Na 11. Jahorinskom poslovnom forumu u fokusu diskusije učesnika iz 10 zemalja Balkana i regije bila je ekonomija u doba krize, te okretanje preduzetničke kulture i politike ka jačanju društvene kohezije, kako bi se jačala otpornost na buduće krize.

Ovogodišnja konferencija, pod nazivom „Ekonomske lekcije iz kriza 2008. i 2020. godine: Iskustva i preporuke za preduzetničke nacije“, koju organizuje Ekonomski fakultet Pale Univerziteta u Istočnom Sarajevu u saradnji sa univerzitetima u Podgorici, Skoplju i Novom Sadu, bila je fokusirana na promjene na tržištu uzrokovane ranijim krizama, ali i trenutnom situacijom i sukobom u Ukrajini.

Predsjednik naučnog odbora konferencije, prof. dr. Branko Đerić, je istakao da su krize „naša prošlost i naša budućnost“, te da je potrebno da se nešto radikalno promijeni u vizijama i političkom djelovanju, inače društvu prijeti velika opasnost.

„Nas mora više zanimati društvo i o njemu moramo više govoriti – nema ekonomije, nema ekonomskog razvoja, nema otpornosti na krize ako i mi sa svoje ekonomske strane ne doprinesemo ozdravljenju društva“, kazao je Đerić, te dodao: „Ne možemo krenuti dalje dok ne raščistimo u svojim glavama – da moraš da imaš koheziju u društvu, da moraš da živiš u skladu sa prirodom, da za biznis nije važna samo nova tehnologija nego i nauka“.

Konferencija je okupila predstavnike akademske zajednice i biznisa iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Turske, Velike Britanije i Novog Zelanda, a treću godinu zaredom svoje učešće uzeo je i USAID-ov projekat PRO-Budućnost sa naučnim radom „Napredni aspekti izgradnje mira: Korporativna društvena odgovornost kao katalizator socijalne kohezije“, autora Pavla Mijovića.

Mijović je govorio o odnosu društvenog kapitala, socijalne kohezije i društveno odgovornih praksi, naglašavajući da ulaganje u zajednicu ne smanjuje kapital već ga uvećava. On je dodao kako korporativna društvena odgovornost objedinjuje najvažnija pitanja održivog razvoja koja pozitivno utiču na kompanije i njihovu dugoročnu stabilnost, te i na samu zajednicu.

Projekat PRO-Budućnost je prepoznao akcije korporativne društvene odgovornosti kao resurs za društvenu transformaciju, te aktivno djeluje na identifikovanju, ekspanziji i međusobnom uvezivanju ovih akcija. Uz to, kako je kazala direktorica projekta Majda Behrem-Stojanov, projekat na različite načine doprinosi vidljivosti značaja ulaganja biznisa u društvenu zajednicu.

„Sada možda više nego ikad je od izuzetne važnosti razgovarati o društvenoj koheziji i jačanju biznisa u ulozi doprinosa boljem životu svakog pojedinca. Jačanje inovativnih i alternativnih modela poslovanja, gdje će građani u svakodnevnom životu osjetiti poboljšanje i snagu istih i koji će doprinijeti boljim standardima života i osjećaju zadovoljstva svih građana“, dodala je ona.

USAID-ov projekat izgradnje mira PRO-Budućnost orjentisan je na izgradnju povjerenja i pomirenja među građanima s ciljem kreiranja pozitivnih promjena u bh. društvu. „Povjerenje, kao socijalni kapital u društvu, gura razvoj. O tome se veoma malo u našim društvima diskutuje. Povjerenje je javno dobro i ono je bitno za razvoj društva kao što je bitan čist vazduh i pitka voda“, zaključio je na konferenciji profesor Đerić. Merima H.