Prošli Tefter 556 (Osobna panorama dojmova o ….) „isprovocirao“ je mlake reakcije ravnodušnih Kladuščana širom dunjaluka. Svima se zahvaljujem podjednako (onima koji „opjevavaju“ i onima koji „sumnjiče“) sa preporukom da svoje dojmove, zapažanja, kritike,… mogu i trebaju javno prezentovati? Moje pisanje je bona fide!
Ostaje činjenica da predvodnici, alfa mužijaci, kladuških promjena u „novo doba“, načelnik svih građana Boris Horvat (1964) i Asim Veladžić (1963), oba „bumeri“ (rođeni u vremenu 1945/65) nisu komisijski utvrdili nađeno stanje prilikom preuzimanja mandata svako u svojoj nadležnosti! Zašto je to prOpušteno učiniti, uprkos činjenice da se to „zahtijevalo“, javnosti je još uvijek nepoznato? Moja pretpostavka, možda i pogrešna, jeste da se „podleglo“ nazadnim-primitivnim mišljenjima kako to nije potrebno, sve se zna, to je prošlost, nećemo se vraćati u vražiju mater,… Ovim propustom, između ostalog, omogućili su državnim službenicima da nastave sa licemjernim ponašanjem opstrukcijama, a i pohlepama!
Izvještaji o zatečenom stanju u nadležnostima Općinskog vijeća, Komisija, Odbora,… odnosno izvršne vlasti bi crno na bijelo, između ostalog, omogućili detaljnije sagledavanje uzroka decenijskog općeg nazadovanja, začepili usta mnogima kritikama sa klimavim argumentacijama,… Verifikacija utvrđenog stanja početkom novembra 2024. godine bi omogućila avangardnu „opću mobilizaciju“ za pozitivne promjene! Ovako, alfa mužijaci kladuških promjena raspolažu sa faleričnim „alatima“ za promjene!
Zašto ovakvog rezimea nema za period 2017/24 kako bi zainteresovana javnost mogla malo konkretnije propitivati razloge pogodovanja, a ukazati i na potencijalnu korupciju?
Na osnovu dosadašnjih javnih nastupa kako na sjednicama Općinskog vijeća tako i drugim protokolarnim obraćanjima nema se dojam da su kladuški alfa mužijaci primjerno percipirali činjenicu da decenijsko nazadovanje Velike Kladuše implicira neodgodiv pravi pristup sagledavanja stvarnih razloga nazadovanja. Sagledavanja stvarnih razloga nazadovanja počima od privatizacijskog modela u kojem se za bezvrijedne certifikate, devizne knjižice, diskonte,… kupovala državna imovina, dionice, presuđena potraživanja radnika po enormno niskim cijenama i formiranja „Spiska Kladuščana“ koji su sumnjivo stečenim novcima u bescijenje kupovali „minuli rad“!
Ovo Rješenje, između ostalog, potvrđuje da načelnik Horvat ignoriše prijedloge da se umjesto Savjeta plana redefiniše Odbor za razvoj ili Vijeće za razvojno planiranje (prostorni plan, strategije,…) sa primarnim zadacima priprema osnova (analiza, izvještaja, elaborata, studija,…) planskih dokumenata, utvrđivanje konačnih prijedloga pojedinih projektnih zadataka,… Naravno, sa ovakvim nadležnostima nema svrhe da učestvujem u radu. Hvala na ukazanom povjerenju! Ne bi želio da me se mezi za 25,00 KM po dosadnim, jalovim sjednicama za ništa!
Neće se suštinske promjene desiti ako ne promijenimo svoje percepcije, institucionalnu regulativu, a bogami i sastav tijela koja se imenuju! Bilo bi interesantno prezentovati Izvještaj o radu Savjeta plana za protekli mandat?

Načelnik Horvat i federalni poslanik Amir Purić ne razumiju…
Današnjem području Velike Kladuše koje je tokom višestoljetne povijesti mijenjalo (ne)formalne nazive (naselje, velikokladuški kraj, trgovišće, općina, srez, opština, općina,…) i stanovništvo kao izrazito pograničnom području od 1699. godine događale su se i još uvijek čine nepravde epskih razmjera. Nepravde su uglavnom činili vladajući režimi uz bestidnu asistenciju domicilnih autoriteta. Začeci nepravdi sežu u daleku prošlost, prije cca 400 godina, na razmeđu 15. i 16. stoljeća kada je sve spaljeno, stanovništvo protjerano,… Totalna pustoš trajala je 50-tak godina što je po prilici životni vijek tadašnje generacije. Šta, kada, kako,… se dešavalo opisano je u brojnim publikacijama od kojih su ne zaobilazne: R. Lopašić: Bihać i Bihaćka krajina, 1890., reprint izdanje 1990., M. Karanović: Pounje u Bosanskoj krajini, 1925., A. Ravlić: Velika Kladuša kroz stoljeća, 1987., R. Hirkić: Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća, 2021.,… Naravno, pojedini značajni događaji opisivani su u posebnim publikacijama, kao npr. Drugi svjetski rat (Ratne slike Cazinske krajine, 1956., Huska Miljković, Zuhdija Žalić, Sjećanja Kate Hrovat, Stradanja u Cazinskoj krajini, Tono Hrovat,…), Cazinska buna 1950. (Cazinska buna 1950,1989., Istina o Cazinskoj buni 1950., 2010., Sinovi kestenova, Kraljevi leptiri,…), Afera ’87 (Krajini u amanet, Ekonomsko pokriće „Agrokomerc“, Uspon i pad „Agrokomerca“, Afera „Agrokomerc“ i smrt Hamdije Pozderca, Mjenični skandal ’87., Gole godine,…), Autonomija-Bratorat 1993/95 (Drmeljevo-svjedok optužbe, 5. korpus, Monografije vojnih formacija, Međubošnjački sukob, Egzodusi, Izbjeglica, Napad iz unutra, Na tragu zločina u Cazinskoj krajini, Brat njegov ili on, Kumarica, Grljevac, Krajiške rane, U zagrljaju prošlosti, Istina o Autonomiji, Krug smrti, U obruču, Svjedok istine, Kota smrti, Nastanak i djelovanje Autonomije, U inat nepravdi, Krajiška ratna triologija, Anatomije jedne Autonomije, U godini pakla, Dosije Karlovac, Olovna kiša, Između dva zla, Od idola do ratnog zločinca i natrag, U trostrukom obruču, Svjedok odbrane,…
Obavijest Privremenog Upravnog odbora
Pojedinim događajima, područjima društvenog života, znamenitim osobama, vremenskim razdobljima,… posvećene su posebne publikacije, kao npr. Povratak u tuđinu, Omaha, Krajiški vilajet, Monografija Crvenog križa, Privremeni boravak izbjeglica…, Kladušo ljubavi moja, Osnovna škola Vrnograč, Ljiljan za tamjan, Monografija o Krajišniku, Kraljevi leptiri, Historijski i kulturni identitet Cazinske krajine, Sinovi Kestenova, Oko iz cipele, Tkaljo moja, Upoznaj sebe, Hrnjice, Zemlja krajiška, Kladuške heroine, Identitet Muslimana u Cazinskoj krajini, U naručju vremena Bihać i Cazinska krajina, Monografija prof. dr. Sulejman Smlatić, Monografija prof. dr. Husein Džanić, Monografija Tono Hrovat, Zbornici radova, Almanah Velike Kladuše, pojedinačno 2002-2024.


Promociju i ili nešto slično o navedenim publikacijama kao ni bilo kakav „kulturni događaj“ zadnjih 15 godina nije organizovan od strane JU Centar za kulturu! Osnovni problem kulturne zapuštenosti, učmalosti,… bajkovite Čaršije jeste ambijent, percepcija, kadroviranja, pa tek onda manjak objekta. Nema kulturnog događaja koji se nemože primjerno realizovati u raspoloživim društvenim i javnim (škole, Sportske dvorane, ….) prostorima! Pohlepe, lijenost, ne znanje nastavlja carovati Velikom Kladušom!
Šta navedeni dvojac ne razumije kada je u pitanju društveni razvoj zapuštene Velike Kladuše? Amir je ovdje u svojstvu predsjednika Stranke koja je kao izborni „plijen“ dobila JU Centar za kulturu „Zuhdija Žalić“! Najkraći odgovor: ne razumiju da se društveni razvoj ne može uspješno ostvarivati (bar onoliko koliko u bližem okruženju) na potcjenjivanju-zaboravu stvarnih razloga nazadovanja, valorizacije-efektuiranja prirodnih i izgrađenih potencijala-resursa, ignorisanjem mjesta uloge i značaja kulture općenito!
Kao najkraće obrazloženje: ni nakon sedam mjeseci od preuzimanja mandata nema Izvještaja o ostvarenju Strategije razvoja 2014/23, nema ništa o registru imovine (znači ne znamo šta od perspektivne imovine imamo u vlasništvu Općine, javnih preduzeća i ustanova), nema zaključaka o nužnim planskim podlogama (izvještaja, studija, elaborata, projekcija,…), nema naznaka o dinamici završetka objekta Centra za kulturu, nema obećavajućih kadrovskih nagovještaja, nema vizije… Ono što smo dosada vidjeli, doduše kao privremeno kadroviranje profesora homogenih jednadžbi u Komunalijama (cjenjeno ime prof. Ibrahima Kamenjaševića), tehničke struke: građevine i/ili arhitekture u JU „Centar za kulturu“ (časno ime Emine Krupić) je prostački kazano „prostitucija“ profesija! Da načelnik Horvat i njegov savjetnik Sulejmanagić imaju ozbiljnih poteškoća oko percepcije kulture pokazuje imenovanje Odbora za „Kladuško ljeto 2025“. Na čelnu poziciju imenuju državnog službenika ekonomske profesije, umjesto istaknutog prosvjetnog djelatnika. Jačamo birokratizam, Ured – kabinet, umjesto institucije – Centar za kulturu!

Načelnik Boris Horvat i poslanik Amir Purić (1987) propustili su rijetku šansu da bitno inoviranom dobro prihvaćenom kulturno zabavnom manifestacijom (organi, institucije, program,…) „Kladuško ljeto 2025“ avangardnije krenu u „promjene“ znalačkom afirmacijom kulture sjećanja na kladuškom tlu!

O civilizacijskoj važnosti, značaju,… kulture općenito je sasvim izlišno i nepristojno raspravljati. Ipak, radi javnosti ću napomenuti da je kultura u pluralizmu važan faktor razvoja pa mnogi to upoređuju sa kretanjem morske vode: kada nivo vode raste (plima) sve se na njenoj površini uzdiže! Oni koji to ne razumiju teško im se može pomoći!
Radimo za sebe i zavičaj. Budimo bolji ljudi!
Velika Kladuša, 18.06.2025. ramoh45.07@hotmail.com