Zainteresovana (ne)laička javnost mogla je primjetiti prilog u sedmičnjaku „Krajina“ od 17. februara 2023. godine „Prihvaćen Izvještaj o razvoju za 2021. godinu“. Radi se o opširnom dokumentu (47 stranica može se pročitati na web str. Federalnog zavoda za programiranje razvoja) pripremljenom u skladu sa prihvatljivom metodologijom, ali i sa veoma ozbiljnim nedostacima i prilično problematičnim Zaključkom.
Kao manjkavost Izvještaja navodim nedostatak „konteksta“, osnovnih podataka o demografiji, formulisanje preporuke, zaključak,… bez pozivanja na potpuno mjerljive kvalitativno kvantitativne pokazatelje.
| Stanovništvo | Zaposlenost | |||||
| Subjekt | 2013. | 2018. | 2022. | 2013. | 2018. | 2022. |
| BiH | 3,131 mil | 3,503 mil | 3,475 mil | 1,033 mil | 816.465 | 834.399 |
| FBiH | 2,372 mil | 2,167 mil | 2,157 mil | 0,635 mil | 520.328 | 535.668 |
| USK | 273.000 | 265.000 | 262.000 | 31.792 | 37.687 | 37.607 |
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, JU Služba zapošljavanja USK-a, Porezna uprava FBiH.
Postoji raširen koncenzus da je osnovni zadatak regionalne i lokalnih vlasti stvaranje ambijenta – uslova za što kvalitetniji život domicilnog stanovništva. Podaci o kretanju stanovništva i zaposlenosti, pored ostalog, pokazuju da situacija nije ružičasta. Ne ulazeći u preciznija značenja termina: rast, razvoj,.., pripomenuću samo da je društveni rast, razvoj, progres osobina zrelih društvenih formacija, ma kako ih u formalno administrativnom smislu nazivali (općina, kanton, županija,…).
Kada se razmatra društveno ekonomskih razvoj USK-a treba imati u vidu nekoliko aksioma, kao pr.: područje današnjeg prostora USK-a naslijedilo je solidnu zaoštavštinu u svim pojavnim oblicima iz jednopartijskog sistema, da je formiranjem kantona 1995. godine USK na ljestvici od deset kantona FBiH po makroekonomskim pokazateljima bio među prvi pet i da je zadnje decenije na začelju (osmo mjesto), da većina narodnih izabranika od jesenjih izbora 1996. odnosno proljeća 1997. svih nivoa (članovi savjeta mjesnih zajednica, članovi džematskih odbora, vijećnici, poslanici, sabornici,…) nisu u fokusu svog djelovanja imali ubrzanje društveno ekonomskog razvoja baziranog na izgrađenim, prirodnim,…resursima.
Makroekonomski pokazatelji 2018.-2021.
| Federacija
|
USK |
| Pokazatelji | 2018. | 2021. | 2018. | 2021. |
| Stanovništvo (000) | 2.196 | 2.169 | 269280 | 264248 |
| Radno sposob. 15-64 | 1.539 | 1.499 | 194.914 | – |
| Zaposlenost-prosjek | 519.800 | 525.397 | 37.687 | 37.712 |
| Stopa zaposlenosti % | 33,8 | 35,0 | 19,3 | 19,8 |
| Stopa aktivnosti % | 55,6 | 55,8 | – | – |
| Nezaposl.-prosjek | 335.610 | 311.679 | 45.196 | 34.194 |
| Stopa nezaposl. % | 39,2 | 37,2 | 59,4 | 47,6 |
| GDP u mil. KM | 21.984 | 25.026 | – | – |
| Indek. potrošač cijena | 101,6 | 102,1 | 100.2 | 115,5 |
| Por. doh. fiz. mil. KM | 398,1 | 530,3 | – | – |
| Porez f. po stan.KM | 181,3 | 245 | – | 133 |
| Neto plaća-prosjek | 889 | 996 | 840 | 933 |
| Ind. proizv.Index | 100,8 | 109,8 | – | – |
| Izvoz robe mil. KM | 7.912 | 9.571 | 343 | 546 |
| Uvoz robe mil. KM | 13.267 | 15.132 | 391 | 546 |
| Pokrivenost uvoza % | 59,6 | 63,3 | – | – |
| Penzija-prosjek KM | 399 | 473 | 377 | 411 |
| Br. penzionera 31.12 | 416828 | 429545 | 22.552 | 23.928 |
| Br. posl. subj. 31.12. | 110536 | 117160 | 9.419 | 9.743 |
| Bruto invest. mil. KM | 3.398 | – | – | – |
| Stopa investiranja % | 15,5 | – | – | – |
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja
Mogle bi se autorima Izvještaja redati stanovite primjedbe, kao npr. „povezanost” sa Izvještajem o BiH za 2021. godinu (E-komisija, Strasbur, 19.10.2022.,…), koje studije su i u kojoj fazi izrade, koji projekti,…? Elem, kako god isčitavali navedeni Izvještaj, ocjenjivali rad premijera i njegove Vlade,… dolazimo do zaključka kako realnog rasta zapravo nema, da cijeli USK nazaduje po socioekonomskim pokazateljima u odnosu na prosjek BiH odnosno FBiH i da je kranje vrijeme za ambicioznije poduhvate!
Kako što prije i vidnije popraviti lošu socioekonomsku sliku USK-a
Strategija je ključni strateško – planski dokument koji treba da potiče i usmjerava budući rast i razvoj Unsko – sanskog kantona (USK). Uključuje sektore ekonomskog razvoja, društvenog razvoja i zaštite životne sredine i sluti kao okvir za zajedniĉko projektovanje budućeg razvoja USK kroz definisanje zajedniĉkih ciljeva za prevazilaženje razvojnih izazova. Strategija je usklađenja s relevantnim strategijama drugih nivoa vlasti u BiH, obavezama proizašlim iz procesa evropskih integracija te ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDGs). Strategija podstiče partnerstva, informišući građane, institucionalne aktere i poslovnu zajednicu o fokusima i načinima razvoja USK-a u narednom sedmogodišnjem periodu. Kao takva, ona predstavlјa osnov za izradu detalјnih planova i programa Vlade i drugih institucija. Strategija je u potpunosti pripremljena u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH.
Aktuelnu Strategiju razvoja 2021-2027. USK (Glasnik 35/21) treba temeljito preispitati i podvrći reviziji! Ovako kako je koncpirana, formulisana,… neće rezultirati ni rastom ni razvojem, a o usmjeravanju nema govora! Dvogodišnji rezultati primjene Strategije pametnim sve govore!
Bilo bi uputno i nužno da novokonstituisane vlasti USK (Skupština i Vlada) organizuju ozbiljnije javne rasprave o prijedlozima svojih program rada sa ciljem prikupljanja, identifikacije, elaboracije,… ideja zainteresovanih subjekata. Da se poslije provedu stručne konzultacije po realnim idejama, projektima koji još u mandatu aktuelnih vlasti mogu usporiti nazadovanje Kantona i čim prije stvoriti realne pretpostavke za samoodrživo funkcionisanje strateških razvojnih projekata od interesa bar za skupinu općina USK!
Već duže vremena među zainteresovanim participantima Partnerske grupe Koncepta „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ vode se kolokvijalni razgovoru na temu ubrzanja razvoja Cazinske krajine, prvenstveno „osloncem na vlastite snage”! Ovdje se konkretno „cilja” na prirodne i izgrađene resurse na ovom području čija aktivizacija bi bila najbolji odgovor na aktuelne izazove koji dolaze iz šireg okruženja, (zelena enegrija, proizvodnja hrane, kružna ekonomije,…).
Vlada USK-a je financirala studiju u naslovu još koncem minulog stoljeća. Navedena „Studija” je pripremljena od veoma respektabinle skupine na čelu sa Alijom Pozdercem. Radi se o sveobuhvatnom dokumentu kao kvalitetnoj „podlozi” za niz realnih razvojnih projekata koje je moguće realizovati u kratkom vremenu na bazi javno privatnog partnerstva.
Studija posebno obrađuje svaku općinu USK-a, svaki lokalitet, svaki detalj, svaki… Tako npr. u studiji je lokalitet Banje – Gata identifikovan i argumentovano prezentovan kao veoma snažan faktor razvoja, ne samo turizma već i klaster djelatnosti.
Aproksamativna „računica” kaže, između ostalog, da samo tri općine Cazinske krajine imaju oko 7.000 penzionera od kojih po najblažim kriterijumima oko 5% ima stalnih potreba za banjskim uslugama koje i danas konzumiraju na teret Kantonalnog zavoda po banjama centralne BiH (Fojnica, Olovo,…).
Procjene ukazuju da kapacitet od cca 500 kreveta visoke B-kategorije u kolektivnom i par stotina u privatnom smještaju, pored ostalog, dnevno treba oko dvije hiljade obroka, a to dalje znači… Ako je vjerovati podacima iz lista Krajina aktuelna cijena sedmičnog smještaja u Gati se plaća 480 KM, a u Fojnici 680 KM!
Marta 2019. u Bihaću je održana Stručna konferencija na temu „Unapređenja govedarstva” sa konačnim ciljem da se na postojećoj lokaciji u Pjanićima pristupi formiranju Korporacije – Krajiški mesni kombinat. Nema nikakve sumnje da ne postoje opravdani razlozi i nasušna potreba za krajiškim „Gavrilovićem”. Za ovaj projekat postoji sve sem dobre volje Vlade USK-a da šansu prepozna i učini prve konkretne korake ka tom cilju!
Vjerovatno postoji još realnih dobrih ideja koje bi sa malo više truda mogle biti „preoblikovane” u konkretne razvojne projekte koji bi popravile socioekonomsku sliku, tj. usporile depopulaciju i povećale zaposlenost kao sine quo non perspektivnije budućnosti i realnog rasta USK-a!
Radimo za sebe i svoj zavičaj. Čuvajmo jedni druge i budimo bolji ljudi. Nadajmo se da ćemo u narodnim izabranicima prepoznati „uzore”!
Velika Kladuša, 17.04.2023. ramoh45.07@hotmail.com