Prošle  sedmice (zadnja dekada juna 2022.) otkako je odigrana spektakularna briselska predstava među 27 šefova država i vlada zemalja Europske unije, uz njihovu brojnu birokratsku mašineriju, a na ogromno zadovoljstvo mnogih i sa Istoka i Zapada kojima je, na razne načine, ta Unija nekada bila ili respektabilni partner ili interesna muka. A evo još uvijek zvone riječi albanskog premijera Edi Rame uz spuštanje tamošnje teatarske zavjese: „Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zabrinutost za Evropsku uniju. Zaista mi vas je žao…”.

Prije samo deceniju, teško bi bilo zamisliti ovakav kraj briselskih samita na vrhu. Razlozi albanskom premijeru da kaže ovo što je kazao odlazeći iz Brisela kući razočaran i frustriran – nagone na dilemu: Da li državnička vrhuška Europe i birokratska Unije doista ne razumije koliko je daleko od onoga što je danas svjetska geostrateška i politička realnost. i njihova unutar toga. Na kojim je to stranputicama omađijana narcisoidnim uvjerenjem da sve u svom dvorištu drže pod kontrolom a koliko su joj zapravo nerealne kancelarijske vizije o tome kuda svijet ide. Još gore, kako ne shvataju ovoliku frustraciju jednog premijera sa druge strane ograde u istom evropskom dvorištu. A ona zorno ilustruje rašireno uvjerenje na Balkanu da briselsko ponašanje nije rezultat neznanja, već istinske unutrašnje, narcisoidne i elitističke odluke i projekta da se koliko je god moguće duže izoluju od onih koji im, eto, još nisu „dorasli”. Ili im ne pašu iz raznih razloga, ma koliko su im tu, među njima.

EU birokrat Charles Michel dodijelio je po tri munite predsjednicima Kosova, Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije da mogu prezentirati svoje stavove. Kako su mediji izvjestili razočarani lideri zemalja Zapadnog Balkana su svoje stavove formulisali kao diskriminaciju (Kosova radi viznog režima), vodimo računa o svojim interesima (Srbija), ne doživljavate nas kao Europljane, nego kao goste u kući u kojoj vladaju podjele (Albanija). Kako se na kraju sve mjeri prema rezultatima u procesu pristupanja prema EU, a njih nema, znači, vrijedi izreka da u procesu proširenja EU postoje najmanje dvije decenijske laži: jedna kada predstavnici EU govore da „brzina ovisi o ispunjenju uslova kandidata” i druga kod lidera država Zapadnog Balkana kad govore „da žele reforme bez obzira na članstva u EU”!

Bolje upućeniji Kladuščani u kladušku recentnu povijest mogli su zapaziti, a u knjizi „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća” piše crno na bijelom kako Kladušom decenijama dominiraju dvije krupne laži: jedna je kad Fikret Abdić kao papagaj ponavlja kako su dioničari Agrokomerca vlasnici 53% i druga kada komadant „sile nebeskeAtif Dudaković bezočno lažucka kako je tokom Bratorata 1993/95 na obje zaraćene strane smrtno stradalo više od 3.000 osoba!

Zainteresovanim ostaje da motre kako u Bruxellesu i dalje ne znaju šta zaparavo žele sa šest država Zapadnog Balkana i da se ibrate domaćim blećcima koji vjeruju decenijskim lažima Fikreta i Atifa!

Dok mediji prenose vijesti kako se na mnogim mjestima građani okupljaju da očiste riječna korita, divlje deponije,… poboljšaju ekologiju svog zavičaja, kladuška federalna poslanica Elma Đogić okuplja svoje druge u Sportsku dvoranu (skup od oko 50 žena u subotu, 25. juna 2022.) na (pred)izborno „druženje”! Ne znam da li je među prisutnima bilo i žena iz susjedne Omladinske ulice koje bi sigurno imale poteškoća da neutrališu smrad kojem su svakodnevno izložene iz dijela napuštenog a ne saniranog dijela toka rijeke Grabarske. Preporuka stanovnicima navedene ulice da federalnu poslanicu pozovu na druženje u dvorištu objekta stare Klaonice i da sve publikuje „Radio svih građana”!

Velika Kladuša otmjeno klizi prema začelju

Ove godine je Federalni zavod za programiranje razvoja deset dana ranije u odnosu na predhodnu godinu publikovao socioekonomske pokazatelje po općinama za 2021. Dok je Fikret Abdić tamničio tokom prve decenije ovog stoljeća u prdekanama Lijepe naše Velika Kladuša je polovinom iste decenije prolazila „prelomno razdoblje“: da li zadržati „zlatnu sredinu” ili… Više sticajem okolnosti nego promišljenom konzistentnom politikom tada vladajuće DNZ stranke Velika Kladuša je zaključno sa 2012. dosegla nivo razvijenosti od 81% prosjeka FBiH ili 46 mjesto na rang ljestvici od 79 općina FBiH. Kad su abdićevci totalno zavladali oktobarskim izborima 2012. Velika Kladuša napreduje u nazadovanju i klizi prema začelju. Priložena tabela o tome zorno svjedoči!

Zainteresirani Kladuščani ma gdje bili i šta radili koji drže do sebe, svog zavičaja, roda i poroda koji bar povremeno posjete portal ReprezenT.ba i ostvare uvid u kolumnu Tefter mogli su, pored ostalog, pročitati kretanje vjerodostojnih socioekonomskih pokazatelja koji od polovine prve decenije ovog stoljeća nedvosmisleno potvrđuju nazadovanje Velike Kladuše u odnosu na veoma skroman rast BiH odnosno FBiH.

Od 2013. godine u kontinuitetu se vode kolokvijalne rasprave u okviru Partnerske grupe o općim pitanjima društveno ekonomskog razvoja Velike Kladuše o čemu se  publikuju Promotivni listići i Bilten za društvena kretanja čiji primjerci se redovito putem protokola dostavljaju Kabinetu načelnika i kancelariji Predsjedavajućeg Vijeća, a često puta i vijećnicima, savjetima mjesnih zajednica, džematskim odborima, civilnim udruženjima,…

Osnovni razlozi nazadovanja Velike Kladuše je toksičan opći ambijent na čiju kreaciju najveći utjecaj ima Kolegij Općinskog vijeća, načelnik, Radio Velika Kladuša, Laburistička stranka,…

U međuvremenu putem protokola nadležnim lokalnim organima proslijeđeno je više građanskih inicijativa koje su redom ignorisane!

R.br Vrijeme               2012.             2016.              2021.
Pokazatelji USK Velika Kladuša USK Velika Kladuša USK Velika Kladuša
1. Proc. broj  stanovn. 287.998 47.096 221.209 40.414 264.248 39.714
2. Broj zaposlenih 31.683 4.348 32.775 3.926 37.712 4.968
3. Broj nezaposlenih 44.734 7.840 44.192 8.207 34.194 5.677
4. Broj penzionera 20.797 1.019 21.963 2.746 8-756 3.181
5. Prosječ. neto plaća 776 697 839 738 933 828
6. Prosječ. penzija 326 301 348 318 411 366
7. Izvoz u mil. KM 188 24 261 39 545 102
8. Uvoz u mil. KM 281 36 351 51 545 87
9. Nivo razvijenosti 0,78 0,81 0,76 0,68 0.66
10. Rang 46 56 61

   Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Velika Kladuša već 43 godine ima isti nivo razvijenosti (66% prosjeka BiH) što nedvosmisleno potvrđuje da građani biraju svoje izabranike koji više vode računa o sebi nego o javnom interesu i dobru. Podaci u priloženoj tabeli nedvosmisleno potvrđuju katastrofalnu vladavinu načelnika Fikreta Abdića i njegove Laburističke stranke. Fikret Abdić i Laburistički patuljci očito ne razumiju demokratski sistem i svojim (ne)činjenjem se bezobrazno i drsko „svete” Kladuščanima!

Za ovaj put od bezbroj primjera navodim muljaže, mešetarenja,… oko dovršetka objekta Centra za kulturu koji se gradi više od 10 godina. U friško publikovanoj knjizi „Identitet/i Muslimana u Cazinskoj krajini”, Zagreb/Sarajevo, 2021., pored ostalog, lijepo je objašnjena uloga kulture (str.122/123) u razvoju. Na jednoj sjednici OV vijećnik Rifat Dolić je tražio od zamjenice predsjedavajućeg Vijeća da im organizuje „organoleptički” uvid u stanje radova u navedenom objektu. Popšteno je napomenuti da je navedeni object trebao biti dovršen još prije 2012., dakle u zenitu vladavine DNZ! Budimo bolji ljudi, čuvajmo sebe i druge. Bajram Mubarek Olsun!

Velika Čaršija, 05.07.2022ramoh45.07@hotmail.com