Promovišući Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno zainteresovani participanti Partnerske grupe su posebnu pažnju fokusirali na kulturu sjećanja percipiranu u najširem smislu (društveni procesi, relevantni povijesni događaji, ličnosti koje su ostavile trajnije tragove u recentnoj povijesti, nezaobilazne publikacije, …). Slijedeći moderne pristupe autentičnijeg čitanja, percipiranja,… relevantne bibliografije u kontekstu vremena i prostora u skladu sa izazovima iz okruženja (preispitivanja, revizije, uklanjanje mitova, kipova, spomenika, preinačavanja sudskih presuda,…) inicirane su i realizovane konkretne aktivnosti koje su rezultirale skromnim ali značajnim ostvarenjima (Izložba začetka industrijalizacije Velike Kladuše, reafirmacija lika i djela prof. dr. Sulejmana Smlatića,  reafirmacija lika i djela prof. dr. Huseina Džanića, identifikacija zaslužnih pojedinaca koji su na kladuškom tlu ostavili trajne tragove do 1940-tih, učešća u brojnim kulturnim manifestacijama, prikladni tekstovi na Portalu ReprezenT.ba, knjige nam mogu najbolje pomoći,  konkretne inicijative prema organima lokalne zajednice,…).

Svjesni značaja i uloge kulture općenito (poznavanja sebe, identiteta, recentne povijesti, izazova i reakcija, ponašanja tokom ključnih povijesnih događaja, …) u poboljšanju kvalitete življenja i standarda života u najširem smislu (figurativno: kultura je slična morskoj plimi, kad se nivo vode podiže sve šta je na njenoj površini se podiže – raste).

Kultura sjećanja kao civilizacijska praksa modernog doba u pluralističkoj demokratiji ima posebnu važnost u sučeljavanjima sa percepcijama i implementacijama temeljnih vrijednosti (pravednost, istinitost, ljudskost,…).

Povijesno kulturno naslijeđe Velike Kladuše (stari gradovi, bogomolje, mezarja, spomen obilježja, običaji,…) su opisani u brojnim publikacijama, ali još uvijek nedovoljno u smislu stavljanja naslijeđa u konkretnije sadržaje u funkciji poboljšanja kvaliteta života. Brojne ulice, trgovi, ustanove nose imena značajnih povijesnih ličnosti koje su prepuštene totalnom zaboravu! Najveći broj stanovnika ulica ne znaju haman pa ništa o osobama čiji naziv nosi njegova ulica stanovanja!

Sa upravljanjem, čuvanjem, korištenjem,… kulturno povijesnog naslijeđa ispoljavaju se ozbiljne poteškoće u smislu odsustva smišljenih planova i aktivnosti. U zadnjih par decenija Centar kulture „Zuhdija Žalić“ je zapušten, nedopustivo pasivan, a planetarna sramota su desetogodišnja oklijevanja dovršetka objekta u gradskoj jezgri Velike Kladuše.

Par inicijativa zadnjih decenija prema lokalnim vlastima oko neophodnosti donošenja Strategije kulture su ignorisane. Kulturni sadržaji su skromni, a najposjećenije manifestacije (Kladuška godišnja doba) su dominantno zabavno komercijalnog karaktera sa odsustvom neophodne transparentnosti!

Cazinsku krajinu kao povijesno geografski pojam brojni autori su opisivali na svojstvene načine. Njene granice prema zapadu označene su poslije Karlovačkog mira 1699. godine kada je ovo područje i formalno postalo sastavni dio BiH.

Veoma zanimljiv opis Cazinske krajine napisao je poznati krajiški književnik sa sarajevskom adresom Izet Previz (Mutnik, 1969) na početku svoje  knjige „U naručju vremena Bihać i Cazinska krajina“ (Bužim, 2023): Prostorno demografski i socioekonomski „gabariti“ Cazinske krajine prezentovani su na naučnom skupu u Bihaću početkom juna 2023. godine o kojem se još čeka najavljeni Zbornik radova?

Okrugle godišnjice društvenih procesa, događaja,…

Društveni procesi, društvene vrijednosti,… se pojmovno različito definiraju, percipiraju,… ovisno  o tome šta je u fokusu promatranja, kao npr: Društveni procesi na putu BiH u EU,… i ili Tranzicija Huskine milicije okončane formiranjem Unske operativne grupe 02. marta 1944., u Pećigradu,… Od modernog računanja vremena, kolokvijalno datiranog od 1878. godine, prisutni su društveni procesi koji su obilježavani, institucionalizirani, javno prezentirani,… na razne načine (konferencije, kongresi, skupštine, zakoni, izbori, referendumi, rezolucije, javne obznane,…). Na osnovu relevantne, prihvatljive, dostupne bibliografije,… moguće je identifikovati društvene procese, kao npr.: društveni procesi za autonomiju i opstojnost cjelovite BiH, društveni procesi za nacionalni i politički razvitak Muslimana u BiH, društveni procesi specifični za pojedine državne formacije (agrarne reforme,…), društveni procesi socioekonomske, kulturne, obrazovne, zdravstvene,… problematike, globalizacija, pluralizam, tranzicije,… Teorijski i praktično od 1878. do 2024. godine je stotinu i više okruglih godišnjica. Prisutnost Krajišnika u javnosti po raznim osnovama, načinima,… sa današnjeg prostora Cazinske krajine tokom navedenog vremenskog razdoblja svjedoče brojne publikacije. Kao prilog pojačanja navedene konstatacije, svjedoči kopija:

Za potrebe ovog teksta radi se o dugotrajnijim homogenim aktivnostima koje su svoje epiloge ili neke dijelove okončane u godini koja završava sa brojem četiri ili devet.

Na osnovu raspoložive i dokučive bibliografije kao potencijalno interesantne okrugle godišnjice 2024. za krajišku kulturu sjećanja na današnjem tlu Cazinske krajine, hronološki ne bi trebalo zaboraviti:

*100 godišnjica osnivanja Crvenog križa u Velikoj Kladuši,

*100 godišjica prvih mandata članova lokalne i regionalne vlasti, sreza,

općina,… (1920/24),

*95 godišnjicu raspuštanja Skupštine Kraljevine Jugoslavije i uvođenje diktature, (januar, 1929),

*90 godišnjica prve Rezolucije političkih stranaka o Srezu Cazin (08.10.1934),

*80 godišnjica završetka učiteljskog kursa u Grahovu (04.10.1944),

*80 godišnjica rasformiranja Huskine Muslimanske milicije (mart, 1944),

*75 godišnjica osnivanja prvih seljačkih zadruga Sreza Velika Kladuša (Glinica, marta 1949),

*75 godišnjica Koncepcije razvoja društveno političkog sistema Narodnih odbora (Zakon o NO, 28. 05. 1949),

*50 godišnjica donošenja Ustava 1974. i proljetnih izbora (mart, 1974),

*40 godišnjica posljednjeg samodoprinosa u ex sistemu (23. 12. 1984),

*40 godišnjica doprinosa Krajišnika Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, 1984.,

*45 godišnjica dovršetka elektrifikacije Velika Kladuša (devet domaćinstava zaseoka Hozdići, konac 1979),

*35 godišnica prestanka rada Koordinacionog odbora za spas „Agrokomerca“    pod rukovodstvom Seada Kajtezovića (dec, 1989),

*35 godišnjica otkupa mjeničnog duga „Agrokomerca“ (23. 02. 1989),

*30 godišnjica Mitinga solidarnosti u centru Velike Kladuše (11. 02.1994),

*30 godišnjica mirovnih inicijativa Fikreta Abdića u Zagrebu i Beogradu,

(februar 1994),

*30 godišnjica prvog Sporazuma o prekidu ratnih neprijateljstava (Polje, 15.01.1994),

*30 godišnjica Washingtonskog sporazuma (mart, 1994),

*30 godišnjica publikovanja Bijele knjige (april, 1994),

*30 godišnjica višemjesečnih homogenih sinhroniziranih aktivnosti UN oko

poštivanja ljudskih prava na području Bihaćkog džepa (Posjeta T. Mazowjeckog, jula 1994.),

*30 godišnjica Prvog egzodusa naroda Zapadne Bosne (August, 1994),

*30 godišnjica početka dolaska ratnih izbjeglica na sjeveroamerički

Kontinent (13.09.1994),

*30 godišnjica ukidanja društvene svojine, preimenovanje u državnu (Sl. list 33/94),

*25 godišnjice osnivačkih skupština prvih civilnih udruženja u Velikoj Kladuši,

*20 godišnjica otvorenja novosagrađene zgrade Medrese u Cazinu  (21.08.1004).

*10 godišnjica izbora u Islamskoj zajednici Velike Kladuše poslije uvođenja povjerenstva.

Naravno, kalendar zavičaja sadrži preko hiljadu popisanih događaja. Zainteresovani su pozvani na dopune, komentare,… Da li će, koje, kako,… od navedenih i ili drugih godišnjica biti obilježene ostaje da motrimo.

U narednom Tefteru 522 biće prezentovane okrugle godišnjice markantnih osoba, ličnosti, bibliografije,…

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge!

Velika Kladuša, 21.01.2024. ramoh45.07@hotmail.com