VELIKA KLADUŠA – Jučer je u Velikoj Kladuši održana Javna tribina na temu „Turističkih potencijala Velike Kladuše i Krajine” na kojoj su se prisutnima obraćali Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma FBiH, historičar Velid Jerlagić i Abdulmelik Pehlić, digitalni kreator. Tribinom je rukovodio Amir Purić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ispred „Naše stranke“, jedini iz ove lokalne zajednice. Inače, Javnu tribinu u Velikoj Kladuši organizirao je Općinski odbor „Naše stranke“ Velika Kladuša.

Uvodničar Purić prezentirao je osam slikovnih turističkih potencijala na osnovu kojih, ali i nekoliko još važnih a ne pomenutih, Velika Kladuša ima realne u oblasti turizma kojim kao rastućom privrednom djelatnošću može utjecati na privredni razvoj ove lokalne zajednice a čije bogatstvo turističkih potencijala nije dovoljno iskorišteno.

Purić je prezentirao osam turističkih lokaliteta, uglavnom izletišta i pećina a na prvom mjestu je bilo Izletište pod Vranovom gredom. Ovo izletište inače teritorijalno pripada Gradu Cazinu, međutim u svakom je pogledu naslonjeno na infrastrukturu Velike Kladuše pa ga se zato i „svojata“. Pojašnjene su vrijednosti i lokaliteti pećina „Hukavica“ i „Pecka“ do kojih još uvijek nije izgrađen pristupni asfaltni put. Od ostalih lokaliteta, najviše malih jezera, a koji nisu dovoljno ili nikako iskorištena, vrijedi pomenuti „projekt o kojem treba razmišljati“ a nosi naziv „Staza kladuških gradova”, koja je duga 60 kilometara a podrazumijeva start (pješice, biciklom ili autom) od jednog starog grada u Velikoj Kladuši, i ponovo doći do njega, posjetivši tako sve velikokladuške stare gradove. Na toj stazi svakako početni bi bio Stari grad Velika Kladuša, inače u dobroj mjeri restauriran i očuvan. Drugi stari gradovi su uglavnom u lošem stanju (Podzvizd, Vrnograč, Todorovo) dok se lokacija Starog grada Mala Kladuša teško može i pronaći bez lokalnog vodiča. Treba istaći činjenicu koja je na ovoj Tribini i potencirana da je ovo područje poznato po srednjovjekovnim starim gradovima, odnosno tvrđavama, a za svaki od njih vezana je određena priča i legenda. Da bi se „Staza kladuških gradova“ uopće privela funkciji potrebno je izgraditi neophodnu infrastruktur, prije svega cestovnu a potom i biciklističke i pješačke staze. Purić je konstatirao kako je većina ovih srednjovjekovnih tvrđava zapušteno i nepristupačno, ali da su uz određena ulaganja i profesionalni pristup realni i opravdani, naravno, uz izgradnju i ugostiteljskih i smještajnih sadržaja na „Stazi Kladuških gradova“.

Ministrica Nasiha Pozder je govorila o Strategiji razvoja turizma u FBiH (2022. – 2027.) i značaju njenog usvajanja nedavno u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, na Svjetski dan turizma. -Ovom Strategijom ćemo biti u prilici konkretnije i adekvatnije planirati naredne poteze u oblasti razvoja turizma. Planiranje i sistemsko djelovanje u ovoj oblasti je bitan segmenat za izgradnju turističke privrede koja će kotirati kao održiva te uticati na razvoj i ostalih privrednih grana. Razvijanje turizma u skladu sa usvojenom Strategijom će doprinijeti otvaranju velikog broja radnih mjesta u ovom sektoru, a boljom prezentacijom i brendiranjem naših turističkih potencijala trebamo staviti Bosnu i Hercegovinu na mapu svijetlih turističkih destinacija”, kazala je, između ostaloga, ministrica Pozder.

-Samo povezivanje destinacija unutar Krajine u smislu povezivanja turističkih potencijala je važno. Ruralni turizam je nešto što vi zaista imate, kao i avanturističi, kada govorimo o rijekama i raftinzima. Zaista imate potencijala, ali ih je važno uvezati u priču, jer danas turista prije nego što dođe na neku destinaciju već zna jako puno, ako ne skoro i sve o destinaciji na koju dolazi. Važno je kako to prezentiramo i kako to puštamo u svijet, dodala je Nasiha Pozder, Federalna ministrica turizma i zaštite okoliša.

-Ako budemo razvijali turizam u skladu sa Strategijom, procijenjeno je da ćemo trebati otvoriti oko 12.000 radnih mjesta u sektoru turizma, najvrijednija je konstatacija ministrice Pozder.

Govorila je ministrica i o turističkim potencijalima ostatka USK-a naglasivši potrebu za boljom povezanošću gradova unutar kantona, ali i sa ostatkom Države BiH te podsjetila kako nam se turizam dešava!

Historičar Velid Jerlagić je mišljenja da je srednji vijek najplodonosnije vremensko razdoblje iz kojeg turistički radnici trebaju crpiti turističke potencijale Velike Kladuše, uz napomenu da bi turistička ponuda uz kvalitetnu prezentaciju kulturno-historijskog nasljeđa iz ovog doba interesirala turiste i dovela do ekspanzije ove grane privrede, naročito turista iz našeg okruženja.

Velikokladuški digitalni kreator Abdulmelik Pehlić smatra da je potencijal za razvoj turizma na ovim prostorima veliki, te da interes za turističkim destinacijama u Krajini itekako postoji, što potvrđuje i velika gledanost njegovih promotivnih videa iz Krajine koje je on producirao putem društvenih mreža.

Pri kraju dvosatne tribine prisutni su imali priliku komentarisati ali i postaviti pitanja učesnicima ove tribine. U komentarima nisu izostala ona pitanja koja se tiču obaveza predstavnika lokalne vlasti, pogotovo oko izgradnje neophodne infrastrukture.

Esad ŠABANAGIĆ