VELIKA KLADUŠA – Članovi neformalne Partnerske grupe Kladuščana koja duže od deceniju vrlo sadržajno i studiozno promoviše Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“, pripremila je i realizirala u subotu, 30. oktobra, zanimljiv kulturni događaj u okviru kojeg su uvodničari i panelisti govorili o „Mjesecu knjige“ u Velikoj Kladuši, o životu i opusu prof. dr. Sulejmana Smlastića (promocija knjige: Velika Kladuša i okolica) te Geografija i Prostorno planski aspekt Velike Kladuše. Uvodničarka na prvu temu bila je Zehira Džanić, bibliotekarka u Osnovnoj školi „Sead Ćehić“ – Grahovo i jedna od organizatorica ovog događaja a panelista Hajrudin Muhamedagić, donedavni sekretar Crvenog križa i koji je autor jedne veoma sadržajne Monografije Crvenog križa Velike Kladuše 1024 – 2014. Drugi panelista trebao je biti Mujo Koštić iz Vrnograča koji je poslijeratne godine proveo radeći u Sveučilišnoj bibiloteci BiH. Za ovaj povod i događaj ova tročlana ekipa sa opisani referencama najbolji je mogući izbor organizatora.
Bibliotekarka Zehira Džanić je u ovoj školi, od gotovo ništa, uredila sasvim sigurno najbolju školsku biblioteku u općini Velika Kladuša sa fondom od preko 6.000 knjiga među kojima su i brojne knjige članova Partnerske grupe i građana koji su se odazvali na njen projekt „Pokaži brigu i doniraj knjigu“. Bibliotekarka Džanić je sa prisutnima podijelila svoja iskustva o pomenutom projektu i načinu kako ona motivira učenike svoje škole da podižu i čitaju knjige više od učesnika ostalih osnovnih škola u općini Velika Kladuša te kako fond knjiga ove školske biblioteke mogu koristiti i građani. Iz školske biblioteke u prošloj godini čitatelji, uglavnom učenici, podizali su ukupno 800 različitih knjiga.
Druga tema ovog događaja upriličenog povodom „Mjeseca knjige“ organizatori su željeli otrgnuti od zaborava i podsjetiti na nasušnu potrebu njegovanja kulture sjećanja koja je kod Krajišnika na poprilično niskom nivou. Uvodničar prof. Ejub Keserović je prisutnima govorio o životu i opusu prof. dr. Sulejmana Smlatića čije je djelo „Velika Kladuša i okolica“ iz šapilografskog primjerka iz 1976. godine Partnerska grupa pretočila u knjigu koju su o svom trošku pripremili i printali u 100 primjeraka od kojih je tridesetak podijeljeno prisutnima na ovom događaju. Ostatak do 100 printanih primjeraka naći će svoje mjesto tamo gdje trebaju biti u općini Velika Kladuša i Gradu Cazinu a to su sve biblioteke, uključujući i školske. Profesora Keserovića, koji je bio student prof. dr. Sulejmana Smlatića na fakultetu u Banja Luci, dopunili su panelisti Safet Husić, nastavnik, također student prof. dr. Sulejmana Smlatića te prof. dr. Muhamed Škrgić, iz Pećigrada iz kojeg je i prof. dr. Sulejman Smlatić. Ovom događaju prisustvovao je i Hašim Smlatić, doktor medicine, brat čovjeka čija je pisana zaostavština razlogom da se ovaj događaj uopće inicirao i realizirao.
Jedna od ulica u Velikoj Kladuši treba da nosi ime prof. dr. Sulejmana Smlatića
U okviru ove teme, Partnerska grupa je predložila da 30 prisutnih potpišu Inicijativu o trajnom obilježavanju imena prof. dr. Sulejmana Smlatića, a povodom 100 godina od njegova rođenja, i 45 godina od završetka njegove knjige, te zbog svega navedenog što je uvaženi prof. dr. Sulejman Smlatić, u naučnom smislu, a kroz geografsko izučavanje uradio za Veliku Kladušu. Stoga Partnerska grupa smatra i predlaže da jedna od ulica Velike Kladuše, treba da nosi njegovo ime. Odmah je prikupljeno planirani broj potpisa na osnovu kojih će Inicijativa biti dostavljena nadležnima na razmatranje i odlučivanje.
U biti slučajni pronalazak ove zanimljive studije o Velikoj Kladuši pomenutog autora potaknulo je Partnersku grupu da studiju pretoči u knjigu. Nakon godinu dana, knjiga „Velika Kladuša i okolica“ ugledala je svjetlo dana i promovirana na ovom kulturnom događaju predzadnjeg dana oktobra, „Mjeseca knjige“.
Moderator i jedan od organizatora ovog događaja Esad Šabanagić je naglasio da se radi o kapitalnom djelu autora Smlatića koji nije među nama a koje govori o tome kako je Velika Kladuša izgledala do 1976. godine. S obzirom na sadržaj i detalje, Šabanagić smatra da ovu knjigu treba posjedovati svaki intelektualac u Velikoj Kladuši te dodaje da je Partnerska grupa obezbijedila da se knjiga može naći u svim bibliotekama Velike Kladuše i Cazina.
Publicista i analitičar Ramo Hirkić najzaslužniji za ovaj događaj
Uvodničar na temu „Geografija i Prostorno planski aspekt Velike Kladuše“ bio je Ramo Hirkić a panelist prof. Ejub Keserović. Moderator Šabanagić je istakao da je Ramo Hirkić u svakom pogledu najzaslužniji za ovaj događaj i za buđenje svijesti o potrebi njegovanja kulture sjećanja. -Treba kazati i treba da se zna da je Ramo Hirkić, pored svih aktivnosti, od ideje do realizacije ovog događaja koji je rezultirao printanjem ove knjige „Velika Kladuša i okolica“ istu sa šapilografskog zapisa prenio u elektronsku formu, dakle unio u računar, što je vrijedno svake pažnje, dodao je moderator Šabanagić te dodao kako je publicista Hirkić od pet svojih knjiga, posljednju izdao prije nekoliko mjeseci naslova „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća“ a koja „pokriva“ period Velike Kladuše od 1980. do 2020. godine i po svemu je slična i nastavlja se na studiju „Velika Kladuša i okolica“ autora prof. dr. Sulejmana Smlatića. Zainteresirani temu „Geografija i Prostorno planski aspekt Velike Kladuše“ zainteresirani mogu pogledati ovdje, a ista će biti dostavljena na protokol Općinskoj Komisiji za prostorno planiranje, predsjedavajućem Općinskog vijeća i općinskom načelniku.
Osvrt na Esej o geografiji i prostorno planskom aspektu Velike Kladuše
Osvrt na Esej o geografiji i prostorno planskom aspektu Velike Kladuše panelista Keserović prenosimo u cijelosti. Presjek ili rezime onog što je već rečeno, jeste:
Prirodni i društveno-geografski elementi su osnova za izradu ključnih dokumenata jedne lokalne zajednice, dokumenata kao što su: Prostorni plan (prostorno-planska dokumentacija) i Strategija razvoja. Mi danas nemamo ta najvažnija dokumenta, ali na osnovu tri mandata u općinskom vijeću, mogu reći da i ono što smo imali, zbog nedostatka stručne dokumentacione osnove (analize, studije, elaborati…) bilo je više nego skromno. Zato je, između ostalog i pokrenuta procedura pripreme za njihovu izradu. Sve pokazuje da u stvaranju ugodnijeg ambijenta za život, postoji neraskidiva veza između geografije i društvenih resursa. Ovdje se upravo nalaze najkompetentniji (najmjerodavniji) članovi zajednice, a tosu geografi sa čitavog prostora općine Velika Kladuša i dijela Cazina, a među nama treba da su i predstavnici općinskog vijeća-senata (predsjednici klubova), koji nažalost nisu prisutni.
Ovo navodim iz razloga što spomenuta studija „Velika Kladuša i okolica“ obrađuje te geografske elemente. Iako je nastala prije 45 godina, a tek „danas“ ugledala svjetlo dana, pomenuta studija sadrži brojne elemente koji su trajnog karaktera i vrijede za „sva vremena“. Stoga valja razmišljati o izradi i drugog izdanja ove studije! Izdanja koje bi bilo sa ispravkom onih elemenata koji su promjenljivog karaktera i dopunom novih elemenata koji su se pojavili. Time bi se doprinijelo u stvaranju osnove za budući Prostorni plan (2020.-2050.).
Ovo su impresije prisutnih
* Danas u Velikoj Kladuši bio sam na promociji zanimljive i vrijedne studije geografa, prof. dr. Sulejmana Smlatića, koja je zbog kojekakvih razloga čak 45 godina čekala na objavu. Sve je bilo solidno smišljeno, a kao propust vrijedi istaći samo to što promocija nije bila medijski bolje popraćena. (Husein Sejko Mekanović)
* Jučer u toku dana sam bila na promociji knjige „Velika Kladuša i okolica“, koju je kao skriptu napisao čovjek sa ovih prostora, tačnije iz Gornje Lučke prof. dr. Sulejman Smlatić, davne 1976. Ove godine je 100 godina od njegovog rođenja. Hvala Rami Hirkiću i Esadu Šabanagiću na pozivu da dođem na promociju i veliko hvala za posao koji su uradili da se ova skripta objavi kao knjiga. Živim u Velikoj Kladuši već 15 godina, nikad do jučer nisam čula da Velika Kladuša odnosno Cazin imaju nekog poput rahmetli Sulejman Smlatić. Ovo mi je idealna prilika da još bolje upoznam geografiju Velike Kladuše. (Nasija H. Džihanović)
Nešto najbolje što je ikad urađeno na prostorima općine Velika Kladuša
O liku i djelu prof. dr. Sulejmana Smlatića govorio je njegov student prof. Ejub Keserović. -Ovo djelo je nešto najbolje što je urađeno ikad na polju geografske obrade prostora općine Velika Kladuša. Pokazuje da je profesor Smlatić svoj cijeli život posvetio naučno-istraživačkom radu te napisao više naučnih djela a iz publikovanih djela vidljiva je njegova gravitacija prema Velikoj Kladuši” – naglasio je Keserović. Ono što obrađuje profesor Smlatić, naglasio je Keserović, jesu elementi od kojih se rade dokumenta kao što su prostorni plan i strategija razvoja. Sve što je o prof. dr. Sulejmanu Smlatiću kazao prof. Ejub Keserović možete pogledati ovdje.
Naredne aktivnosti oko promocije knjige preseliti u Cazin
Članovi Partnerske grupe očekuju i ohrabruju prisutne bivše studente prof. dr. Sulejmana Smlatića iz Cazina da nešto slično poduzmu i realizuju u Cazinu, tim prije što je prof. dr. Sulejman Smlatić, prvi ili među prvim Cazinjanima sa zvanjem doktora nauka. Nesebičnu pomoć mogu očekivati od partnerske grupe, a netom poslije završetka ovog događaja u Velikoj Kladuši pomoć obećavaju Agan Elkasović, čija je supruga rođakinja prof. dr. Sulejmana Smlatića te Seada Jušića, obojica iz Bužima. Sead Jušić, zamjenik ministra odbrane BiH a bio je student kod prof. dr. Sulejmana Smlatića.
Članovi Partnerske grupe planiraju u skorije vrijeme organizirati Okrugli stol i druženje bibliotekara općine Velika Kladuša s ciljem unaprijeđenja rada biblitekarstva i veće posvećenosti knjizi. Druga aktivnost koju žele realizirati je „lobiranje“ kod nastavnika geografije u školama da barem jedan školski sat geografije održe u prirodi na temu geografije zavičaja u okviru kojeg bi se na terenu upoznali sa djelima prof. dr. Sulejmana Smlatića iz njegove netom promoviranje knjige „Velika Kladuša i okolica“.
Vijećnici pokazali koliko cijene svoje sugrađane koji su ih birali
I na kraju, ovo što želimo istaći, može se smatrati zanimljivošću. Moderator Šabanagić je kazao kako su na ovaj zanimljiv i hvale vrijedan kulturni događaj, kojeg su organizirali i realizirali građani, u svojoj režiji i vlastitim resursima, pozvani predstavnici svih sedam klubova vijećnika u Općinskom vijeću. Niti jedan klub vijećnika nije se odazvao mada su Pozivnice lično uručene predsjednicima klubova. Kada su predsjednici tako odgovorni, kakvi li su tek vijećnici? Šabanagić podsjeća na slijedeći apsurd: o potpisanoj Inicijativi takvi (ne)odgovorni vijećnici, a prije svega ljudi, trebaju odlučivati. Žalosno i tužno do neba kakav to odnos prema svojim građanima imaju političari – vijećnici, izabrani upravo od tih građana. Pripremili: Nudžejma KARAJIĆ/Esad ŠABANAGIĆ