BIHAĆ, CAZIN – I hronični bubrežni bolesnici u Unsko-sanskom kantonu, koji godinama ne mogu živjeti bez hemodijalize bubrega, odgovornima u bosanskohercegovačkom društvu ukazuju na svoj težak položaj i potrebu pojednostavljenja procedura za kadaveričnu transplantaciju bubrega kojom ova populacija više nebi morala ići na dijalizu i mogla nesmetano živjeti. Nastoje podići svijest o važnosti očuvanja zdravlja bubrega. Hronična bolest bubrega je ozbiljan javnozdravstveni problem širom svijeta, s nepovoljnim ishodima koji mogu dovesti do zatajenja bubrega i preuranjene smrti. Stoga je hemodijaliza bubrega samo privremeno a transplantacija trajno rješenje koje dovodi do izlječenja ove bolesti.
Uspješna transplantacija
Najbolje to zna Albert Fazlijaj iz Bihaća jedan od 120 hroničnih bubrežnih bolesnika u Unsko-sanskom kantonu, koliko okuplja istoimeno udruženje. Sedamnaest godina bio je ovisan o hemodijalizi bubrega a prije godinu i pet mjeseci u Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli uspješno mu je transplantiran bubreg, i kaže, dobro se osjeća. -Živim novim životom. Puno ljudi me zaustavi i pita je si li to ti. Promjene se vide na čovjeku, dišeš punim plućima. Nalazi su, hvala Bogu, svi uredni. Molim Boga da vi pacijenti koji idu na dijalizu, da dožive taj dan. Sanjao sam o tom danu i doživio ga. To je nešto neopisivo. Sestra mi je donirala bubreg. To je žena zmaj. To je vrhunsko djelo ljubavi, kaže Albert Fazlijaj, predsjednik Udruženja hroničnih bolesnika Unsko-sanskoga kantona. Od donošenja Zakona o kadaveričnoj transplantaciji organa u Bosni i Hercegovini po pitanju transplantacije nisu učinjeni značajniji pomaci jer su pacijenti i dalje prinuđeni sami prikupljati sredstva za operativne zahvate, dodaje naš sagovornik. -Jedino mjesto u kojem se rade transplantacije u BiH je Tuzla. Novost je da vam pored rodbine bubreg može dati i neko od „tazbine” – suprugine porodice i njene bliže rodbine. Oni mogu biti donori organa, kaže Albert. 
Čekaju dijalizni centar
U Unsko-sanskom kantonu još uvijek je u funkciji samo Odsjek za hemodijalizu u Kantonalnoj bolnici u Bihaću, koji opslužuje oko stotinu pacijenata. Novoopremljeni Dijalizni centar u Cazinu još nije otpočeo s radom iako je svečano otvoren prije skoro pet mjeseci. U tamošnjem Domu zdravlja sada čekaju na izdavanje dva rješenja Federalnoga ministarstva zdravstva bez kojeg centar ne može početi s radom. -Za usluge koje plaća Federalni zavod zdravstvenoga osiguranja i reosiguranja, Dijalizni centar mora imati rješenje Federalnoga ministarstva. Nama je komisija prije dvije nedjelje bila ovdje i izvršila uvid u opremu, kadar i proctor, I nisu našli nikakve zamjerke. Čekamo to rješenje. Obećali su nam da će rješenje doći za desetak dana. Čekamo još to rješenje, kaže dr. Amir Murić, direktor Doma zdravlja u Cazinu. A, čekaju i na rješenje Federalnoga ministarstva zdravstva koje će formirati komisiju za provjeru znanja uposlenika Doma zdravlja koji su prošli odgovarajuću šestomjesečnu edukaciju za rad u Dijaliznom centru i čekaju na svoje certifikate. Na uslugu hemodijalize u novom centru čekaju 52 pacijenta s područja grada Cazina, te velikokladuške i bužimske općine, a imaju i zahtjeva pacijenata koji u Cazin dolaze na godišnji odmor a na dijalizi su u drugim europskim zemljama i potrebna im je ova usluga. Samir TULIĆ
