Povijesni put nastajanja, postojanja, razvoja,… Velike Kladuše je jako dug, krivudavo se probijao kroz povijesni dio svjeverozapadne BiH koji od Drugog svjetskog rata često nazivamo Cazinska krajina. Vrludav i krivudav put kreće, prema dosada utvrđenim podacima od davne 1260. godine pod nazivom Cladosa, prolazeći i povezujući epohe da bi i formalno 1699. godine Velika Kladuša postala sastavni dio današnje teritorije Bosne i Hercegovine. O stanovnicima navedenog područja od početka nove ere svjedoče brojne arheološke iskopine, povelje, putopisi, ljetopisi, razne isprave, nebrojene knjige i druga svjedočanstva u raznim formama i na više mjesta. Nedavno digitalizirani popis stanovništva od 1875. godine kojeg je javnosti priredilo Udruženje geografa BiH nedvosmisleno pokazuje kada su formirana naselja (oko 100-njak naselja na području Bužima, Cazina i Velike Kladuše kao i drugih naselja koja teritorijalno, od rijeke Une do rijeke Gline, obuhvata Cazinska krajina a u administrativno formalnom statusu pripadaju općinama Bihać i Bosanska Krupa) sa brojčanim stanjem stanovnika. U knjizi „Naselja i poreklo stanovništva“ (Beograd, 1925.) ima obimno poglavlje „Pounje u Bosanskoj Krajini“ autora Milana Karanovića (1882.-1954.) prvi pravoslavni sveštenik u kladuškoj pravoslavnoj crkvi Svetog Georgija 1914. godine, ima obrađeno 149 naselja u Srednjem Pounju sa poimeničnim popisom broja kuća. Ljeta 2022. godine prilikom promocije knjige „Zemlja krajiška“, autora Ramiza Durakovića (1948) mogli smo saznati u kojim naseljima Cazinske krajine bilo i koliko kuća sa prezimenom Duraković. U knjizi „Egzodus naroda Zapadne Bosne“ (Koper/Ljubljana, 1995.) ima poglavlje „II Aproksimativna deskripcija 1990-1994.“ sa hronologijom događanja na globalnom (europskom) nivou, detaljnija hronologija na području BiH, uključivo i Cazinsku krajinu. Zahvaljujući vrijednom prof. Ejubu Keseroviću tokom priprema izložbe „Začetak i razvoj industrijalizacije Velike Kladuše 1957.-1977.“ početkom 2021. godine „dočepao“ sam se 20-tak orginalnih zabilješki – stenograma 1992/93 sa sastanaka u različitim formatima na kojima je aktivno učestvovalo više desetina orginalnih i naturaliziranih Kladuščana (Fikret Abdić, Ibrahim Mujić, Munib Bešlagić, Ekrem Felić, Asim Dizdarević, Nijaz Kudić, Rajko Stević, Ramo Hirkić, Ibrahim Đedović, Enes Demirović, Boro Ivanković, Juso Dizdarević, Mehmed Koštić, Mirvet Beganović, Senada Pajazetović, Ljilja Tabaković, Zlatko Libić, Enver Melkić, Kasim, Đula, Sejko, Ago Hodžić, Besim Muhamedagić, Šefik Ćordić, Mirsada Kajtezović.

Između više desetina stenograma zapisnika za pojačanje vjerodostojnosti ovog broja Teftera odabrao sam Zabilješku (vidi prilog) 22.11.1992.

Kako se vidi u narednom prilogu dnevni red navedenog skupa imao je tri tačke.

Nezaobilani datumi kladuške recentne povijesti iz jeseni 1992. godine

Naredni Tefter (jubilarni broj 500) će još malo detaljnije pokušati rasvjetliti jesen 1992. u kladuškoj recentnoj povijesti pa sa ciljem olakšanja zainteresovanim da se malo podsjete nije na odmet da vidim koji su to jesenji događaji 1992. nezaobilazni.

*02.09.1992. na improvizirani aerodrom Ćoralići iz Zagreba sletio je Fikret Abdić, član Predsjedništva BiH i član Vrhovne komande.

*22.09.1992. bombardovan improvilirani aerodrom Dolovi-Marjanovac kod Male Klduše.

*10.10.1992. na područje Okruga Bihać pristigao kontigent snaga UN pod nazivom UNPROFOR.

*21.10.1992. Odlukom Predsjedništva BiH Unska operativna grupa prekomandovana u Peti korpus Armije BiH. Istog dana Općinska skupština Velike Kladuše prihvata postojeću praksu i njemačku marku (DEM) oficjelno proglašavao kao sredstvo plaćanja.

*01.11.1992. major bivše Vojske Hajrudin Osmanagić postavljen za vojnog atašea pri Ambasadi BiH u Zagrebu.

*06.11.1992. okončani lokalni izbori u SDA Velike Kladuše u čijim organima nije bilo imena Fikreta Abdića.

*14.11.1992. na poziv Fikreta Abdića održan „Zbor dioničara“ „Agrokomerca“ sa ciljem „zaštite imovine“.

*16.11.1992. Vojna komanda Prve velikokladuške brigade saopćava „Pismeno izjašnjenje“ u vezi  akta zapovjednika 5. korpusa Armije BiH.

*18.11.1992. Izvršni odbor Skupštine Velika Kladuša u punom sastavu pod predsjedavanjem Mirsada Veladžića (1956) saopćio „Stavove prema zaključcima zborovanja dioničara „Agrokomerca“.

*21.11.1992. Skupština opštine Velika Kladuša na zasjedanju u vremenu od dvije smjene u kontinuitetu jedva je usvojila pet zaključaka sa kojim apelira na jedinstvo u rješavanju nesporazuma sa dioničarima „Agrokomerca“ putem razgovora-dijaloga.

*Koncem novvembra 1992. u organizaciji „Agrokomerca“ d.d. i FRANCH-bataljona u Polju profunkcionirao je dugo dogovarani kamionski ekonomski koridor sa Zagrebom preko Turnja kapaciteta oko 600 tona sedmično.

*17.12.1992. u Velikoj Kladuši boravio Lord Owen u funkciji kopresjedavajućeg Konferencije o bivšoj Jugoslaviji sa ciljem razgovora sa Fikretom Abdićem.

*19.12.1992. formirana Skupština Okuga Bihać sa predsjednikom Irfanom dr. Ljubijankićem – snažnim oponentom Fikreta Abdića.

Opširnije o navedenim događajima zainteresovani mogu pročitati u knjizi „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća“!

Opći izbori su završeni. Laburiste ne volim, pored ostalog, što su nazadovanje Kladuše usmjerili prema tonenju. Kad su 2012. postali „većina“ na ljestvici od 79 općina FBiH Velika Kladuša je po socioekonomskim pokazateljima zauzimala 46. mjesto, a 2021. godine 61. Kladuša tone, Elvira se „češlja“! Svejedno, nije mi drago što je Bakir Izetbegović na oktobarskim izborima u Velikoj Kladuši dobio jedva nešto manje glasova (3.039) od vladajuće Laburističke stranke (3.269).

Velika Kladuša, 12.12.2022. ramoh45.07@hotmail.com