Odavno se zna da je brdo iznad Čaglice, koje je dijeli od terena Todorova, Cvijina glavica tajnovito. Naime, oko ovog brda izvire desetak bunara koji nikada do sada nisu presušili i uvijek teku jednakim intezitetom, a to su: Prevalica, Lešinovac, Musića Bunar, Karlinac, Ponjevića Bunar, Hasinovac (koji se nalazi ispod same džamije u Todorovu i vjerovatno je bunar na najvišoj nadmorskoj visine u općini Velika Kladuša).Pored ovoga u samoj Čaglici, nedaleko od Područne škole nalazi se jezero, kako legenda kaže. „Tu je bio vršaj, gdje su konji gazili po pšenici i na takav način je krunili. Jednog ljeta vršaj, konji i radnici su potopljeni vodom“. Pored ovoga, postoje mnoga svjedočanstva u Bečkom arhvu i u arhivu bivše „Elektrobosne“ iz Jajca, koja je na lokaciji Ponjevića bunar 1987. godine vršila ispitivanje mineralnog sastava ovog brda nekih petnaestak dana. Nakon što su bušeći brdo uništili specijalna svrdla, odustali su. Po njihovim nalazima, koji se podudaraju sa nalazima Arheološkog instituta bivše Austro – ugarske monarhije, ovo brdo je puno obojenih metala neviđene tvrdoće, ali se nalazi na ogromnim količinama vode, te bi svako miniranje moglo izazvati potop ovdašnjih naselja Čaglice, Crvarevca, i dijela Lubarde (općina Bužim).

Interesantno je da ovaj fenomen nije zainteresirao arheologe Bosne i Hercegovine ili su im ovi podaci nepoznati. Pored ovog ispitivanja koja su vršena na lokalitetu Čauševića bare, pokazala su da se tu nalazi najkvalitetnija žila rude mangana a koja vuče upravo iz Cvijine glavice. Ako se malo bolje osvrnemo na dalju prošlost onda se može vidjeti da su Osmanlije koje su osvojile stari grad Bužim, dali svome ćati (pisaru) da odabere imanje od Bužima do Podzvizda. Sve gore navedeno ukazuje da je Čaglica tom pismenom čovijeku bila lokacija koja mu je u svemu odgovarala, od bogatstva pitke vode, livada, kvalitetnih oranica, šume, a pošto je bio pismen vjerovatno je i na dvoru Osmanskog carstva doprla vijest o bogatstvima koje krije Cvijina glavica. Jer da smo u pravu svjedoči i činjenica da je pored džemata Stari grad Bužim, najstariji džemat Bužimskog medžlisa upravo džemat Čaglica.

Novija istraživanja o obrazovanju, pokazuju da je preko 50% fakultetski obrazovanih stanovnika općine Velika Kladuša u krvnoj povezanosti sa Čaglicom. Za kraj nam ostaje da konstatujemo: „Ima tu nečega“. Ešref HADŽIĆ