SONY DSC

Njegova zaštita već izvjesno vrijeme  nameće  se kao imperativ  

BIHAĆ – Srednji tok rijeke Une koji se proteže od Bihaća, preko Cazina  i Bosanske Krupe, pa sve do Bosanske Otoke – jedan je od  naljepših u ovome djelu Europe pa se njegova zaštita već izvjesno  vrijeme  nameće  kao imperativ,  smatraju u Bihaćkoj građanskoj incijativi. Ideja  da se ovaj dio  toka Une  zaštiti, njena flora i fauna  te  da se  spriječi svaki vid  devastacije  sedrenih  barijera  koje  su se godinama  taložile stvarajući neprocjenjivo riječno blago, rođena je osamdesetih godina prošloga stoljeća. Međutim, zbog nepostojanja sluha  tadašnjih vlasti i brojnih drugih okolnosti,  ta misao nije žaživjela. Biolog  Halid Merdanić i ljudi okupljeni oko Bihaćke građanske  incijative smatraju da je sada  pravi trenutak  da se krene  s  realizacijom ideje o zaštite  srednjeg toka rijeke Une.

SONY DSC

 Najadekvatniji model zaštite

O društveno-ekonomskoj vrijednosti i zaštiti gornjeg i  srednjeg toka Une počelo se razmišljati još formiranjem Unskih smaragda. Vizija Boška Marjanovića, utemeljitelja ove najstarije bh. ekološke organizacije, pretvorena je u Nacionalni park „Una“, koji se brine o zaštiti gornjeg toka rijeke. Međutim, srednji tok od Bihaća do Bosanske Otoke u okviru kojega se nalaze desetine kilometara fascinantnog kanjona jedinstvenog u Europi, koji je stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama ostao  je  bez ikvog vida  zaštite. Građanski forum „Bihaćka građanska inicijativa“ po ovom pitanju inicirala je određene aktivnosti, usvojila je Proklamaciju o zaštiti srednjeg toka rijeke Une, na čijoj provedbi rade brojni stručnjaci. Profesor Halid Merdanić naglašava kako je pozitivna činjenica da je sadašnjim prostornim planom USK-a  predviđen neki od oblika zaštite srednjeg toka Une. Samom Proklamacijom  i ostalim aktivnostima, smatra profesor Merdanić,  žele se  potaknuti lokalne i kantonalne  vlasti da pronađu najadekvatniji model zaštite ovoga dijela Une, sa čime bi se otvorila i šansa za razvoj turističke ponude.

Kada se u dogledno vrijeme dovrši  započeta cestovna komnikacija Bihać – Bosanska Krupa preko Srbljanskoga platoa i preuzme funkciju sadašnje ceste koja vodi uz Unu, stvoriće se uvjeti da se ovaj dio kanjona pretvori u biciklističku stazu i šetnicu. Prijetnje očuvanju ovoga krajiškog bisera dolaze kako iz naše zemlje, u vidu gradnje hidrocentrala, čemu se protivi  stanovništvo  Pounja, tako i iz susjedstva, budući na to da Republika Hrvatska planira graditi odlagalište otpada u neposrednoj  blizini Une.  Samir TULIĆ