Ramo Hirkić, autor Teftera

        Ova kolumna počinje od dvije skupine opće poznatih činjenica: prva, kladuškom sadašnjosti i budućnosti već pola stoljeća neprikosnoveno gospodari aktuelni načelnik Fikret Abdić (1939) i druga, Velika Kladuša promatrana po socioekonomskim pokazateljima (opće prihvaćenim stajalištima o stanju lokalne zajednice) već decenijama otmjeno nazaduje pod neposrednom Abdićevom kontrolom i upravljanju. Sve do 1980-tih ovo područje sjeverozapadne Bosne koje zadnjih decenija često nazivamo i Cazinskom krajinom bilo je zapuštena, siromašna, pasivna, zaostala, nepismena … „vukojebina“ po općim pokazateljima daleko ispod 50% prosjeka Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući pegalaštvima (marljivost, motiviranost, agilnost, angažovanost, poduzimljivost, ustrajnost,…) Kladuščana, među kojima je Abdić imao prvorazredan pretežno pozitivan utjecaj i ogroman doprinos Velika Kladuša je jednopartijski period (1955. – 1990.) završila sa solidnim bilansom. Koga interesuju pojedinosti eno mu knjige „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća“, friško izdanje 2021. Nije korektno i pošteno sva vrijedna dostignuća u proteklom sistemu pripisivati pretežno ili samo Fikretu Abdiću!

            Prelomna godina između kladuškog uspona i sunovrata markirana je 1984. kada je Fikret Abdić odbio „nalog“ republičke Vlade SRBiH da pristupi izradi Programa konsolidacije poslovanja „Agrokomerca“ i tako krenuo u „izdaju“ Partije, Države, Velike Kladuše. Pojedinosti i detalje zainteresovani mogu dokučiti iz već navedene knjige.

Za svoja pregalaštva u minulom sistemu vladavine Fikret Abdić je dobio sve pohvale i priznanja. Samo mu se slika nije još bila pojavila na poštanskim markicama. Posljednje priznanje bilo je u formi Odlikovanja Predsjedništva SFRJ 17. jula 1987. za razvoj privrede. Mnogi su skloni tvrdnjama da je ovim činom počeo raspad SFRJ. Do navedenog datuma  naširoko je bilo poznato da Abdić već ima par ozbiljnih sumnji koje indiciraju na grube povrede zakona (ignorisanje stava republičke Vlade od 19. jula 1984., bespravni upad u platni sistem Države koncem 1986. i početkom 1987. informacije Službi društvenog knjigovodstva o brojnim nezakonitostima u poslovanju Abdićeva carstva,…). Ako imamo u vidu vrijeme i procedure dobivanja visokog odlikovanja najvišeg organa Države 1987. umjesno je postaviti pitanje zašto tadašnje elite SR BiH nisu povukle i ili opozvale prijedlog za odlikovanje? Nije li ovo nešto slično „udruženom zločinu“?

            Lokalna glođanja, trvljenja, svađe, polarizacije,… 1985/86. su dobrana zaslužna što se kladuški nosioci razvoja (Agrokomerc, Saniteks, Grupex, Kladušnica,…) nisu temeljitije pripremili za naljavljene globalne promjene kolokvijalno nazvane „Novi ekonomski program“, odnosno intenzivniji utjecaj „globalizacije“ na svjetska ekonomska kretanja. Jednostavno, u zadnjoj deceniji minulog društveno ekonomskog sistema, kolokvijalno zvanim „samoupravni socijalizam“, Kladuščani su propustili da se temeljito „izbilanisiraju“ što je praktično značilo da svako područje-regija bez obzira na sistem vladavine, administrativnu teritorijalnu pripadnost,… sa kojim robama i uslugama mogu uspješno konkurirati na otvorenom tražištu!

      Elem, hronologija zbivanja zadnjih pola stoljeća na kladuškom tlu je poznata, publikovana i svi oni koji su se prihvatili javnog djelovanja ne bi se trebali pozivati na „nisam znao“, „nije mi poznato“,… Dobro  je poznato ko je i kako pripremao strateške odluke, ko je „mastio brkove“, ko je uživao i kakve beneficije, ko su onda bili Abdićevi apologeti (opjevavivači,…), a ko su danas? Sjednice Općinskog vijeća zadnjih decenija daju odgovore! Tužno je da par desetina Kladuščana, uglavnom nosioca mandata-narodnih izbaranika, mlađe i srednje starosne dobi i primjernog formalnog obrazovanja, zadnjih decenija kidiše u opjevavanjima gluposti i budalaština čiji je inicijator Fikret Abdić odnosno, u novije vrijeme,  „menadžment“ Laburističke stranke.

             Kladuško (ne)vrijeme za (ne)promjene

      Osnovna svrha postojanja lokalne vlasti jeste stvaranje što povoljnijeg općeg ambijenta za kvalitetniji život građana i podizanja familija. Ako sa navedene „premise“ razmotrimo rezultate neposredne Abdićeve vladavine 2012. – 2020. i njegove Laburističke stranke motrenjem socioekonomskih pokazatelja lako ćemo uočiti: rapidne demografske promjene (manjak 6.082 Kladuščanina na kladuškom tlu, 47.096 – 39.994 dok je, npr. u istom razdoblju broj Cazinjana na cazinskom tlu manji, ispod hiljadarke), da je…

      Svjedoci smo zadnjih mjeseci previranja, preslagivanja, dodatnih pohlepa, jagmi jeftinog populizma, nesnalaženja, inicijativa za opoziv načelnika, staro novih Abdićevih neriješenih pitanja za zakonima susjedne Hrvatske,… Onima koji su preslušali reemitovanje sjednice Općinskog senata puno toga je jasno, od notornog nepoznavanja Poslovnika, grubih povreda Poslovnika, dijametralno suprotnih tumačenja institucionalnih akata, međusobnih objeda,… Od svega onog što sam čuo najviše vjerujem tumačenjima Brace Kordića, bivšeg dugogodišnjeg vjećnika!

            Za sve one koji imalo pažljivije prate ukupna društvena kretanja Velike Kladuše sve je jasnije da se Fikret Abdić sve upornije „sveti“ Kladuščanima, a Laburistička stranka je sve više remetilački faktor razvoja Velike Kladuše. Sjetimo se Abdićevih vazenja putem Radija svih građana oko statusa bazena u Maloj Kladuši, lokacije Trnovi, … dinamiziranja društveno ekonomskog razvoja putem „ViK-a“, zaustavljanja iseljavanja,… Umjesto da smo u Trnovima krenuli u izgradnju modenog Agrocentra kao neminovne infrastrukture za dinamiziranje poljoprivrede, Abdić je netransparentno formirao zakržljalu Zadrugu, bez realne jasne vizije,… Umjesto da podnese Informaciju o realizaciji važeće Strategije razvoja 2014. – 2023. sa konkretnim izmjenama-dopunama-revizijom, on se latio pisanja Strategije 2021.-2031. bez verifikovane procedure, usaglašenih smjernica razvoja, bez koncenzusa o konkrtetnim mjerama prema strateškim izazovima,… (depopulacija, migranti, pandemija,…).

        Nije sasvim korektno sve kladuške deficite i nazadovanje Kladuše  zadnjih decenija pripisivati samo aktuelnom načelniku Fikretu Abdiću. U formalno pravnom pogledu osnovni faktori razvoja su: Općinsko vijeće, načelnik, političke stranke, civilna udruženja, savjeti mjesnih zajednica, džematski odbori,… Još uvijek Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ nema alternative. To što se o istom kukavički šuti, ignoriše,… samo dokazuje kako nosioci mandata nemaju građanske hrabrosti da kreiraju ambijent u kojem će participacija građana imati priliku da „kaže svoje“, a dezorjentisani mediji gledaju svoja posla. Začarani krug kladuških muljaža pozicije i opozicije u Općinskom vijeću se nastavlja bez jasne vizije Kladuše kao pravedne napredne lokalne zajednice po uzoru na neku iz EU i-ili Turske.

      Nažalost, rezultati vladavine Fikreta Abdića i njegove Laburističke stranke u periodu 2012. – 2020. su više nego porazni. Pored skromnih socioekonomskih pokazatelja koji dobrana kaskaju za prosjekom BiH bilansu treba pridodati nove nepravde, povećanje siromaštva, pogoršanje socijalnih prilika, korupciju, kriminal, velike poremećaje u budžetima javnih preduzeća,…

      Cjepimo se, Covid-19 je među nama. Budimo bolji ljudi kad to nedovoljno manifestuju narodni izabranici!

      Velika Kladuša, povodom Dana siromaštva 2021. ramoh45.07@hotmail.com