VELIKA KLADUŠA – Učenici velikokladuške Gimnazije, III2 razreda, za Civitas-ov projekt „Ja građanin”, odabrali su temu „Sigurnost u saobraćaju”. Ovaj problem izražen je u našoj lokalnoj zajednici zbog čeja je tema aktuelna i važna za mlade naraštaje. -Imamo dosta ideja koje možemo implementirati kako bi ovaj problem barem jednim dijelom riješili u našoj lokalnoj zajednici. Neke od tih ideja su: kartonske lutke pored pješačkih prijelaza, inicijativa za postavljanje vibracionih traka u zonama škola, inicijativa za usporivače brzine u kritičnim zonama, kvizovi sa nagradnim igrama sa ciljem buđenja i podizanja svijesti vozača, radijska emisija „Saobraćajni kutak” i druge. Potrebna nam je medijska podrška, pojasnio je Muamer Pašić, učenik Gimnazije i voditelj ovog projekta, prilikom pozivanja na Okrugli stol na spomenutu temu.

Sažetak projekta 

Pokušavajući pronaći najveći problem koji građani Velike Kladuše imaju svakodnevno proveli smo anketu, koja nam je pomogla pri odabiru teme za Civitas-Projekt „Ja građanin“. Građani su kao probleme naveli manjak sportskih aktivnosti, kulturnih ustanova, ali ustanovili smo ipak da je najveći problem koji svi mi imamo sigurnost u saobraćaju. Zatim smo proveli novu anketu ali ovaj put se ticala isključivo sigurnosti u saobraćaju gdje su ispitanici mogli podijeliti svoja iskustva, mišljenja i ideje, te smo od istih dobili i podršku za naš projekt. Kako bi saznali više informacija i različitih mišljenja o tom problemu održali smo i intervjue sa lokalnim stanovnicima, policijom, predsjednikom Udruženja paraplegičara i oboljelih od dječje paralize Alagom Hozanović, geodetom Dženanom Kaldžijom, direktorom JKUP „Komunalije” Amirom Đogićem, pedagogicom JU „Gimnazija“ Velika Kladuša Asimom Rizvić, prof. Anesom, direktoricom OŠ „25. novembar” Veldinom Alibegić, dječijeg obdaništa, auto-školom, članovima Parlamenta FBiH Bisenijom Mušedinović i Amirom Purićem, općinskim vijećnikom Zlatkom Pajazetovićem, te predsjedavajućim skupštine USK-a Zikrijom Durakovićem. Značajno su nam pomogli i dali neke ideje kako bi se problemi u našem gradu mogli riješiti ili pak smanjiti.

Problemi u vezi sigurnosti u saobraćaju predstavljaju kompleksnu problematiku koja uključuje niz izazova. Nedostatak adekvatnih saobraćajnih znakova i usporivača brzine stvaraju okruženje koje olakšava nastanak nesreća. Osim toga, primjetan je manjak drugih sigurnosnih mjera koje bi mogle pridonijeti smanjenju rizika na cestama. Jedan od važnih problema odnosi se na nepravilno parkiranje vozila na mjestima rezerviranim za osobe s invaliditetom. Ova nepoštivanja pravila ne samo da otežavaju život osobama s posebnim potrebama, već ukazuju i na potrebu za jačom kontrolom i sankcijama kako bi se potaklo poštivanje prometnih pravila.

Infrastruktura grada igra ključnu ulogu u sigurnosti prometa. Ako nije prilagođena potrebama vozača i pješaka, povećava se rizik od nesreća. Niska razina educiranosti vozača i nedostatak svijesti o važnosti prometne sigurnosti također doprinose problemu. Edukacija bi trebala biti temeljni stup prometne sigurnosti, potičući vozače na odgovorno ponašanje na cestama.

Osvjetljenje znakova i smjernica igra ključnu ulogu, posebno u uvjetima smanjene vidljivosti, kao što su noću ili za vrijeme loših vremenskih uvjeta. Nedostatak adekvatne rasvjete može značajno utjecati na percepciju i reakciju vozača, stvarajući dodatne rizike na cestama. Policija ima ključnu ulogu u održavanju reda na cestama. Nedostatak reakcije na prekršaje može poticati nepoštivanje pravila i doprinositi neodgovornom ponašanju vozača. Povećanje prisutnosti policije na cestama i učinkovito sankcioniranje prekršaja može znatno doprinijeti poboljšanju sigurnosti u saobraćaju.

Zaključno, rješavanje problema u vezi sa sigurnošću u saobraćaju zahtijeva sveobuhvatni pristup koji uključuje poboljšanja u signalizaciji, infrastrukturi, edukaciji vozača te jačem provođenju prometnih pravila od strane policije.

Analiza Ankete „Sigurnost u saobraćaju, Velika Kladuša”

Analizom Ankete o sigurnosti u saobraćaju u Velikoj Kladuši, provedene u periodu od 29.01. do 02.02., među 168 ispitanika (85 muškaraca i 83 žene), zaključili smo sljedeće:

U dobnoj grupi od 13 do 19 godina, 80% ispitanika osjeća se sigurno tokom putovanja automobilom, dok se njih 70% osjeća sigurno tokom putovanja pješice. Većina ispitanika u ovoj dobnoj grupi (90%) podržava dodatne sigurnosne mjere u saobraćaju. Što se tiče zadovoljstva trenutnim sigurnosnim mjerama, 60% ispitanika izrazilo je zadovoljstvo, dok je 50% zadovoljno odgovorom hitnih službi u slučaju nesreće. Pored toga, 80% ispitanika iz ove dobne grupe podržava tehnološka poboljšanja u sigurnosti saobraćaja.

U dobnoj grupi od 20 do 40 godina, 70% ispitanika osjeća se sigurno tokom putovanja automobilom, dok se njih 60% osjeća sigurno tokom putovanja pješice. Većina ispitanika u ovoj dobnoj grupi (90%) podržava dodatne sigurnosne mjere u saobraćaju. Što se tiče zadovoljstva trenutnim sigurnosnim mjerama, 70% ispitanika izrazilo je zadovoljstvo, dok je 60% zadovoljno odgovorom hitnih službi u slučaju nesreće. Također, 90% ispitanika iz ove dobne grupe podržava tehnološka poboljšanja u sigurnosti saobraćaja.

U dobnoj grupi od 41 do 60 godina, 60% ispitanika osjeća se sigurno tokom putovanja automobilom, dok se njih 50% osjeća sigurno tokom putovanja pješice. Većina ispitanika u ovoj dobnoj grupi (80%) podržava dodatne sigurnosne mjere u saobraćaju. Što se tiče zadovoljstva trenutnim sigurnosnim mjerama, 70% ispitanika izrazilo je zadovoljstvo, dok je 50% zadovoljno odgovorom hitnih službi u slučaju nesreće.

Uvidom u rezultate, primjećeno je da postoji općenita svijest o važnosti sigurnosti u saobraćaju među ispitanicima. Većina njih (80%) podržava dodatne sigurnosne mjere i tehnološka poboljšanja u ovom području. Iako većina ispitanika (70%) izražava osjećaj sigurnosti tokom putovanja automobilom, primijetan je značajan broj onih koji se ne osjećaju sigurno tokom putovanja pješice (60%), ukazujući na potrebu za poboljšanjem pješačke infrastrukture i sigurnosti. Također, postojeće sigurnosne mjere i reakcije nadležnih institucija nisu dovoljne da zadovolje sve potrebe i očekivanja ispitanika, posebno u pogledu brzine postupanja hitnih službi i učinkovitosti sankcija za prekršaje.

Iz ankete se može izvući zaključak da postoji velika podrška za uvođenje strožijih kazni, učestalijih policijskih patrola, većeg broja radara te edukacije i podizanja svijesti o sigurnosti u saobraćaju kao mogućih rješenja za smanjenje saobraćajnih nesreća. Nadalje, istaknuta je važnost aktivne participacije zajednice u promovisanju sigurnosti u saobraćaju putem podrške inicijativama, organizacijom edukativnih aktivnosti, te upozoravanjem na nepoštivanje saobraćajnih pravila.

S obzirom na navedeno, preporučuje se daljnja saradnja između nadležnih institucija, lokalne zajednice i civilnog sektora kako bi se implementirale efikasnije sigurnosne mjere i unaprijedila svijest o sigurnosti u saobraćaju.

Može li se spriječiti divljanje na cestama u Velikoj Kladuši

Posljednjih mjeseci građani Velike Kladuše svjedoče bjesomučnom divljanju vozača na užem i širem području grada. Takve vožnje se dešavaju najčešće u večernjim satima, mada imamo slučajeva da i tokom dana svjedočimo nenormalno brzim vožnjama i u centralnim ulicama (Ulica Maršala Tita i Ulica Ibrahima Mržljaka). Ono što je zabrinjavajuće jeste da se ovakav trend povećava, što jasno ukazuje da se ovakvi vozači neadekvatno sankcionišu iako su jasna prijetnja, kako za druge učesnike u saobraćaju, tako i za pješake na trotoaru. Ne ulazeći u to koliko fali policijskih službenika u saobraćajnom sektoru PS Velika Kladuša, sasvim je jasno da se ovakvo stanje mora promijeniti prije nego se desi veća tragedija.

Koja će rješenja nadležni pronaći nije toliko ni važno, puno je bitnije da se rješenje pronađe kako bi se ovakve stvari spriječile u budućnosti. Često puta smo slušali pojašnjenja da se ne mogu postaviti usporivači brzine jer se radi o magistralnoj cesti, međutim to ne može biti opravdanje da se ovakva divljanja vozača u gradu ne sankcioniraju i zaustave. U svemu ovome treba imati u vidu da su u samom centru nalaze dvije škole, a koncentracija učenika u tom dijelu je svakodnevna do 19 sati. Još jednom upućujemo apel nadležnim u MUP-u USK-a, policijskim službenicima i lokalnoj vlasti da se ozbiljno pozabave ovim devijantnim ponašanjima nesavjesnih vozača prije nego se desi tragedija sa smrtnim posljedicama. (Trend radio)

Dešavanja na cestama USK-a za 2023. godinu

U periodu 01.01. – 31.12.2023. godine na putevima i naseljima USK-a u navedenom periodu dogodilo se 2.529 saobraćajnih nezgoda, od toga:

  • 16 saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima,
  • 130 saobraćajnih nezgoda u kojima su lica zadobila teže tjelesne povrede,
  • 501 saobraćajna nezgoda u kojima su lica zadobila lakše tjelesne povrede,
  • 882 saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom,
  • Jedna od pet saobraćajnih nezgoda uzrokovana je vožnjom u alk. stanju,
  • Jedan od tri smrtna slučaja na cestama povezana je brzinom vožnje.

Statistika pokazuje da ljudski faktor ima direktan utjecaj na 90% saobraćajnih nezgoda. U Evropi na sto hiljada stanovnika desi se na cestama šest smrtnih slučajeva godišnje dok je ta cifra kod nas u BiH veća nego duplo, dakle 13 osoba.

Pripremio: Muamer PAŠIĆ, III2