Tefter (512): Dometi kladuškog ummeta

Već 50-tak godina sakupljam, analiziram, proučavam, ponešto zapisujem, „junački“ publikujem kukavne tekstove o recentnim kladuškim (ne)prilikama. Dominirajući fragmenti kukavnog spisateljskog opusa su socioekonomske situacije bajkovite Čaršije na bazi dostupnih pouzdanih izvora. Osnovni motiv pisanja jeste doprinos bržem osvješćivanju sviju nas o važnosti „opće mobilizacije“ na društveno ekonomskom razvoju kladuškog društva. Nitko nam neće pomoći ako sami ne činimo ono što je primjerno, korespodentno sa civilizacijskim dostignućima u kontekstu vremena i prostora.

U proteklih pola stoljeća Kladuščani su proživjeli „zvjezdano razdoblje“ (1970/90), Džehenemsku deceniju (1991/00), Deceniju lutanja i nesnalaženja (2001/10), Razdoblje očitog nazadovanja (2011/20), trenutno „uživamo“ fazu „tonenja“! Zainteresovana (ne)laička javnost ima na raspolaganju solidan fond bibiliografije svih žanrova (memoristike-enciklopedistike, književnih djela, umjetničkih slika, dnevničkih zapisa, sudskih spisa, izvještaja-informacija nadležnih organa, institucija,…) o navedenoj „periodizaciji“ recentne povijesti. Navedena bibliografija daje zainteresovanim mogućnost da „dokuče“ odgovore na relevantna pitanja, kao npr. kad je tko „vladao“ i kakve je efekte ostvarivao, tko je zaslužan za napredovanja, tko za nazadovanja i tko za „tonenje“ voljenog zavičaja, kako su nastajali i nestajali bivši „nosioci razvoja“, tko se i kako „snašao“, tko je i šta privatizirao, tko opjevava, a tko promoviše kritička promišljanja, …? Na brojne izazove novijeg doba (od promjene društveno političkog sistema novembra 1990.) kao npr. globalizacija, neoliberalni kapitalizam, tranzicija općenito, a posebno tranzicija vlasništva, klimatske i ekološke promjene, udruženi zločinački poduhvati u području imovinsko pravnih odnosa, male i velike privatizacije, bespravne gradnje, depopulacije, migracija, pandemija,… nismo smisleno, adekvatno i blagovremeno reagovali što je rezultiralo toksičnim ambijentom koji je „proizveo“ katastrofalne socioekonomske pokazatelje.

Evidentno poboljšanje općeg standarda življenja prosječnog Kladuščanina koncem 2022. u odnosu na 1990-te je istovremeno i sve veći „gape” u odnosu na prosjek USK-a, FBiH, BiH, a posebno u odnosu na bliže okruženje sa zapadne strane. Prema vjerodostojnim dostupnim izvorima kretanja GDP p/c kao opće prihvaćenog pokazatelja „kvaliteta življenja” 1990. iznosio je oko 1.150 USD što je u odnosu na isti pokazatelj (1.740 USD) BiH bilo oko dvije trećine ili 66% prosjeka BiH ili oko jedne trećine (33%) prosječnog standarda našeg zapadnog susjeda (3.226 USD), građanina R. Hrvateske.

Koncem 2022. životni standard prosječnog Kladuščanina iznosi oko 65% prosječnog građanina BiH ili oko jedne četvrtine standarda prosječnog građanina R. Hrvatske.

Socioekonomski pokazatelji 2018. – 2022. godine

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Raspoloživi potencijali Velike Kladuše (geografija, demografija, prirodni i izgrađeni resursi,…) boljim upravljanjem i korištenjem mogu u jednom izbornom mandatu značajno poboljšati standard života (usporiti depopulaciju, povećati zaposlenosti, porast GDP p/c,…).

Katastrofalan bilans 10-godišnje vladavine LS stranke i načelnika Fikreta Abdića

Prema važećim institucionalnim nadležnostima osnovni zadatak jedinica lokalne samouprave jeste stvaranje uvijeta za bolji i kvalitetnij život svojih građana. Na lokalnim izborima u jesen 2012. za načelnika Općine izabran je sa oko 13 hiljada glasova Abdićev kandidat Edin Behrić, a nakon godinu dana formirana Laburistička stranka BiH. Usporedbom dijela strateških socioekonomskih pokazatelja koncem 2012. i koncem 2022. godine možemo vjerodostojno sagledati bilans 10-godišnjeg Abdićeva režima vladavine.

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja. GDP p/c za FBiH iskazan je u iznosu od 13.761KM. GDP p/c za općine iskazan po osnovu nivoa razvijenosti!

Pokazatelji iz prethodne tabele, između ostalog, pokazuju: Velika Kladuša je u periodu 2012/22. ostala bez 7.640 stanovnika, a Cazin povećao za 1.777, broj zaposlenih u Kladuši povećan za 648 ili godišnje 65 radnika, u Cazinu broj zaposlenih povećan za 2.002 ili godišnje za 200 radnika,…

Nema dvojbe da ljudi idu za boljim životom! Šta su razlozi da se u Cazinu povećava broj stanovnika, a  Kladuščani „bježe“ iz bajkovite Čaršije. Cazinjanima se posrećilo da su već 2008. godine izabrali lokalnu vlast koja zna šta hoće, s kime i kako… Kladuščani (ne)svjesno već 10-tak puta biraju svoje narodne izabranike u savjete mjesnih zajednica, džematske odbore, vijećnike, poslanika samodopadljivu čeljad koja je ravnodušna prema „svemu“! Uglavnom se zadovoljavaju osobnim beneficijama i jeftinim populizmom!

Glođenja, inaćenja, trvljenja,… između kolebljive većine u Općinskom vijeću i načelnika će još potrajati. Nema najava „lokalnih reformi“ koje bi rezultirale poboljšanjem socioekonomske situacije u Velikoj Kladuši. Osnovni razlog „tonenja“ Kladuše jeste toksični ambijent koji kreiraju: Kolegij Općinskog vijeća, načelnik i političke stranke koje participiraju u kladuškom senatu!

„Danas čovjek posjeduje više moći nego ikada do sada, a osjeća se nesigurnije nego ikada ranije“, piše u apskraktu svoje knjige „Doktrina kreativne modernosti“ (Banja Luka, 2023.) kladuški sveučilišni prof. dr. Nedžad Bašić!

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge, samo je jedna od vrijednih poruka romana „Zemlja krajiška“, autora Ramiza Durakovića!

Kladuščanima bi dobro pomogle knjige, ali ih slabo ili nikako ne čitaju! „Sve znaju“, a malo čitaju? Tuhafli čeljad!

Sarajevo, juli 2023. ramoh45.07@hotmail.com