U komfornoj prostoriji, u četvrtak 10. marta 2022. u večernjim satima održana je II sjednica Upravnog odbora Udruženja preduzetnika „Velika Kladuša“. Sjednicom je predsjedavao Boris Horvat (1964), predsjednik Udruženja, a prisustvovalo je devet osoba od čega tri žene. Od oko 120 aktivnih privrednih subjekata po kriterijumima ovog Udruženja za članstvo se opredijelilo njih oko 50. Kako se moglo vidjeti rad Udruženja prati primjerno pripremljena „papirologija“!

Tipičan dnevni red za I redovnu godišnju Skupštinu sa dobrom pripremom iscrpljen je za 60-tak minuta. Na osnovu pripremljenih materijala može se vidjeti da je prisustvo sjednicama članova Upravnog odbora (šest tokom 2021.) solidno. Izborno izvještajna Skupština se planira krajem marta 2022. sa tipičnim dnevnim redom. Pregledom pripremljenih materijala vidljivo je da se Upravni odbor Udruženja u protekloj godini bavio širokim spektrom pitanja iz svoje nadležnosti. Tako npr. od edukativno informatičkih tema Udruženje je realizovalo dva kursa poslovne informatike, a u toku realizacije su četiri projekta: U susret digitalizaciji, Tehnička kultura u Velikoj Kladuši-nova generacija, Robotički centar i Živimo i poslujmo digitalno.

Upravni odbor Udruženja je tokom 2021. godine uputio na više adresa 26 inicijativa, uregencija, mišljenja,… koja su redovito ignorisana-prešućena. Najviše akata upućeno je domicilnoj lokanoj vlasti koja uporno nastavlja praksu nedovoljno, haman pa nikakve saradnje sa građanima, civilnim udruženjima,… Opće je znano da vijećnici ne mogu dobiti zadovoljavajuće odgovore na svoja pitanja, odgovori na upite građana i civilnih udruženja se prešućuju, mediji odgovore moraju „isposlovati“ preko nadležnih viših organa,… Odgovori na pitanja u vezi rada javnih preduzeća su prava rijetkosti!

Opći ambijent i uslovi poslovanja kladuških preduzetnika su izuzetno složeni i znatno nepovoljniji u odnosu na njihovu konkurenciju. Značajniji napredak kladuške privrede je u nesposrednoj vezi sa njenom konkurentošću na domaćem i izvoznom tržišitu, a na tom području izostaju konkretno podsticajni potezi lokalne zajednice. Malaksalost kladuške privrede strateški doprinosi općem nazadovanju Velike Kladuše o čemu najbolje svjedoče socioekonomski pokazatelji.

Prema podacima Zavoda za programiranje razvoja FBiH zaposelnost na području Velike Kladuše evidentirana je brojkom od 3.929 radnika. Za istu godinu Porezna uprava iskazuje zaposelnost od 4.584, od čega u privredi 3.374, za 2017. 4.968, od čega u privredi 3.474,  za 2018. 5051, od čega u privredi 3.746, za 2019. 5.193, od čega u prvivredi 3.894, za 2020. 4.885 od čega u privredi 3.664 i za 2021. 5.060 3.975 radnika.

Podaci o zaposlenosti iz istih izvora za općinu Cazin i njihova komparacija sa Velikom Kladušom upućuju na farapirajuće zaključke o indolentnosti i diletalizmu lokalne vlasti na čelu sa načelnikom Fikretom Abdićem (1939) kada je u pitanju razvoj Velike Kladuše općenito po svim aspektima.

Sjednica Upravnog odbora Udruženja završena je izrazitom zabrinutošću i strahovanjem od rastuće inflacije i cijena energenata jer svoje usluge i proizvode prodaju pretežno tenderima pri čemu su cijene tokom  formiranja ponuda i cijene tokom izvođenja radova, rokovi završetka – naplate u velikom raskoraku.

Velika Kladuša, 11. 03. 2022. godine. ramoh45.07@hotmail.com