BIHAĆ – Seksualno nasilje i nasilje u porodici je u porastu što je poražavajuća činjenica a posebno je poražavajuće što seksualno nasilje trpe maloljetnici. Ima pojava da se seksualno nasilje odvija i među maloljetnicima. Istaknuto je to na sastanku Koordinacionog tima za praćenje realizacije Protokola postupanja nadležnih institucija u slučajevima nasilja u porodici za gradove i općine Unsko-sanskog kantona. Tokom prošle godine podneseno je 19 izvještaja o počinjenom seksualnom nasilju od čega je pet izvještaja o seksualnom nasilju u porodici.
Sa stanjem u oblasti nasilja u porodici i seksualnog nasilja na području Unsko-sanskog kantona članove Koordinacionog tima upoznala je predstavnica Ministarstva unutrašnjih poslova kojem se direktno i podnose prijave o ovakvim slučajevima. Tokom prošle godine podneseno je 19 izvještaja o počinjenom seksualnom nasilju od čega je pet izvještaja o seksualnom nasilju u porodici. -Što se tiče 2022. u ovih prvih pet mjeseci, pošto je juni mjesec, imamo devet izvještaja vezano za seksualno nasilje od čega su tri nasilja u porodici. Ukupni podaci potvrđuju kako je najporaznije, to što je šest izvještaja otišlo prema Kantonalnom tužilaštvu zbog toga što je maloljetnik izvršio seksualno nasilje nad maloljetnikom, kaže Jasminka Topić, koordinatorica Tima za praćenje realizacije protokola postupanja nadležnih institucija u slučajevima nasilja u porodici Unsko-sanskog kantona.
Kroz obrazovni sistem neophodno je podizati svijest o suzbijanju seksualnog nasilja, dodala je Topić i naglasila kako Tužilaštvo i sudovi rade na sankcioniranju ovakvih krivičnih djela. U 2020. godini izrečeno je 159 zaštitnih mjera, koliko i u 2021. što potvrđuje da se Zakon o zaštiti od nasilja u porodici poštuje, istaknuto je. U odnosu na vrijeme prije donošenja Protokola o postupanju, po pitanju prepoznavanja nasilja u porodici i sudskog procesuiranja danas su načinjeni značajni pomaci, kaže koordinatorica tima. Predstavljena je i Analiza uticaja Covid-19 na specijalizirane usluge podrške žrtvama nasilja u porodici u BiH te politike funkcioniranja i financiranja sigurnih kuća u BiH tokom pandemije koronavirusa.
U porastu broj poziva na SOS telefon pa do smještaja u sigurne kuće
-Generalno, svi praćeni pokazatelji, koje je analiza obradila su nažalost u porastu od broja poziva na SOS telefon pa do smještaja u sigurne kuće. Kao dio preporuka i te analize za financiranje funkcioniranja sigurnih kuća mi smo iznijeli neke preporuke a većina njih se odnosi na unapređenje te sistemske podrške, odnosno, definiranje minimuma specijaliziranih usluga ne samo u slučaju pandemije COVID-19 nego i preporuka koje se mogu odnositi na sve druge krizne situacije u Bosni i Hercegovini, kaže Aida Behrem, izvršna direktorica Udruženja „Žene sa Une“ u Bihaću. Broj žrtava nasilja u porodici i korisnika sigurne kuće je tokom pandemije značajno veći u odnosu na raniji period. 2019. godine u sigurnoj kući je boravilo 45 osoba. -U 2020. godini to je već bilo sedamdeset pet, u 2021. osamdeset i tri a nažalost, evo i u ovih prvih ne još uvijek završenih šest mjeseci ove kalendarske godine to je 27 osoba od čega je dvadeset i jedno dijete, od čega opet je osmero djece koja su smještena u sigurnu kuću kao direktne žrtve nasilja u porodici, dodaje Behrem.
Stigmatizacija i nepovjerenje u sistem zaštite
Nasilje u porodici karakteriziraju brojni slučajevi ovog kriminalnog djela koji nisu prijavljeni kako zbog stigmatizacije tako i zbog nepovjerenja u sistem zaštite. Ono ostavlja brojne posljedice na žene, djecu u porodici u kojoj je prisutno nasilje, ali i na cijelo društvo, zaključeno je na sastanku. Samir TULIĆ