BIHAĆ, SREMSKA MITROVICA – Predstavnici Javnog preduzeća Nacionalni park „Una“, kao članice Mreže „Sava parkova“ koja djeluje već četiri godine, a koju uz Centar za životnu sredinu iz BIH, čine i partneri iz Republike Hrvatske, Srbije i Slovenije, ujedinjeni da sačuvaju rijeku Savu a time i Unu kao njenu pritoku, boravili su nedavno na regionalnoj radionici u Specijalnom rezervatu prirode „Zasavica“ u Sremskoj Mitrovici, organiziranoj u okviru projekta „Sava Ties“. Radionica je upriličena s ciljem doprinosa iznalaženju djelotvornog rješenja za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka, koje nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan utjecaj na zdravlje ljudi i uzrokuju velike ekonomske gubitke. 
Japanski dvornik
Nacionalni park „Una“ partner je na projektu „Sava Ties“ ili Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama. Projekt je to EU „Interreg Dunavski program“ kojeg čini devet partnera među kojima i „Euronatur“ iz Njemačke. Cilj „Sava Ties“ projekta je ukloniti invazivne biljne vrste s područja NP „Una“ koje mu ne pripadaju a donesene su na ove prostore. Invazivne biljne vrste uništavaju domaće i ne dozvoljavaju im da se normalno razmnožavaju. -Odabrali smo tri lokacije na kojima se nalazi invazivna vrsta, Japanski dvornik kojeg iznimno mnogo ima u parku, da je na tri razlite metode pokušamo iskorijeniti, kaže Emina Štrkljević, iz Uprave Nacionalnog parka „Una“ u Bihaću. To je pilot-projekt. Invazivne biljne vrste moguće je iskorijeniti mehanički, ispašom te herbicidima na lokaciji izvan nacionalnog parka, dodaje Štrkljević. Invazivne biljne vrste brzo se šire putem gomolja u zemlji i teško ih je uništiti. U Sremskoj Mitrovici je održana prva regionalna radionica u sklopu „Sava Ties“ projekta organizirana samo za partnere projekta. Nakon nje, kao uvertire za daljnje aktivnosti, slična radionica bit će održana 18. aprila u Bihaću. -Ovaj put smo je organizirali zajedno sa Biotehničkim fakultetom Univerziteta u Bihaću. Oni će nam u tome pomoći a predstavit ćemo je studentima Biotehničkog fakulteta. Tu je Poljoprivredni zavod USK-a i Zavod za javno zdravstvo. To je podizanje svijesti stanovništva da se upoznaju koliko su zapravo te biljne vrste za nas štetne, te kako bi se probudilo interesovanje i svijest kod njih da ako je imaju u svojim dvorištima da je pokušju uništiti, jer ona ovdje ne pripada, a ne da je održavaju kao da je domaća, dodaje Štrkljević. 
Uništavanje invazivnoga bilja
S Upravom Nacionalnog parka „Una“ na projektu uništavanja invazivnih biljnih vrsta na ovom zaštićenom području rade kantonalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, mjesne zajednice u području NP „Una“, Razvojna agencija USK-a. Projekt ukupno traje tri godine. Svaka radionica bit će organizirana za različitu grupaciju, kako bi u projekt uključili što više stanovništva. NP „Una“ realizira i projekt Interreg Mediteran – Eco Sustain koji bi za dva mjeseca trebao biti okončan. Njime bi se kvalitetnije pratili parametri kvaliteta rijeke Une. -Mi smo iz tog projekta nabavili jedan instrument najsavremenije tehnologije koji se nalazi u rijeci Uni, tzv. plutača koja ima određene senzore i prati određene parametre u vodi, nalazi se na lokaciji Ćelije u Orašcu prema Štrbačkom Buku. Zahvaljujući ovome uređaju on-line je moguće pratiti i u svakom trenutku znati kolika je temperatura vode, ph-vrijednost, zamućenost i ostale karakteristike, kazala je Štrkljević. Samir TULIĆ