Zadnja decenija (1981.-1990.) minulog društveno-političkog sistema kolokvijalno se „tretirala“ kao finalna faza socijalizma ambicioznog naziva samoupravni društveno ekonomski odnosi, a po završnici je po ondašnjoj utopiji trebao „nastati“ famozni komunizam (svako po mogućnostima i svakom prema potrebama,…). U tu deceniju Velika Kladuša je startovala u novom statusu, jer smo koncem 1980. ostvarili socioekonomske pokazatelje koji su Opštinu iz reda izrazito nerazvijenih pomaknuli u naredni rang: nedovoljno razvijeno područje. Statistički smo prekoračili 50% prosjeka SR BiH. Koliko je to iznosilo po pojedinim pokazateljima, pored statističkih službenih publikacija, prvi put je napisano u knjizi: „Velika Kladuša kroz stoljeća“, Rijeka 1987. Ostvarili smo dio svojih decenijskih snova; bijeg iz izrazito nerazvijenih opština, sve očevidnije prevladavanje bijede, neimaština, općeg siromaštva, …Dobrana smo zakoračili u kladuško „zlatno doba“ (1975.-1987.)! Meteorski ekspenzivni rast svih pokazatelja iz predhodnog planskog perioda (1976.-1980.) nastojali smo nastaviti „po svaku cijenu“! Zvjezdana budućnost samo što nije tu? Brojni limitirajući faktori razvoja, posebno plasman na inotržišta, dvocifrena inflacija, nabavke iz uvoza, rigorozniji kriteriji financiranja novih razvojnih programa, sve veća konkurencija iz uvoza,… bili su izazovi na koje je valjalo adekvatno reagovati. Najveći kupci-potrošači proizvoda od dva kladuška nosioca razvoja (Agrokomerca i Saniteksa) bila je vojska-JNA sa svojim potrebama (oko 250 hiljada osoba dobre kupovne mogućnosti značilo je dnevno oko milion obroka, desetine hiljada dnevnih medicinskih intervencija koje su koristile širok asortiman sanitetskog materijala,…).
Mali broj Kladuščana je „registrirao“ kratak prilog Oslobođenja od 21. oktobra 2021. u donjem desnom uglu str. 11 pod naslovom: „Preminuo Branko Mamula“. Ne znam kako je navedenu vijest iz bilo kojeg izvora „memorisao“ načelnik Fikret Abdić i ili Hasan Biščević i ili… i da li se, bar u mislima, pokušala konektovati sa posjetom Velikoj Kladuši u jesen 1982.? Admiral flote Jugoslovenske ratne mornarice, Branko Mamula (1921.-2021.) u funkciji načelnika General štaba bivše vojske je najveći vojni čin sa najvećom funkcijom bivše države koji je posjetio Veliku Kladušu! Ova posjeta je kratko zabilježena u najmanje tri knjige (Velika Kladuša kroz stoljeća, Rijeka 1987., str 414/15, Abdićev put u izdaju, 1993., Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća, 2021.,…). Elem, nakon posjete visoke delegacije (Jure Bilić, glavni bos SR Hravtske, Hamdija Pozderac, šef svega i svačega u SR BiH, Hakija Pozderac, igrač premazan svim mastima, brojni Mamulini oficiri svih činova,…) naglo je krenula prodaja Agrokomerčevih proizvoda za potrebe Armije (tekuća potrošnja plus zanavljanje rezervi). Radilo se o poslovnom aranžamanu mimo tendera, natječaja, čista političko državna korupcija! Kasnije će Agrokomerc krenuti u kupovinu vile Volovsko u Opatiji u kojoj je Mamula imao svoje prste, ako već nije bio (su)vlasnik! Detalje, između ostalih, zna i prof. Slobodan Bodo Karajić sa adresom u Sant Louisu. Ovaj poslovni aranžman uz forsirane nepravde oko raspodjele čistog dohodka (ostatak kada se od dohodka oduzmu zakonske i ugovorene obaveze) u Agrokomercu i Saniteksu, friziranje poslovnih bilansi, nesrazmjeran porast troškova reperezentacije, reklame i propagande, dnevnica, putnih troškova, podjele stanova i stambenih kredita, kadrovske križaljke, kupovine novinara,… neukusna forsiranja Agrokomerca kao preduzeća-država, erozije morala, evazije poreza i carina,…
Osvrt na dosadašnje Prostorno planske dokumente, procedure,…
Više od pola stoljeća posjedovanje Prostorno planske dokumentacije na nivou lokalnih zajednica je institucionalna obaveza kao dio općeg sistema planiranja društveno ekonomskog razvoja. U oba društveno politička sistema nadležnost sistema planiranja je u djelokrugu rada najviših organa zakonodavne vlasti (prije skupštine opština, a poslije 1990-tih općinska vijeća). Isto tako u oba društveno politička sistema najviši zakonodavni organ par godina ranije donosi odluku o pripremi i izradi Prostornog plana. Tako npr. za Prvi Prostorni plan ondašnja Skupština Opštine Velika Kladuša je 1983. usvojila Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana kojom je, pored ostalog, definirala brojnu dokumentacionu osnovu , a nosioci izrade bili su uglavnom domaći kadrovi. Činjenica da među kadrovima za pripremu dokumentacione osnove nisu bili uključeni kadrovi iz Saniteksa daje osnova sumnjama na potiha neslaganja, malaksala monolitnost,… čiji epilozi su slijedili 1985/86. (sudar unutar kladuše „ljevice“- obračun sa Muhamedom Talakićem (1930.-1999.) i njegovim sljedbenicima,…).
Gotovo svi infrastrukturni i privredni objekti Velike Kladuše (saobraćajnice, dalekovodi, trafostanice, vodovodna infrastruktura, društvena infrastruktura, proizvodni objekti,…) locirani su i izgrađeni prije usvajanja Prvog Prostornog plana.
Poslije 1995-tih pod utjecajem brojnih klijentalističkih interesa dolazi do značajnijeg odstupanja od važeće Prostorno urbanističke dokumentacije privremenim odobrenjima za izgradnju novih i dogradnje postojećih objekata čije primjerke i danas imamo na više mjesta (npr. Ulica N. Pozdreca,…). U javnosti su najviše pažnje privukle izmjene namjene Duplex II od prvobitnih poslovnih za stambene namjene, Spomen obilježje u haremu Gradske džamije,…
Drugi Prostorni plan Velike Kladuše (2002.-2020.) u formalnom pogledu zadovoljio je formu. Plan je pripremljen bez predhodne obimnije dokumentacione osnove u formi elaborata, studija,… Zanemarene su i neke raspoložive studije… Nije se vodilo računa ni o Evropskim direktivama.
Obzirom na promjene društveno političkog sistema 1990-tih bila je nužna „debela studija“ za pripremu „smjernica“ Drugog Prostornog plana 2002.-2020. Velike Kladuše. Geografija kao prostorna stvarnost Velike Kladuše prije i poslije 1990-tih je poseban izazov koji zahtjeva mnogo softiciraniji multidisciplinarni pristup nego što je konvencionalni formalno pravni aspekt!
Shodno institucionalnoj regulativi (Zakon o prostornom planiranju… Sl. novine FBiH 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10… Zakon o prostornom uređenju i građenju Sl. glasnik USK br.10/11, 13/11,…) Općina je trebala po propisanoj proceduri donijeti: Razvojni planski dokument – Strategija razvoja, Detaljni regulacioni planovi, Urbanistički projekti…
Kako je poznato Velika Kladuša je prvu Strategiju razvoja 2007.-2017. usvojila tek 2008. i samo jedan detaljni Urbanistički projekt – Tržni centar .
Nedostatak stručno verifikovane dokumentacione osnove (analiza, studija, elaborata,…) pri pripremi i izradi Strategije razvoja 2007.-2017. i Prostornog plana 2000.-2020., između ostalog rezultiralo je: Velika Kladuša jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja nema poslovnu zonu mimo lokacija na kompleksu Agrokomerc – Polje, vrlo upitna opravdanost prednosti zaobilaznice na Istoku u odnosu na Zapad, ignorisanje inicijativa iz dijaspore oko rekonstrukcije Gradskog stadiona, modernog shoping centra na perifieriji grada, kranje upitna trasa kanalizacione mreže i lokacije prečištača vode, intervencije na regulisanju vodnog toka na Kladušnici od mosta iznad Fišića do ušća u rijeku Glinu,…
Nepoštivanje Strategije razvoja 2007.-2017. i olaka sklonost pretvaranja najvažnijeg resursa (kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko) najzornije se manifestovala 2013.-15. pri pokušaju da se forsirano usvoji Regulacioni plan „Šumatačke luke“. Radilo se ukupno o 158 parcela (56 u KO Šumatac i 102 KO M. Kladuša) ukupne površine oko 450 hiljada m2 od čega 242 hiljade u KO M. Kladuša.
Formalno procedure Izmjene i dopune Prostorno urbanističke dokumentacije 2002.-2020. počele su 23.10.2012., čak nakon potpisa Ugovora (03.10.2012.) sa Institutom iz Banja Luke čiji rezultati još nisu u zvaničnoj proceduri Općinskog vijeća.
Javne rasprave o Prostornom planu USK-a za period od 20 godina provedene su 2018., u Velikoj Kladuši 23.08.2018. uz veoma skromno prisustvo građana.
Legalizacija bespravne gradnje (oko 1.500 predmeta čeka) kako kod fizičkih tako i pravnih lica je posebna priča opterećena nebrojenim nečasnim radnjama (mito, korupcija,…).
Zaključna razmatranja
Shodno formulisanom cilju, izloženom kratkom pregledu stanja bez adekvatno verificirane analize, a imajući u vidu geografsko društvena obilježja kompaktnog prostora Velike Kladuše površine 332 km2 na kojem živi oko 40 hiljada stanovnika vrlo atraktivnog brežuljkastog reljefa ispresjecanog rječicama i potocima sa bezbroj raznih izvorišta sa bitno promijenjenim regionalnim aspektom s jedne strane te uvažavajući dinamičnost društveno-geografskih obilježja sa fokusom na brže efektuiranje izgrađenih resursa (građevinskih objekata na lokaciji Trnovi, izvorišta sa bazenima u M. Kladuši, povijesno kulturnog naslijeđa Stari grad, revitalizacije srednjovjekovnih gradova Podzvizda, Vrnograč i Todorovo, devastiranih lokacija bivših peradarskih farmi, …) s druge strane, nužno je shodno primjernoj proceduri usvojiti Akcioni plan pripreme ambiciozne i opsežne dokumentacione osnove za budući Prostorni plan, npr. 2020.-2050. Glavnina konkretnih dokumenata (analiza, elaborata, studija, esejističkih priloga,…) dokumentacione osnove treba biti pripremljena pretežno autorima domaćeg porijekla sa korištenjem dokazanih eksperata sa širih geografskih prostora Istoka i Zapada.
Da bi budući Prostorni plan Velike Kladuše kao ključni razvojni dokument kojim se upravlja životnim prostorom sa racionalno svrsihodnim korištenjem prostora i resursa u funkiciji bitnijeg poboljšanja aktraktivnosti općeg ambijenta i standarda života neophodna je maksimalno uvažavati „Evropske direktive“ pri pripremi dokumentacione osnova:
Studija geografsko regionalne geopozicije.
Detaljan snimak postojećeg stanja (demografski, saobraćajni, gospodarstveni, vodoopskrbni, ekološki,… aspekt) sa otvorenim pitanjima za naredne aktivnosti.
Studija alternativnih rješenja smjera saobraćajnice od Graničnog prelaza Maljevac, postojeći Istok ili Zapad, prema Bihaću.
Revizija „projekta stoljeća“ (Vodosan) sa kranjim ciljem čiste plave vode.
Studija lokacija budućih poslovnih zona.
Elaborat o dovršenju urbanizacije prve zone u kojoj treba naći lokaciju za Islamski kulturni centar i okončati urbanističku definiranost Gradskog parka.
Studija ekologije, alternativnih izvora energije,
Strategija prema aktuelnim izazovima (depopulacija, migranti, pandemija, revitalizacija poljoprivrede,…).
Evolucija postojećih studija
Studija iskrištavanja resursa oko sliva pograničnih rijeka.
Nadati se da će narodni izabranici svih nivoa (mjesne zajednice, džematski odbori, vijećnici, poslanici,…) i ključni faktori razvoja Velike Kladuše (Općinsko vijeće i njegove komisije, načelnik, civilna udruženja,…) kreirati bitno povoljniji ambijent u kojem će participacija građana uz zadovoljavajuće poštivanje „struke“ imati odlučujući utjecaj u svim fazama priprema, rasprava i usvajanja svih dokumenata Prostorno planske dokumentacije (Smjernice, Prosotrni plan, Regulacioni planovi, Urbanistički projekti).
Čuvajmo sebe i druge, cjepimo se jer Covid-19 ne bira. Budimo bolji ljudi, a narodni izabranici neka se ugledaju u rehmetli Nuriju Pozderca!
Velika Kladuša, 04. 11.2021. ramoh45.07@hotmail.com