BIHAĆ – Društvo novinara BiH u petak navečer u Bihaću je upriličilo 26. put dodjelu novinarske nagrade i priznanja za prethodnu godinu. Nagrada „Novinar godine 2021“ po izboru žirija Društva novinara Bosne i Hercegovine, koje egzistira 77 godina, pripala je ove godine Centru za istraživačko novinarstvo – CIN.
-CIN je osnovan 2004. godine, kao prvi istraživački medij u regionu. Od početka su nastojali u bh. novinarstvo uvesti i visoke standarde profesije, profilirajući se kao nezavisan izvor informacija koje nisu obojene komentarima, političkom retorikom i neprofesionalnim motivima. Bave se istraživačkim novinarstvom s ciljem da pruže provjerene i istinite informacije, bazirane na činjenicama i dokazima, koje će građanima pomoći da bolje razumiju događaje. Fokus rada CIN-a su organizovani kriminal i korupcija koji godinama negativno utiču na život stanovnika BiH, stoji, između ostalog, u obrazloženju odluke.
Nagrada za životno djelo uručena je Ratku Orozoviću. Ratko Orozović je novinar, kazališni kritičar, pisac, režiser, scenarist koji ove godine obilježava 78 godina života i 58 godina umjetničkog stvaralaštva. Bio je dugogodišnji član Društva novinara Bosne i Hercegovine. Napisao je preko 1.000 pozorišnih, književnih i filmskih kritika. Autor je brojnih tv serijala, nagrađivan za filmsku kritiku kao i za poeziju i satiru.
Nagradu u kategoriji TV novinarstvo pripala je AL Jazeeri Balkans. Program ove televizije je program kojem gledaoci vjeruju i u kojem mogu dobiti pravovremeno sve bitne informacije, provjerene i objektivne. Vijesti i reportaže Al Jazeere Balkans stekle su na ovim prostorima ogromno povjerenje gledalaca koje raste iz dana u dan. Sve bitne događaje u BiH ali i svijetu, kroz profesionalan i objektivan pristup, plasirali su pravovremeno i na način koji ne ostavlja sumnje.
Radio novinar godine, prema odluci žirija Društva novinara BiH je Gorica Bukić, radio USK-a. Gorica Bukić je dugogodišnja novinarka, urednica, potom i direktorica Radija Unskosanskog kantona. U svom poslu, Gorica je uvijek bila i ostala istinski profesionalac i nikada nije ustuknula pred problemima kada je u pitanju bila objava istine. Gorica Bukić se novinarstvom bavi već 33 godine.
Nagradu u kategoriji pisano novinarstvo dobio je Almedin Šišić. Glavni urednik Inforadara Almedin Šišić je dugogodišnji urednik i novinar koji se bavi istraživačkim novinarstvom. Iza Šišića je veliko novinarsko i uredničko iskustvo sakupljano kroz više od desetak redakcija u kojima je radio od rata do danas. Ono s čime se posebno ponosi jeste da je tokom svih ovih godina bio i ostao novinar bez mrlje u karijeri. To je svakako još jedna od prepoznatljivosti Inforadara jer su to uspjeli uz poštivanje najviših standarda nezavisnog i profesionalnog novinarstva. Mnogo je iza njih istraživačkih tekstova koji su imali zapažen odjek te su nakon nekih od njih policijske strukture i tužilaštva pokretali istrage.
Ovom prilikom uručena su i dva specijalna priznanja. Hasanu Arnautoviću, kamermanu iz Bihaća i portalu „Gerila“ iz Banja Luke.
Zahvalnice za podršku radu u organizaciji ovogodišnje manifestacije dodijeljene su premijeru USK-a Mustafi Ružniću, Šuhretu Fazliću, gradonačelniku Bihaća, Nerminu Ogreševiću, gradonačelniku Cazina, Arminu Halitoviću, gradonačelniku Bosanske Krupe, Farisu Hasanbegoviću, načelniku općine Sanski Most, Nedžadu Zukanoviću, načelniku općine Ključ te gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić i ministru u Vladi SBK-a Amiru Šečiboviću, saopćio je Upravni odbor Društva novinara BiH.
Migracije u medijskom retrovizoru
U sklopu dnevnih aktivnosti koje je ovom prilikom organiziralo Društvo novinara BiH priređen je Okrugli stol o temi „Mediji i migracijske politike“. Na Okruglom stolu bilo je žustrih rasprava između učesnika novinara s jedne i predstavnika vlasti USK-a sa druge strane. Naime, putem linka, sa Kosova se javila novinarka i publicistkinja Nidžara Ahmetašević, kao učesnica Okruglog stola na navedenu temu. Ona je kritizirala postupanje Vlade USK-a u vrijeme migrantske krize tvrdeći da su određene mjere koje je Vlada tada donosila u direktnoj vezi sa kršenjem Ustava BiH, posebno kada je u pitanju kršenje elementarnih ljudskih prava i sloboda u smislu ograničenja kretanja koje se sprovodilo posebno u mjestu Velečevo u blizini grada Ključa. Ahmetaševićka se prilikom iznošenja navedene tvrdnje obraćala direktno premijeru Mustafi Ružniću koji kritiku nije lako podnosio. U pokušaju premijera da se uključi u diskusiju, novinarka Ahmetašević je odbila svaku mogućnost rasprave govoreći da to što ima reći treba da kaže nadležnim BiH i europskim institucijama. Inače, primjer migrantske krize najbolje pokazuje tromost, neadekvatnost i nesnalaženje državnih institucija i ostalih nadležnih službi, kao i nepoznavanje zakonske i druge regulative od strane kantonalnih organa u uslovima koordinacije i subordinacije u složenoj državi kao što je naša.
Društvo novinara BiH smatralo je da je Bihać najbolje mjesto za ovu temu jer je USK podnio najveći teret migrantske krize. Pored velikog broja novinara, u diskusiji su učestvovali i najviši zvaničnici USK-a. Raspravljalo se o postupanja nadležnih institucija od najviših do najnižih nivoa, kao i o iskustvima, stečenim u periodu aktivnog angažmana na prihvatu i smještaju migrantske populacije. Uz sve to, nezaobilazne teme bile su sigurnosna situacija i sigurnosne procjene na osnovu kojih su se donosile određene mjere i radnje u postupanju organizacija i institucija.
Ovom prilikom je kazano da je okvirno 125.000 migranata prošlo kroz USK, ali je danas situacija zadovoljavajuća, njih je danas evidentiranih 510 koliko je nekada samo u jednom danu dovozio u Bihać Talgo voz, kazao je premijer Mustafa Ružnić. Zahvalan je novinarima na praćenju i objektivnom izvještavanju, koje je pomoglo da se sazna istina o pravom stanju u Krajini te da nadležni državni organi počnu aktivno djelovati. Do tada nije postojalo nikakve kooordinacije sa višim instancama, a njihov posao obavljali su predstavnici Vlade, Crvenog križa, humanitarne organizacije, građani, volonteri i drugi. Moderatorica Okruglog stola bila je Elma Kazagić, urednica-producentica FTV.
Teme okruglog stola odnosile su se i na korištenje društvenih mreža te govor mržnje prisutan u medijskom i javnom govoru, a što je analizirano u sklopu promocije brošure „Govor(om) mržnje protiv medija“, koja je uslijedila nakon završetka Okruglog stola. Esad ŠABANAGIĆ