Ako ste odgovorili sa „da“, evo nekoliko jednostavnih načina za smanjenje stresa, na koje možda niste ni pomislili, kako bi vam pomogli u vašem užurbanom životu, a koje vam predlaže psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, Maja Zorić.
Stres se može definisati kao odgovor vašeg tijela na spoljne pritiske koje doživljavate u svakodnevnom životu. Zato često žargonski kažemo da gdje god da se okrenemo, stres je prisutan. Pa šta tačno možete učiniti da ograničite njegov negativni efekat na Vas?
Plakanje: Iako možda zvuči neobično, plakanje je zdravo i pomaže u uklanjanju stresa.
Smijeh: Kažu da je smijeh najbolji lijek, a u slučaju stresa to zaista jeste. Postoji niz fizioloških efekata smijeha, uključujući smanjenje hormona stresa i povećanje dopamina i drugih hemijskih reakcija uključenih u sreću.
Smanjite konzumiranje medija: Pokušajte da ne čitate ili slušate senzacionalističke vijesti. Ograničavanje pristupa negativnim „vijestima“ u Vašem životu može Vam pomoći da smanjite nivo stresa.
Na poslu napustite svoj sto ili prostor u kojem radite: Fizički se udaljite od radnog stola i dozvolite sebi da duboko udahnete i izdahnete. Pokušajte da se koncentrišete na ritam disanja. Ovo je jednostavna tehnika meditacije, a takođe je efikasna u smanjenju nivoa stresa.
Razgovarajte sa nekim: Razgovor sa nekim o vašem stresu može Vam pomoći da smanjite nivo stresa.
Napnite i oslobodite mišiće: Da li ste znali da ćete naprezanjem i oslobađanjem mišića u tijelu osloboditi svoje tijelo stresa? Sistematski napnite, zadržite i zatim otpustite mišiće u tijelu; počevši od glave, a zatim se spustivši na noge. Dok dođete na prste, trebali biste se osjećati opuštenije.
Isključite telefon i računar: Pokušajte odvojiti samo nekoliko minuta za sebe i jednostavno ne raditi ništa.
Doživite orgazam: Bilo sa nekim drugim ili sami, orgazam će smanjiti nivo stresa i osjećati ćete se bolje.
Izađite iz glave i uđite u svoje tijelo. Izađite napolje i provedite vrijeme u prirodi, u parku, na planini – gdje god da se nalazite a da to nije radno mjesto ili neko drugo mjesto gdje ste izloženi stresu. Izbacivanje sebe iz glave daje vašem mozgu odmor od svakodnevnog rada i olakšava fokusiranje i jasnije razmišljanje kada se vratite.
Naravno da možete da praktikujete neke druge stvari ili aktivnosti za koje od ranije znate da Vas opuštaju. Ono što posebno važno naglasiti je da Vaš „izduvni ventil“ je samo Vaša stvar i jako je bitno da na njega ne zaboravite. Odnosno, šta god da odaberete trebali bi da to redovno parktikujete.
Isprobajte neke od ovih savjeta za ublažavanje stresa i pogledajte da li imate razlike. Konačno, ako ste zabrinuti zbog efekta nivoa stresa u Vašem životu, razgovor sa psihoterapeutom sigurno može pomoći.
Maja Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut Psihološkog savjetovališta „Psiholuminis“