastopna mandata u OV Velika Kladuša Mušedinović  predvodi listu od 30 kandidata među kojima je 12 žena. Moglo  bi se zaključiti da i pored tradicionalnih osobina bošnjačke žene Mušedinović svojim profesionalnim i socijalnim statusom i energičnim radom ruši predrasude prema ženama. Njeno ustoličenje kao nositeljice liste može imati veliki uticaj na samopouzdanje žena u javnoj sferi ne samo u njenoj stranci, nego i u drugim političkim opcijama u Velikoj Kladuši pa i šire. -Kao žena u politici, ne bih da vam kukam, za sada moj angažman u Vijeću bio je moj odgovor što ljudi Velike Kladuše traže od mene. Ne mogu reći ljudi prevashodno koji su vezani za SDA već svi građani općine Velika Kladuša. Interes nam je da svi građani općine Velika Kladuša imaju ovu općinu, imaju ovaj grad pomjeri svih nas, izjavila je Mušedinović mladoj volonterki portala „ReprezenT“. Iako stranke centra kakva je SDA nisu pretjerano sklone davanju prilika ženama na najvišim pozicijama (osim ako se ne radi o supruzi „prvog u Bošnjaka“) moglo bi se zaključiti da se Bisenija Mušedinović nametnula kvalitetnim i kontinuiranim političkim radom bez oscilacija i političkih grešaka kao najsnažnijim argumentom za delegiranje na poziciju nositeljice liste ispred  tradicionalno predestiniranih muških kandidata.

Ovogodišnja kampanja u Velikoj Kladuši zanimljiva je i po formiranju nove političke opcije u ovom gradu Nezavisnog bloka (NB). NB Velika Kladuša na listi za OV ima 15 imena, a nositeljica je Fadila Sabljaković. Ona je na čelu liste na kojoj je sedam žena, čiji su muževi, očevi ili braća nestali u bratoubilačkom sukobu u Krajini. Sabljaković kaže da je okupljanje u NB otpor „plemenskim vođama“ koji su skoro uništili budućnost generacija i pokušaj da se bore vlastitim snagama. –Umorni smo od politike vladajućih stranaka, kao narod izgubili smo kompas, razjedinili se. Kome to stanje odgovara? Njima, naravno. Kladuša je postala grad migranata, grad bez kulturnih dešavanja, grad u kome odavno nije niknuo novi objekat. Svjetlo na kraju tunela postoji, vidjećemo da li ćemo ga mi ugledati, zapisala je nedavno na svom Facebook profilu Fadila Sabljaković. Svojim primjerom stimulira i druge žene da se aktivno uključe u politiku i uopće u javnu sferu. -Bila  sam svjedok nepravdi, to se mora promijeniti. Sama sebi sam rekla – ako ništa ne pokušaš, grišće te savjest, ovako barem želim da pokušam. U epidemiji koronavirusa smo se organizirale, mnogo žena se javilo, baš žena čiji su muževi, braća i očevi bili na suprotnim stranama u ratu, i odlučile smo da pokušamo u jednoj nezavisnoj političkoj priči. Jedna od njih je i Rasima Keserović, suprug joj je poginuo u Armiji RBiH. I ona se snalazi kroz život. Sa nama je i Vesna Dizdarević, takođe iste sudbine. Došli smo da se izmirimo i da pokažemo da vječite podjele nisu nikakvo rješenje niti zalog budućnosti. Velika Kladuša je zaista ne umorna, nego na samrti od  viška povijesti. Napravile smo listu za Općinsko vijeće, udružile smo se žene „autonomaša“ i „korpusovaca“ i idemo u jednu zanimljivu avanturu, ima porodica, poginuo brat, otac. Puno je onih koji su bili „za Fikreta“ ali  onih koji su bili „za SDA“, a sada su ovdje zajedno, kaže Fadila Sabljaković.

S’ druge strane, očekivana je činjenica da će Elvira Abdić Jelenović biti nositeljica liste Laburističke stranke Velika Kladuša. Obzirom da ova politička stranka djeluje formalno i praktično kao uspješan finansijski porodični holding, bolje rečeno klan Fikreta Abdića&djece, nametnuto liderstvo njegove kćerke je conditio sine qua non djelovanja LS-a u političkom životu. Drugačije naprosto ne smije biti. Posve je bila isključena mogućnost da neko drugi od ženskih kandidata sa liste bude prvi participant na listi koga bi birači Velike Kladuše mogli zaokružiti. Ovakvo višegodišnje političko ponašanje LS Velika Kladuša može se nazvati porodičnom  demokraturom, odnosno vrstom pseudodemokratskog nametanja po porodičnom stablu unaprijed određenog kandidata, tačnije kandidatkinje i u tom smislu se ne može govoriti o savremenim demokratskim procesima u razbijanju predrasuda prema ženama u politici. Da dodatno karikiram aniticipaciju o ženskom porodičnom kandidatu LS Velika Kladuša – Elvira Abdić Jelenović bila bi nositeljica i da je muško.

Anela (PzP), Šeherzada (NS), Edina (SDP)

Cazin sa 12 političkih subjekata i 250 imena na listama ima samo jednu nositeljicu  Anelu Perviz, članicu Platforme za progres. Lista ove stranke broji svega tri kandidata. Perviz je mlada i odlučna žena. Diplomirala je menadžment i magistrirala Međunarodni marketing u SAD. -Ja želim budućnost u ovoj državi, u ovom gradu, a znam da je nikada nećemo imati dok sami ne uspostavimo sistem da su političari na usluzi narodu, a ne narod političarima, poručila je u jednom od najbolje urađenih video spotova u trajanju od 57 sekundi koje je analizator primijetio u dosadašnjoj kampanji. Perviz i dvoje mladih kolega sa liste poručili su biračima da će transparentno raditi i preuzeti odgovornost za svoje postupke.

Bihać je među 369 imena na listama 14 političkih stranaka „izdestilirao“ svega dvije nositeljice Šeherzadu Delić iz NS-a i Lejlu Bakrač iz Saveza za bolju budućnost (SBB). Delić, profesorica bosanskog jezika i književnosti, sada je već „slavna učesnica Bihaćkog proljeća“, odnosno demonstracija protiv kantonalne vlasti 2014. godine. Njen spektakularni nastup u tadašnjoj Skupštini USK-a kada je sa govornice urnisala korpumpiranu krajišku političku elitu ima ogroman broj pregleda na You Tube kanalu. Ona se nakon Bihaćkog proljeća okušala u Prvoj stranci na Općim izborima, a konačno, izgleda, pronašla u NS-u kao stranci izrazite građanske orijentacije i socijalno-liberalnog političkog opredjeljenja. Delić se već isprofilirala robusnim i direktnim nastupima bez političke kurtoazije, a slogani „zakačeni“ uz njene fotografije, poput „Odlučili smo se za Pospremanje“ i „Sad ne možete reći da nemate za koga glasati“ odgovaraju njenom političkom gardu. Ona odsustvom taktike u političkom govoru čak ruši naslijeđene norme  i okvire koje određuju položaj  žene  u  javnoj sferi  i  običaje koji ženama ostavljaju manje prava i sloboda nego muškarcima. U tom smislu samo još profiliranije i meritornije, sa  veoma pripremljenim i argumentiranim nastupima u Skupštini USK-a djeluje takođe zastupnica NS-a Vildana Alibabić, univerzitetska profesorica. Alibabić drži visok nivo beskompromisne parlamentarne prakse u krajiškom zakonodavnom organu i svojim djelovanjem zasigurno motivira i druge žene da ruše stereotipe o dominaciji muškaraca  u političkoj sferi.

Upornost, nepokolebljivost, dosljednost, odlučnost. Ove osobine stoje kao opis karaktera Edine Šertović na njenom FB-profilu, nositeljice Liste za OV Bosanska Krupa ispred SDP-a. Ona je relativno mlada i uspješna žena, supruga i majka. Doktor biotehničkih nauka i docent na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Predsjednica Općinskog Foruma žena SDP-a, član KO SDP USK. Profesionalni  rezultati su je kandidirali na vrh liste svoje stranke. -Iako dugodišnji član SDP-a,  nisam se aktivno uključivala u rad. Sada to činim zbog stanja u kome se nalazi BiH, USK,a cilj  mi je da pomognem u jačanju moga grada Bosanske Krupe kako bi bio još bolji, kaže  Šertović.

Svjesna je da politička partija posjeduje najveću moć kada je riječ o povećanju prilika da žene zauzmu pozicije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Prednost krupskog SDP-a kao vitalne  političke organizacije što imaju veliku listu i samim time veću mogućnost  da  se uključe na nju i kategoriju  žena. Lista  SDP Bosanska Krupa od 29 imena  ima 12  žena ili 41,37 posto. To je u visini  kvote žena koja je dio bh izbornog sistema, ali ona ne znači apsolutni maksimum u brojnosti žena na listama već motivaciju  političkim strankama i ženama lidericama u njima da taj broj povećavaju. To se ne smatra nikako mjerom diskriminiranja dominantne pozicije muškaraca nego je kompenzacija da povijesne naslijeđene  društvene odnose koji su betonirali  nezasluženu nižu poziciju žene u društvu i u političkom životu. Kvote ne znače  sigurnost u povećanju zastupljenosti žena u parlamentima pogotovo ako su na dnu lista.

Narod i Pravda Bosanska Krupa na svojoj listi za OV Bosanska Krupa ima 12 žena i 13 muškaraca što je čak 48 posto žena na jednoj listi. Vjerujem da je ovo početak jedne pozitivne priče, novih politika i novih ideja koje će voditi ka prijeko potrebnim reformama. Izbor je na nama – ili promjene ili će nam omladina otići van BiH, kazala je nedavno Ifeta Kadić,  prilikom prijema  novih članova u NiP Bosanska Krupa. Kadić je na čelu krupskog NiP-a (ranije SBB) ali uprkos činjenici da stranku vodi žena, uz to zastupnica u Skupštini USK-a, „nije se  uspjela izboriti“ da nositeljica liste ove stranke bude žena. Upravo je ona, na 2. poziciji liste za OV Bosanska Krupa. Obzirom da se na listi ove političke stranke nalaze mlade i fakultetski obrazovane žene vjerovatno željne i političkog dokazivanja, možda bi bolji i za javnost prihvatljiviji i svakako i popularniji potez (da nam mladi ne odu iz BiH) bilo postavljanje mlade žene „u vrh liste“ tim prije što je iskusna Kadić već pokazala svoje rezultate na općinskom i kantonalnom nivou, doduše u drugoj političkoj opciji. No, moguće je da se radi i o političkoj „finti“ privlačenja glasova kako bi se kasnije odustalo od eventualne pozicije u ime kandidata/kandidatkinje koji/koja nije prošao/prošla.

Izeta (nezavisna), Sanda (SDP), Aida (DF), Desanka (DNS), Nađa (NS), Lejla (NB), Sana (NiP)

Izeta Ferizović je jedina nezavisna kandidatkinja za Općinsko vijeće Bosanski Petrovac. Diplomirana je ekonomistica, supruga, majka jednog djeteta. Aktuelna je  predsjedavajuća ovog zakonodavnog organa u kome 17 vijećnika dolazi iz 12 političkih stranaka. Njena politička situacija je kontraverzna-iako je bila član A-SDA odlučila se da ide samostalno u predizbornu kampanju. Lišavanje političkog plašta stranke koja  je parlamentarna u USK-u i nosi izvršnu vlast Kantona Ferizović stavlja u vrlo osjetljivu i relativno težu poziciju u odnosu na ostale kandidate na listama koje „nose“  stranačke liste. Istovremeno ovakva pozicija političkog freelancera oslobađa njene prirodne potencijale, ženske instinkte i daje prijeko potrebno samopouzdanje. Njen moto na  fotografiji  „Ovdje i sada“ označava odlučnost, a poruka biračima koja prati njenu kampanju kroz „borbeni“ glagol „rikati“ emotivna je, kontemplativna i filozofična u sredini a smirena i jasna na kraju, sa dobro odabranim lapidarnim fokusom na vrijeme i mjesto. „Ne bojimo se dok nebo riče kao divlja zvijer, a kišno razdoblje misli razara sjećanja, jer uporan je naš zanos…Ovdje i SADA“!

Ovakva prezentacija mlade političarke otkriva njenu snažnu namjeru da se žestoko bori za poziciju u društvu, a nudi  iskrenost, profesionalnost i mladalački zanos.

Bužim na Lokalnim izborima 2020. godine ima svega 40 žena na osam stranačkih lista. Jedna od njih, Narodna lista Bužim (NLB), očito rađena na brzinu zbog burnih  političkih događanja u Kantonu, uopće nema žena, nego svega šest muškaraca. Prije četiri godine ovaj gradić je imao jednu nositeljicu, dr. Indiru Bosnić na listi SBB-a a zanimljivo je da ove političke stranke uopće nema na ovogodišnjim izborima. Istovremeno, također zanimljivo i poučno, bivša nositeljica liste SBB-a prije četiri godine, na ovim izborima je druga na listi SDA.

Sanski Most prednjači u „ženskom pitanju“ kada je riječ o nositeljicama lista. Od ukupno 11 nositeljica  lista na USK-u, čak četiri su iz Sanskog Mosta. To su Sanda Čekić (SDP), Aida Aganović (DF), Desanka Miljević (DNS) i Nađa Nukić (NS).

Nositeljica Liste  za OV Sanski Most Naše stranke (NS) Nađa Nukić, jedna od četiri žene nositeljice lista u Sanskom Mostu, izborila se višegodišnjim političkim radom za ovu poziciju. Lokalni hroničari mogli bi da se sjete njenog hrabrog istupa 2014. godine u Gradskoj vijećnici kada je javno osramotila Farisa Hasanbegovića (SDA) tadašnjeg predsjednika Kluba SDA u OV Sanski Most, aktuelnog sanskog načelnika, koji se pred njom kao građanskom aktivistkinjom, općinskim vijećnicima i novinarima u jeku demonstracija građana protiv vlasti, vrlo nespretno branio u vezi nekih izjava, pa se stekao opći dojam da ne govori istinu. Sudeći po komentarima na društvenim mrežama koje će svakako biti najsnažnije medijske platforme u kampanji Nukićku hvale čak i iz protivničkih tabora ističući njenu principijelnost i stabilnost u stavovima. Doduše, politički protivnici javne laude Nukićki indirektno koriste kao motiv da napadnu neke druge političke konkurente. Nukić je građanima Sanskog Mosta poručila da obrate pažnju i na kulturu ponašanja na društvenim mrežama i uopće u komunikaciji sa građanima. –Ono što neko može kratkoročno dobiti manipulacijama i kreiranjem haosa, dugoročno će se obiti svima o glavu zbog širenja nepovjerenja i mržnje među građanima, izjavila je Nukić. NS Sanski Most ima skromne kadrovske i biračke kapacitete, na proteklim lokalnim izborima građani su je honorirali sa jednim vijećnikom. Na ovogodišnjim izborima NS izlazi sa listom od 17 kandidata od čega je sedam žena čime je ispoštovana zakonska kvota od 40 posto, a liberalno – ljevičarski profil ove stranke potvrđen je i podržavanjem žena kao nositeljica liste.

Ključ ima samo jednu ženu nositeljicu liste, Lejlu Filipović iz NB-a. Na listi od 12 imena sedam je žena. Svih devet političkih subjekata koji se bore za glasove birača imaju „uobičajenu“ zastupljenost žena na listama, a zanimljivo je da je u odnosu na Lokalne izbore 2016. godine broj žena u procentima veći za pet posto na ovogodišnjim izborima, iako je kvantitativno manji, kao što je, logično, smanjen broj  muškaraca.

Sana Mušanović, kandidatkinja za OV Ključ ispred Naroda i Pravde (NiP) na mjestu 5. apsolventica je na Fakulteta političkih nauka. Ona predstavlja NiP na Local Elections Academy. Tokom akademije vrše se edukacije o različitim temama koje imaju za cilj unaprijeđenje lokalnih zajednica u BiH. Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Lista NiP Ključ za OV koja broji 14 imena, od čega pet žena, najmlađa je u BiH.

U nastavku istraživačkog teksta prezentiramo kratku statističku sliku učešća žena na listama političkih stranaka po općinama USK-a 2016. i 2020. godine.

VELIKA  KLADUŠA 2016. i 2020.

Na području općine Velika Kladuša na Lokalne izbore 2020. godine prijavilo se ukupno 237 lica iz 10 političkih  stranaka. Muškaraca je 138 ili 58,3 posto, a žena 99 ili 41,7 posto. Nositeljice lista ispred LS-a je Elvira Abdić- Jelenović, ispred SDA Bisenija Mušedinović, te ispred NB-a Fadila Sabljaković. NB  Velika Kladuša po prvi put se pojavljuje na izborima u ovoj općini. Sve političke stranke imaju žene na listama i drže se uglavnom zakonske kvote od 40 posto. Kao i 2016. godine ni 2020. godine nema žena kandidatkinja za načelnika općine. Prije četiri godine bila su četiri, a 2020. godine je pet muških kandidata.

Godine 2016. na lokalne izbore je izašlo 224 lica, od čega 136 muškaraca i 88 žena. Procenat zastupljenost žena je 39,2, što znači da je četiri godine kasnije broj žena numerički  veći za 11, a procentualno za 2,5 posto. Broj žena nositeljica ove godine je primjetno veći jer je prije četiri godine  bila samo jedna nositeljica, očekivano, Elvira Abdić- Jelenović iz LS-a. Prije četiri godine Bisenija Mušedinović (SDA) bila je druga na listi, a  danas je nositeljica.

CAZIN 2016. i 2020.

Na području Grada Cazina 12 političkih stranaka dalo je za Lokalne izbore 2020. godine 250 kandidatkinja i kandidata. Žena je 93 ili 37,2 posto, a muškaraca 157, odnosno 62,8 posto. Četiri  godine prije broj kandidata na Lokalnim izborima je bilo 260, žena 112 ili 43,07 posto, a muškaraca 148 ili 56 posto. Dakle, broj žena na listama četiri godine kasnije je upadljivo manji, u procentima čak osam posto manje. Godine 2016. Cazin je imao tri muška kandidata za gradonačelnika, a 2020. četiri muškarca. Zanimljivo  je da je 2016. godine SBB imao više žena kandidatkinja na listi, tačnije 14 žena i 11 muškaraca. Kontinuitet da žene nisu nositeljice lista zadržao se u Cazinu kako 2016. tako i 2020. godine.

BIHAĆ 2016. i 2020.

Na području Grada Bihaća 13 političkih subjekata kandidirali su 369 lica. Od toga broja 151 je žena što čini 40,9 posto, a 218 muškarci ili 59,1 posto.  Godine 2016. bilo je 394 lica na listama, 154 žene (39,08 posto) i 240 muškaraca 60,92 posto). Procentualno, broj žena na listama povećao se za blizu dva procenta, što je blagi porast. Osam muškaraca su kandidati za načelnike, dok se 2016. godine sedam muškaraca borilo za gradonačelniku poziciju. Ove godine Bihać ima dvije nositeljice lista Šeherzadu Delić ispred NS-a i Lejlu Bakrač ispred SBB-a. Zanimljivo je da je prije četiri godine Bihać imao također dvije nositeljice, Fatku Kulenović ispred SDP-a i Šeherzadu Delić ispred Prve stranke. Delić je u četiri godine promijenila političku opciju, a zadržala jaku poziciju nositeljice liste NS-a koja joj može donijeti  ulogu gradske vijećnice. Kulenović, univerziteska profesorica, sa pozicije gradske vijećnice uspjela je da se na posljednjim Općim izborima dokopa pozicije kantonalne zastupnice SDP-a. Godine 2016. kao nezavisna kandidatkinja pojavila se Silvana Behić. Samo jedna politička stranka u Bihaću ima na listi za Gradsko vijeće više žena nego muškaraca. To je NB sa 18 žena i 17  muškaraca.

BOSANSKA KRUPA 2016. i 2020.

Bosanska Krupa na Lokalnim izborima 2020. godine ponudila je 197 imena iz devet političkih stranaka,među kojima su 83 žene, a 114 muškaraca. To znači da je u procentima 42,13 posto žena, a 57,87 posto muškaraca. U poređenju sa 2016. godinom  kada su na Lokalnim izborima od 190 kandidata bile 73 žene (38,42 posto) i 117 muškaraca (61,58 posto) procenta zastupljenosti žena ove godine je za skoro četiri posto veći. Ove godine ispred SDP-a nositeljica liste je žena, Edina Šertović, doktorica biotehničkih nauka, te Azra Kurtović ispred NB-a čija lista je kratka, svega tri kandidata. Šertović je nositeljica liste koja broji 29 imena od čega 12 žena. Na prošlim izborima bila je jedna nositeljica, Fehima Mujić, ispred DF-a. Ove godine tri muškarca su kandidati za načelnika općine Bosanska Krupa, a prije četiri godine četiri muškarca su to pokušala. Žena, naravno, nema.

BUŽIM 2016. i 2020.

Bužim je sredina u kojoj je dominantna politička kultura muškaraca. Godine 2020.  na listama osam političkih stranaka je 109 kandidata, od čega 40 žena ili 36,69 posto i 69 muškaraca ili 63,31 posto. Ovo je najmanji postotak žena na listama kada je riječ o USK-u. Nositeljica lista nema, a jedna od novih političkih opcija, Narodna lista Bužim (NLB), potpuno je zanemarila žene i ima šest muškaraca na svojoj listi. Najbrojnije su liste A-sda, SDA i SDP  i srazmjerno tome imaju i najviše žena na njima, ali ne više od 40 posto.

Godine 2016. bilo je više imena na listama političkih stranaka (147), bilo je i više političkih subjekata (12), pa je i procenat zastupljenosti žena na listama bio veći i iznosio 38,09 posto, negdje 1,5 posto više. Kada je riječ o kandidatima za načelnika općine u oba mandata  imamo po tri muškarca.

BOSANSKI PETROVAC 2016. i 2020.

Iako po broju stanovnika i broju birača manja od Bužima, općina Bosanski Petrovac ima na ovogodišnjim izborima skoro duplo više lica na listama, 195. Od tog broja su 85 žena ili 43,58 posto i 110 muškaraca što iznosi 56,42 posto. Ovaj gradić je rekorder o po broju političkih stranaka koje su kandidirale svoje članove, čak 15. Još jedna politička zanimljivost dolazi iz ovog mjesta – aktuelna predsjedavajuća OV Bosanski Petrovac Izeta Ferizović, zbog kontraverznih političkih prilika, odlučila je da na izbore iziđe kao nezavisna kandidatkinja. Samo je jedna nositeljica liste u ovom gradiću i to kod stranke dugog naziva „SNS FBiH Samo najbolji idu naprijed“. Ona se zove Dijana Jakšić. Prije četiri godine na izborima u Bosanskom Petrovcu bilo je 202 kandidata na listama iz 13 političkih stranaka, od čega 85 žena, dakle isti broj kao i 2020. pa je  i procenat zastupljenosti žena nešto niži i iznosi 42 posto. Godine 2016. jedna žena je bila nositeljica liste Socijalističke partije (SP), Nikolina Simić. Simić je postala nositeljica na listi na kojoj je bilo 17 muškaraca i sedam žena. Prije četiri godine tri su se muškarca kandidirala za funkciju načelnika, a ove godine ih je četiri. Žena nema.

SANSKI MOST 2016. i 2020.

Na općini Sanski Most ove godine kandiralo se 184 osobe iz 12 političkih stranaka. Žena je 76 ili 41,30 posto, muškaraca 108 ili 58,70 posto. Sanski Most je rekorder po broju žena nositeljica na USK-u. Od ukupno 11 nositeljica čak četiri su iz ovog grada. Samo jedna politička opcija ima više žena na listi od muškaraca, ali radi se o maloj listi od pet kandidata, a među njima tri žene. To je lista Pokreta za progres (PzP). Prije četiri godine na Lokalnim izborima bilo je 215 lica, 31 više nego sada, od čega 84 žene (39,06 posto) i 131 muškarac (60,94 posto). Godine 2016. samo je jedna žena na izborima bila nositeljica liste, Zinajda Hadžić, SDA. Prije četiri godine dva su se muška kandidata borila za funkciju načelnika općine, a o 2020. ih je duplo više.

KLJUČ 2016. i 2020.

Na općini Ključ ove godine devet političkih stranaka prijavilo je ukupno 161 lice za lokalne izbore. Od ovoga broja 65 su žene što je u procentima 40,37 posto, a muškaraca 96 ili 59,63 posto. Jedina nositeljica liste je Lejla Filipović ispred NB-a. Prije četiri godine sedam političkih stranaka na izbore je  prijavilo 203 imena, od čega 63 žene (35,9 posto) i 130 muškaraca (64,1 posto). U odnosu na Lokalne izbore 2016. godine broj žena na listama ove godine povećan je za blizu četiri posto. Kao i 2016. godine i 2020. godine tri muška kandidata  se bore za funkciju načelnika općine.

Procenat učešća žena u na listama stranaka na USK-u

U istraživanju predstavljamo pregled i učešća žena na listama nekolicine političkih stranaka  na Lokalnim izborima 2020. na USK-u.

SDP-80 žena, 123 muškarca, ukupno 203. Procenat žena na listama ove stranke je 39,4 posto.

SDA-90 žena, 139 muškaraca, ukupno 229. Procenat žena na listama ove stranke je 39,3 posto.

DF-63 žene, 93 muškarca, ukupno 156. Procenat žena na listama ove stranke je 40,3 posto.

A-sda- 78 žena, 129 muškaraca, ukupno 207. Procenat žena na listama ove stranke je 37,6 posto.

NiP – 60 žena, 87 muškaraca, ukupno 147. Procenat žena na listama ove stranke je 40,8 posto.

NS-53 žene (6 općina), 71 muškarac, ukupno 124. Procenat žena na listama ove stranke je 42,7 posto.

NB-57 žena (7 općina), 70 muškaraca, ukupno 127. Procenat žena na listama ove stranke je 44,8 posto.

Moglo bi se zaključiti da SDP i SDA vode „mrtvu trku“ po broju žena na njihovim listama, a radi se o jednoj lijevoj, a drugoj političkoj stranci centra. Obje su blago ispod zakonskog minimuma od 40 posto. Stranka demokratske aktivnosti (A-sda)  kao narodna stranka političkog centra ima primjetno manji broj žena na listama, skoro dva procenta manje od SDP i SDA. S druge strane, nove i relativno mlađe stranke poput NS-a, NiP-a i NB-a nemaju problema sa „ženskom kvotom“. Iznenađujući i vrlo  pozitivan primjer u tom smislu je procenat žena  na listama NB-a koji se pojavljuje na sedam općina Kantona. Taj procenat iznosi 44,8 posto  i ukazuje kako ova stranka iako politički pokret centra podržava tzv. žensko pitanje u politici. Takođe i liberalno-ljevičarska NS kontinurano zagovara i u praksi provodi rodnu ravnopravnost pa  procenat od 42,7 posto žena na listama ove stranke ukazuje da se ne radi o deklarativnim nego stvarnim politikama o rodnoj ravnopravnosti.

Kvote su tek da se uzme zalet

Zaključićemo ovo naše istraživanje konstatacijom da je kvota od 40 posto žena na listama USK-a tek osnova da žene imaju koliko-toliko ravnopravnu šansu u politici. One same ne dovode do veće zastupljenosti žena u lokalnim parlamentima, pogotovo ukoliko se žene nalaze na vrhu lista. U tom smislu ukazali smo na činjenicu da se politički lideri (muškarci) i njihovi stranački štabovi po dominantnom stereotipu vrlo rijetko odlučuju da ženama daju pozicije nositeljica lista.

Podvlačimo, od ukupno 88 lista svih političkih stranaka na Lokalnim izborima 2020. godine na USK-u svega je 11 žena nositeljica lista.

To je svega 12,5 posto žena nositeljica lista, a prije četiri godine od 81 liste političkih stranaka bilo je samo sedam žena nositeljica listi ili 8,6 posto. Ženama na listama političkih stranaka očito je predviđena drugorazredna uloga, jer dominantno muški  faktor unutar stranačkih rukovodstava u većini slučajeva, ciljano, drži se kao „pijan plota“ zakonskog minimuma od 40 posto žena i svakako ne poduzima nikakve revolucionarne korake u smjeru povećanja broja žena na listama. Takav epilog ima uporište i u činjenicama doduše nedovoljno istraženima, ali općepoznatim, da su žene manjine u stranačkim strukturama i političkim tijelima, podložne muškom stranačkom gremiju i uglavnom ne potežu pitanja rodne ravnopravnosti, iako bi morale. Vjerovatno je tu kod žena, usamljenih u organima stranke, prisutna psihološka barijera koja utiče na gubitak samopouzdanja kao i strah da njihovo istrajavanje na tzv. ženskom pitanju ne bude shvaćeno kao borba za lični profesionalni i funkcionerski napredak. U slučajevima kada stranka odabere muškarca, vrlo rijetko ili skoro nikada žene unutar političke stranke „ne dižu glas“ za ženu kandidata, čak i ako postoji snažna i prepoznatljiva liderica, kako ne bi rušile muške autoritete. To je stereotip koji zaslužuje rušenje, ako ne „re“, onda evolucionarno. Ovdje naglašavamo kako neprobojni muški bedem u politici  predlaganja isključivo muškaraca za funkcije načelnika/gradonačelnika na USK-u (2016. 29, 2020. 31 muški kandidat, „nula“ žena) na USK-u pojačava marginalizaciju žene u bh društvu i ima negativne implikacije na političke aktivnosti u smislu kontinuirane ignorancije. Trenutno u osam lokalnih parlamenata na USK-u, šest općinska i dva gradska vijeća 38  žena su vijećnice. To iznosi 19 posto od ukupnog broja vijećnika. Blago povećani broj nositeljica na ovim izborima mogao bi garantirati nešto bolju poziciju žena nakon 15. novembra, ako pri tome uzmemo u obzir i činjenicu da  osim ovih 11 glavnih uloga na listama žene imaju još oko 75 pozicija na drugom mjestu.

Kada se sve ovo sagleda u svjetlu zabilježenih statističkih mjerila o ispoštovanoj kvoti  od 40 posto i vrlo skromnom broju nositeljica lista na Lokalnim izborima 2020. godine na USK-u, onda posebnu važnost imaju konkretne mjere koje poduzimaju politički subjekti u promoviranju svojih kandidata sa lista i u kakvoj su poziciji tu žene. Ovisi to svakako i od medija hoće li njihov politički angažman stereotipno prezentirati i ostaviti ih, uglavnom, nevidljivim u predizbornoj kampanji. Ženama treba aktivna, pozitivna i jednaka promocija kao i muškarcima. To im osim političkih stranaka duguju i mediji. Midhat DEDIĆ

Ovaj prilog Redakcija ReprezenT-a realizira u okviru Projekta „Osnaživanje uloge žena u javnom životu USK-a“ kojeg podržava USAID a implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) Sarajevo. Projektom se želi povećati vidljivost žena u svim sferama njihovog djelovanja, podjednako u svih osam općina USK-a, sa ciljem senzibilizacije javnosti o njihovom položaju i problemima te načinima kako takvo stanje eventualno poboljšati i mijenjati.