Dva kladuška osuđenika na višegodišnje zatvorske kazne za „nečasne radnje“ iz perioda 1993/95., pored ostalog, imaju jedno zajedničko obilježje: poslije odslužene kazne publikovali su knjige. Ovu zadnju, friško publikovanu ove godine poklonili su mi dvojica društveno odgovaranih preduzetnika. Prvi, sa radnjom prema Zagradu, kad sam mu rekao da sam knjigu za 25,00 KM kupio od Dževada i već pročitao, bio je znatiželjan i odmah započeo sa pitanjima,… Naravno, radi se o klasičnim pitanjima tipa šta je novo u knjizi, koje su poruke, kako je ocjenjujem,…! Umjesto direktnih kratkih odgovora, ljubitelju knjiga sam odgovorio: U današnje savremeno digitalno doba knjige „memorističkog žanra“ trebaju se prepoznavati po nekoliko osnovnih karakteristika-obilježja, kao npr. da značajnije doprinose edukaciji i kultivaciji korisnika, da „otvaraju vrata“ u (ne)poznata područja („novi vidici“, percepcije,…), da korisnicima pomognu odagnuti zablude i-ili da ih zaštite od „nelagoda“, da ukažu i-ili pojačaju potrebe detaljnijeg objašnjenja određenog „fenomena“, i-ili paradoksa, i-ili da postojeće događaje, ličnosti, fenomene interpretiraju na drukčiji-savremeniji način, ili…
Svjedoci smo apokapolitične najave s kraja minulog stoljeća o sudbini knjiga u hard verzijama. Knjige u printanim formatima još odoljevaju sve agresivnijoj digitalizaciji čime se potvrđuje stara latinska „Habent sua fata libelli“/knjige imaju svoju sudbinu! Nisu li Kladuščani u doba procvata digitalizacije, 2007. godine ostvarili „najkulturniju godinu“ (najviše publikovanih knjiga). Za mnoge svjetske umove „knjiga je poput kašike, čekića, točka, makaza,… Kada su se jednom izmislili-pojavili-stvorili, (ne)mogu biti drukčiji, ali ih se ne možemo više odreći – odbaciti“!
Povodom Dana općine Velike Kladuše, 23. februara 2021., publikovana je knjiga „Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća“ kao svojevrsna „hrestomatija“ (ono najbitnije šta o nečem treba znati za određeno vremensko razdoblje,…). Knjiga je u proteklih 100-njak dana ciljano distribuirana desetinama Kladuščana i njihovih prijatelja širom dunjaluka. Da li navedena knjiga ima i koliko uvodno napomenutih obilježja-karakteristika, stvar je osobnih percepcija. Radi boljeg razumjevanja napominjem samo „natuknice“ o edukativno kultivacionim elementima koje se pretežno postižu pažljivim izborom relevantne bibibiografije-izvora, njene logične interpretacije, usmjeravanje korisnika knjige na bitne pouke,… Ovu knjigu treba promatrati u kontekstu vremena (1980.-2020.), prostora, (Velika Kladuša i okruženje), kao i Kladuščana ma gdje bili i šta radili koji još drže do sebe, svog zavičaja,… Radi se o nastavku kontinuiteta kladuške „enciklopedike“ sadržane u brojnim publikacijama (primarna i sekundarna literatura za pojedine segmente hirovite kladuške povijesti). U naznačenom vremenskom razdoblju (1980.-2020.) Velika Kladuša je zadržala isti formalno pravni status-općina, ali sa bitno dručijim nadležnostima, a sudbine brojnih Kladuščana „preokrenute“ na sasvim nenadane strane. Od 1990-tih, preciznije 18.11.1990., kada su održani prvi višestranačkih demokratskih izbori Velika Kladuša je u „tranzicijskom“ periodu! Bitne karakteristike tranzicijskog perioda, između ostalog, jesu redoviti lokalni i opći izbori, da je Općinsko vijeće glavni faktor društvenog razvoja, da su narodni izabranici (poslanici, vijećnici, članovi savjeta mjesnih zajednica, članovi džematskih odbora,..), između ostalog, osnovni „kreatori“ općeg ambijenta kao važnog preduslova participacije građana u osmišljavanju vizije svoje budućnosti, sudbine,…
Najznačajnija karakteristika narodnih izabranika Velike Kladuše (posebno poslanika i vijećnika) jesu njihove beneficije (paušali, naknade, sinekure,…). Velika Kladuša u naznačenom razdoblju ima isti socioekonomski status (nedovoljno razvijena lokalna zajednica), uglavnom nazaduje u odnosu na beha prosjek, dok njeni izabranici „mlate“ beneficije mnogo izdašnije u odnosu na okruženje. Sami sebi izglasavaju šta i koliko im treba, neka se nađe! Među važnim stavkama „predmeta poslovanja“ lokalne zajednice jeste i stvaranje uslova za kvalitetniji životni standard njenih građana, da ljudi ne bježe-da se ne raseljavaju. Kako po ovom pokazatelju izgleda Velika Kladuša najbolje pokazuje stanje 2020. u odnosu na 2012. godinu-manje 6.997 stanovnika što je nesrazmjerno više u odnosu na USK. Naime, u navedenom razdoblju USK ima manje stanovnika 2020, u odnosu na 2012. za 7,5%, a Velika Kladuša za 17,4%! Brojna sistematska „upozorenja“ preko Portala ReprezenT.ba o nazadovanju Velike Kladuše, tapkanju u mjestu, narodni izbaranici ignorišu. Tako npr. predsjednica vladajuće Laburističke stranke, predsjednica Kluba, predsjednica Komisija OV (vrg zna koliko), Elvira Abdić-Jelenović, često sa govornice OV zbori kako se ne razumje, ne zna,… „filozofija razvoja“ koju ona i njena družina implementiraju u Velikoj Kladuši. Ona svoju „razvojnu čorbu“ stalno podgrijava, ali nikako da „proključa“ pa da Kladuščani bolje žive, a lokalna zajednica promjeni socioekonomski status!
Naslovnica knjige, percepcije, poruke,…
Par opaski, komentara,… naslovnice knjige zaslužuje „elaborirani odgovor“ bez pretenzija da se udovolji svačijim očekivanjima. Radi se o likovnoj opremi naslovnice, a slikovna rješenja su uglavnom stvar osobnog ukusa o kojem se po pravilu ne debatira! Autor knjige se svrstava u onu skupinu ljubitelja knjige koja smatra da naslovnica treba što vjerodostojnije održavati sadržaj, razradu teksta,… knjige. Nakon višeslojnih rasprava o knjizi moj rođak (Rasim Hirkić, 1948.) je dobro „ukapirao“ intenciju i poslije nekoliko ponuđenih ideja, prihvaćena je i prilagođena slika Starog grada. Srednjovjekovni Stari grad Velike Kladuše je njen simbol koji je u navedenom periodu (1980.-1994.) sasvim „relativiziran“ na osnovu vizije koja i danas zadivljuje.
Rasima – Racu sam mnogo „muštrao“ oko izbora i pozicije ptice koja nadlijeće kulu Starog grada. Između nekoliko stotina vrsta ptica „koplja su se lomila“ između vrana i grabljivica. Ptica je prosto morala biti na naslovnici (vidi str. 18 knjige) radi perioda ponovnog naseljavanja Velike Kladuše i njene okolice. Opće je poznato da je ovo pogranično područje bilo spaljeno, pusto,… vremenski (koncem 16. i početkom 17. vijeka, npr. Hresno 1584.,. Velika Kladuša,… Podzvizd,…) čitav jedan životni vijek čovjeka tog vakta. Ptice su mnogostruko „upletene“ u ljudsku povijest, civilizaciju o čemu svjedoče činjenice da su mnoge države izabrale ptice kao svoje simbole. Tako, npr. moja Arizona ima Cactus wren (palčić, kraljičić) kao svoj simbol. Poznato je 11 vrsta palčića! Radi se o malim neprimjetnim pticama sa primječivim glasovima. Arizona ima i svoju „listu ptica“ koja obuhvata sve vrste ptica viđene na teritoriji ove države (295.234 qkm i 7,2 mil. stanovnika). Tako npr. na osnovu promatranja zaključno sa 2018. godinom evidentirano je 562 vrste ptica. „Ljudi su se doseljavali kao jata vrana,….“, piše u knjigama. Vrane žive širom svijeta sastavljene od 23 roda i 120 vrsta. Iz ove skupine najpoznatiji su garvani-crne vrane. Kad sam o izboru ptice koja će nadlijetati kulu kladuškog Starog grada između vrane i orla, dao sam prednost orlu, po meni, simbolu slobode, snage,… Ako bi Kladuščani kada poželili da svoje simbole prošire i na ptice onda bi svakako trebalo dati prednost ptici iz roda vrana! Pozicija orla, simbola slobode,… nad kulom Starog grada sa zapadne strane treba da simbolički utječe na Kladuščane ma gdje bili i šta radili da kreaciju svoje budućnosti potraže po uzoru na slične lokalne zajednice iz zapadnih država, članica Europske unije!
Zadnja naslovnica knjige također snažno podsjeća na sadržaj, preciznije početak i završetak promatranog razdoblja (1980.-2020.). Na priloženim panoramama zainteresovani mogu slikovito identifikovati promjene koje su organoleptički vidljive kada kladušku „kotlinu“ pogledamo sa bilo koje okolne čuke-brežuljka. U navedenom vremenskom razdoblju Velika Kladuša je uglavnom zaokružila i upotpunila svoju prostornu dimenziju.
U narednom broju Teftera zainteresovani će moći pročitati neke od opaski, primjedbi,… odnosno dokučiti eventualne „odgovore“!
Čuvajmo sebe i druge i pored imunizacije koju dobiva sve veći broj Kladuščana. Budimo bolji ljudi, pomozimo onima kojima je to nužno!
Velika Kladuša, 31. maja 2021. ramoh45.07@hotmail.com