Naravno, kao i obično ostavljam zainteresovanim dopunu naslova po sopstvenom nahođenju. Pretpostavljam, možda pogrešno, da bi većina Kladuščana ma gdje bili i šta radili koji drže do sebe, svog zavičaja, roda i poroda, željeli čuti od Fikreta Abdića mnogo toga, kao recimo: šta misli o Aferi ’87, 35 godina kasnije, šta misli o rezultatima svoje neprikosnovene dominacije Velikom Kladušom zadnji pola stoljeća, šta misli o svojim bivšim i aktuelnim političkim rivalima, šta misli o svojim upornim ponavljanjem besmislica kao npr. dioničari su vlasnici 53%, reviziji privatizacije, o planetarnoj sramoti koju je priredio Kladuščanima slanjem migranata 2018. u rakite među zmije, šta misli o nazadovanju Velike Kladuše, šta misli o poslovanju JP „ViK“ Velika Kladuša u situaciji kada je cijena kubika vode ispod jedne KM, gubici vode u mreži preko 60%,… o svojim vazenjima oko Starog grada, bazena u Maloj Kladuši, lokaciji Trnovi, Tržnom centru,… Posebno, šta misli o tome da mu je najmlađa populacija Kladuščana tek desetak procenata obuhvaćena predškolskim obrazovanje ili o tome kako su Kladuščani ubrzali iseljavanja kad se on vratio sa višegodišnje robije? Šta načelnik smjera sa „projektom stoljeća“ (sakupljanje, odvodnja  i prečišćavanje otpadnih voda)?

Sve navedene teme držim mnogo aktuelnije od ove kojoj posvećujem ovaj broj Teftera, a radi se o friško publikovanoj knjizi u kojoj, pored ostalog, imaju i rezultati novijih istraživanja o precepcijama Abdića kao političara, državnika,… O navedenoj knjizi neću ništa napominjati zato što se može gratis pročitati i ili isprintati.

Malo je lokalnih zajednica gabarita Velike Kladuše u kojoj se tokom životnog vijeka jedne generacije dogodilo toliko krupnih strateških događaja koji su sudbine na hiljade Kladuščana usmjerile na sasvim nenadane strane. Svaki od krupnih događaja (Cazinska buna 1950., Afera’87., Izbori 1990., Autonomija 1993., Bratorat 1993/95., Egzodusi 1994/95, tranzicija vlasništva, …) ostavio je svoj „prtljag“, pospješio polarizacije,… što je u konačnici rezultiralo toksičnim ambijentom čije rezultate kusamo u oskudnom standardu života, nazadovanju, siromaštvu,…

Poznati beha sociolog koji je uspio „ujediniti sve protiv sebe“ nedavno je publikovao knjigu u naslovu, a kladuški reis se pobrinuo da mi knjigu „pokloni“ za jednu plaćenu kahvu u jednom od prestižnih restorana u centru bajkovite Čaršije. Još su u toku kolokvijalne konzultacije oko eventualnog organizovanja promocije navedene knjige. Ovo je ujedno prva i dosada jedina knjiga u zadnjih 20-tak godina kao malo ambicioznija sociološka analiza koja malo vjerodostojnije doprinosi objektivnijem pogledu na najkontraverzniju ličnost recentne kladuške povijesti! Knjiga se može besplatno pročitati i preuzeti u pdf pa je zbog toga ne namjeravam opširnije prezentovati. Iz knjige sam odabrao nekoliko priloga sa ambicijom da pojačam interes što većeg broja Kladuščana ma gdje bili i šta radili da istu pročitaju i pokušaju štogod dokučiti?

Rezultati istraživanja u navedenoj knjizi i ovih par fragmenata daju mogućnost da jedan od objekata istraživanja (Fikret Abdić) može bar donekle sagledati kakav „rejting“ ima kod mladih osoba širom BiH!

Šta mladi Krajišnici misle o Bratoratu 1993/95

Prezentirana knjiga je dobar putokaz zainteresovanim Kladuščanima ma gdje bili i šta radili koji drže do sebe i svog zavičaja da upotpune 30 godišnjicu „Kulture sjećanja“ na Bratorat 1993/95 koji je progutao oko dvije hiljade ljudskih života! Koristim priliku da zainteresovane podsjetim da je sličan istraživački projekat „Kultura sjećanja u četiri lokalne zajednice u BiH“ obavljen 2016/17. Među lokalnim zajednicama bila je obuhvaćena i Velika Kladuša, a rezultati istraživanja prezentirani u restoranu Hamm 23.12.2017. godine.

Na području USK-a još uvijek su fala Bogu živi, čili i zdravi: Smail Kličić, Izudin Saračević, Kasim Mujagić, Mujo Begić, Sead Jusić, Hamza Veladžić,… koji su dali primjeren doprinos krajiškoj publicistici na temu Bratorata 1993/95. Ovim su pozvani da se uključe u projekat „Kulture sjećanja“ pod radnim nazivom „Šta mladi Krajišnici misle o Bratoratu 1993/95“? Svoje mišljenje, učešće,… mogu obaviti preko Redakcije Portala ReprezenT.ba po svom nahođenju! Ovih dana publikovana je još jedna vrijedna knjiga „Identitet/i Muslimana u Cazinskoj krajini“ (Zagreb/Sarajevo, 2021.) koja, između ostalog, može pomoći oko definiranja, razrade, izvršenja, interpretacije,… rezultata navedenog projekta. Posebno bi bilo značajno da se u najavljeni projekat znalački uključe Amir Purić, Selma Zulić Šiljak, Lajla Žalić,… zbog svojih iskustava i učešća u dosadašnjim istraživanjima na slične teme? U toku su kolokvijalni razgovori među zainteresiranim potencijalnim članovima „Projektnog tima“ o sadržaju, detaljima, provedbi,… projekta. Ima ideja da se promocija Srđanove knjige (Srđan Puhalo) obavi i u Velikoj Kladuši? Svi zainteresovani su pozvani: Bujrum, Welcome,…!

Veoma značajna novina tokom manifestacije „Kladuško ljeto 2022.“ najavljen je susret i razgovor sa kladuškim autorima-piscima knjiga. Nadati se novim-svježim idejama, poticajima,… o čemu bi trebali saznati iz medija i Izvještaja Organizacionog odbora?

Čuvajmo se, budimo bolji ljudi, ponašajmo se ljudski u svakoj situaciji i na svakom mjestu, dostojanstveno shodno svom adetu, internacionalnim civilizacijskim dostignućima,…!

Velika Kladuša, 24.06.2022. godine ramoh45.07@hotmail.com