Bez bilo kakve potrebe za pametovanjem pišem ovaj kratki zapis: tek toliko da upozorim na totalne gluposti na koje nisu imuni čak ni ljudi koji bi trebali itekako da brinu o stanju i izgledu džamija na Ljutoj Krajini.
Povodi za to su Dan džamija (7. maj), te današnji prilog autorice Amre Omeragić objavljen na Radio Velika Kladuša i stara fotografija velikokladuške džamije iz vremena Drugog svjetskog rata, koja je inače svečano otvorena 27. septembra 1901. godine. Pošto je već u naslovu spomenutog, inače vrlo kratkog priloga Amre Omeragić istaknuta tvrdnja, da je gradska džamija u Velikoj Kladuši, čuvar tradicije i simbol grada, pitam se o kakvom simbolu je uopće riječ i čiju to tradiciju džamija čuva.
Naime, prije deset dana (i pod utiscima tek otvorene moje ljubljanske dokumentarne fotografske izložbe o velikokladuškim Slovencima) na svojem fb profilu i na portalu Reprezent sasvim slučajno sam upozorio na jednu razglednicu u boji iz 60/70 godina 20. stoljeća na kojoj se vidi originalni ukras luka kapije džamijskog harema, koji je bio odstranjen prije desetak godina, prilikom restauratorskih radova, a danas sam – nakon detaljnog pregleda fotografije džamije nastale u vrijeme Drugog svjetskog rata (stoji uz ovaj prilog) – uvjeren da je prilikom restauratorskih radova, sasvim uništena/odstranjena također čitava originalna fasada džamije (ovdje se ne želim baviti njenim interijerom).
Pitam se tko je bio najodgovorniji za gnjusni čin, kojim je strašno unakažena. Velikokladuški pametnjakovići uništili su zapravo ono što su u sjevernoj Africi i u Španiji desetljećima mukotrpno studirali i u Bosnu prenosili vrijedni austro-ugarski arhitekti, koji su uostalom i glavni projektanti najstarije ulice (današnja Titova ulica) i čitavog naselja Velika Kladuša: prije njih gotovo da nije ni bilo ničega vrijednog spomena, izuzev starog grada. Upravo austro-ugarski arhitekti bili su najzaslužniji što je velikokladuška džamija dobila fasadu sličnu onima kakve su imale npr. znamenita sarajevska Vijećnica, te brojne bosansko-hercegovačke džamije, škole, željezničke stanice i druge javne ustanove. Doista, nema ni potrebe ni smisla da o tome ovdje pišem detaljnije. Stare fotografije džamije govore same za sebe da je tisućljetnu islamsku tradiciju odstranila nestručna restauracija fasade.
Smatram da zbog unakažene džamijske fasade danas treba prozvati odogovorne u IZ ali i u općini Velika Kladuša. Pošto sam ih već nekoliko puta čuo kako u javnosti ističu da je gradnju džamije finansirao sreski načelnik u Cazinu Atif Bahtijarević, moram ih podučiti da je bio Bahtijarević samo dio u austro-ugarskom državnom aparatu, te da novac za džamiju nije mogao uzeti iz svoje, već ga je tražio od carske/državne blagajne. I k tomu još da dodam, da se je još prije 1918. godine ustalilo ime »Čaršija« za današnji glavni trg u naselju pa bi bilo pošteno da se to lijepo staro ime opet vrati.Husein Sejko Mekanović, diplomirani povijeničar umjetnosti
