U prethodnih 500 brojeva kolumne Tefter prezenotovano je nebrojeno različitih tema, događaja, ličnosti,… suvremene kladuške prošlosti, sadašnjice, budućnosti,… Urednik Redakcije ReprezenT procjenjuje da je prosječna posjećenost (čitanost) kolumne oko 3.500. Prema mišljenjima nekolicine malobrojnih pripadnika intelektualih krugova Velike Kladuše, ma gdje bili i šta radili, koji su malo redovitije i sadržajnije čitali, bar većinu Teftera kolumna je nezaobilazno štivo kladuške recentne povijesti. Autor Teftera već duže vremena priprema i počinje pisanje obimnog naučnoistraživačkog rada pod radnim nazivom „Geografija, demografija i razvoj Velike Kladuše zaključno sa prve dvije decenije 21. stoljeća“. U narednim brojevima Teftera, pored osvrta na tekuće aktuelnosti, biće prezentovani i „detalji“ navedenog rada sa osvrtima na nezaobilazne događaje, ličnosti,… kladuške mirko i marko povijesti. Na viječita pitanja: tko, kada, gdje, šta, zašto,… o bajkovitoj Čaršiji Tefter nudi odgovore! Zainteresovani su pozvani na saradnju na način, forme, statuse,… koji im najbolje odgovaraju. Bujrum, Unaprijedimo Kladušu zajedno!
Izazovno zimsko vrijeme 2023. godine kada zimsko sivilo povremeno poremeti blještavilo uličnih dekoracija (Kladuška zima, Dan Općine, Dan žena,…) možemo shvatiti i prihvatiti kao vrijeme nade, rada, promjena, zabrinutosti, radovanja, tugovanja,… Dobro bi bilo kada bi više imali osjećaja za nemoćne, bolesne, siromašne, Kladuščane sa posebnim potrebama,… kako bi svi zajedno i pojedinačno lakše predurali poskupljenja, inflaciju… Sokacima Velike Kladuše hodaju osobe, većinom sa teškim i maglovitim mislima, ponekad i žensko sa kiselim osmijehom,… Redoviti stanovnici bajkovite Čaršije, ulični psi-lutalice svojim povremenim lavežima brane svoju teritoriju, nas upozoravaju na mnogo šta.
Sudeći prema epilozima januarskih zasjedanja (Kolegija Općinskog vijeća, Općinskog vijeća…) primjećujem da epoha kladuške zime 2023. godine diše malaksalim ritmom! Većina priča po kafićima su najobičnija trabunjanja u prazno! Tako npr, mog zemljaka Rasima najviše „boli“ što Bošnjaci nisu jedinstveni, a ne zna objasniti u čemu i kako to jedinstvo zamišlja!
O prvoj januarskoj sjednici Općinskog senata mediji su solidno izvjestili, zainteresovani mogli preslušati radio snimak. Sve je na portalima! Pod jakim emocijama i velikom prazninom za voljenom suprugom pažljivo sam preslušao snimak zasjedanja od 12. januara 2023. godine. Javno izvinjenje vijećnika sa sukobom interesa Amira Đogića prema Esadu Šabanagiću, novinaru i uredniku Portala shvatio sam u stilu „Qua vadis“ insane? Naime, navedeni vijećnik ne preza od civilizacijskih upitnih ponašanja koja snažno podsjećaju na „svemoćnog“ Ibrahima Mujića iz davnih 1980-tih. Malo više korektnosti, vjerodostojnosti, poštenja, obzira,… bilo bi više nego nužno!
Tko, kada, šta, gdje,… je u Kladuškom novinarstvu (1)
Vrijeme (ono prohujalo, ovo današnje i ono koje dolazi) je najbolji konačni sudija svemu i svačemu, napisano je u bezbroj publikacija od bezbroj autora sa širih geografskih prostora. Prema raspoloživim izvorima prvi Kladuščanin koji je redovitije surađivao slanjem priloga sa više redakcija novinarskih kuća 1970-tih je Ibrahim Pehlić-Pela (1936). Više desetina priloga koje je Pela slao redakcijama (Oslobođenje, Večernji list,…) na publikovanje imaju višestruku vrijednost za hronologiju važnih događanja na kladuškom tlu 1970-tih minulog stoljeća kada je više od jedne trećine punoljetnih Kladuščana bilo analfabetski nepismeno. Najviše priloga bilo je posvećeno sportu, ne samo nogometu već i šahu,…
Prilog (štedna knjižica,…) potječe iz 1969. godine i može biti dobra podloga za jedan esej o kladuškim (ne)prilikama tog vremena. Navedeni sudija (Teofik) je drugi po redu školovani sudija (prvi je bio rehmetli Aziz Adilagić) u Općinskom sudu Velike Kladuše u kojem je Ale Pajazetović kao sudija laik sudovao 20-tak godina.
Integracija „Trgokrajine“ je među važnijim događajima u skladu sa „stavovima“ Prvog kladuškog sabora koncem 1967. godine. Opiranje „Trgokrajine“ integraciji je trajalo 2-3 godine što, između ostalog, ukazuje na kladušku tvrdoglavost kada su u pitanju percepcije i implementacije civilizacijskih dostignuća. U to vrijeme, 1970-tih jedino je „Saniteks“ bio preduzeće sa jasnijom vizijom i perspektivom koje relano nije imalo resurse (tržište, kapital, kadrove,…) za masovnije zapošljavanje kao glavni problem tog vremena.
Još je pri pameti nekolicina Kladuščana koja bi svojim sjećanjima mogla upotpuniti „mozaik“ integracije, štelenja rezultata referenduma, uloge pojedinaca,… Prava je šteta što Ibrahim Pehlić-Pela nije nastavio svoje pisanje, a možda i jeste!?
Prema dosadašnjim saznanjima prva osoba koja se profesionalno bavila novinarstvom u savremenom smislu bio je nastavnik Ibro-Ibrica Miljković (1945.-1976.) angažovan u mjesečnjaku „Saniteks“ prve novine u Velikoj Kladuši (1973-1975). Naslovnica prvog izdanja je već više puta publikovana, ali zanimljiviji sadržaji nisu.
Zarifa Okanović (1947) je prva industrijska radnica sa kojom je urednik novina Ramo Hirkić obavio i publikovao intervju. Cjelokupan intervju zainteresovani posjetioci izložbe „Začetak i razvoj industrijalizacije Velike Kladuše 1957 – 1977“ (održana 2021. povodom Dana Općine) mogli su pročitati u izloženom primjerku novina.
Urednik i Zarifa su se ponovo prvi put poslije 1990-tih sreli na Kulištu, pred Zarifinom kućom, koncem 2022. godine. Urednik Portala je ovjekovječio susret.
Od zanimljivijih priloga prvog izdanja prvih novina u Velikoj Kladuši prilažemo par zanimljivosti.
Naredna dva izdanja Teftera nastavljamo sa kladuškim novinarstvom u jednopartijskom sistemu.
Zainteresovane pozivamo da svojim prilozima po sopstvenom izboru upotpune sadržaje navedene teme, događaja, ličnosti, (ne)prilika,… Uputno bi bilo da se razmisli i pokrene avangardnija, obuhvatnija, sadržajnija monografija adekvatnog naziva.
Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge, radimo za sebe i svoj zavičaj!
Velika Kladuša, 18.01.2023.