BIHAĆ – Minuli Međunarodni dan Roma, 8. aprila, ustanovljen prije 33 godine na četvrtom Svjetskom kongresu Roma 1990. godine u Poljskoj, i ove godine bio je prilika da se ukaže na težak položaj pripadnika ove nacionalne manjine u bosanskohercegovačkom društvu. Ovim danom se slavi romska kultura i podiže svijest o problemima s kojima se Romi suočavaju. Iako su ostvareni brojni pomaci s ciljem punog uključivanja Roma u sve društvene tokove, posebno, u kontekstu uspostavljanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, njihov položaj u društvu nije na razini kakvu zaslužuju.

Romi u BiH se i danas suočavaju s kršenjem njihovih temeljnih prava

Romi u Bosni i Hercegovini se i danas suočavaju s kršenjem njihovih temeljnih prava. Potrebno je nastaviti aktivno djelovanje u tom pravcu na svim razinama vlasti u BiH i osigurati bolji pristup u ostvarivanju njihovih socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava. U Unsko-sanskom kantonu, prema podacima misije OSCE, živi oko 800 Roma od kojih u Bihaću 345. Sandra Džemaili iz bihaćkoga naselja Ružica trenutno je jedina koja stiče visoku naobrazbu i studentica je treće godine Pravnoga fakulteta u Bihaću. -Što se tiče srednjih i osnovnih škola, tu možemo kazati da imamo neke male pomake i to upravo uz pomoć organizacija koje rade s romskom djecom, kao što su udruženja „Rom“ i „Alfa“. Mislim da jednim dijelom i „Žene sa Une“ rade s njima na različitim projektima i uz pomoć toga oni uspijevaju završavati osnovnu školu a neki ujedno upisuju i srednje škole, ovisno, kako koji zanat, kaže Sandra Džemaili, studentica treće godine Pravnoga fakulteta u Bihaću. Sandrina porodica, kaže, broji dvadeset članova među kojima šestero djece pohađa osnovnu školu. Rahela je učenica četvrtoga a Melek petoga razreda Osnovne škole „Gornje Prekounje – Ripač“. -Je li teško savladavati gradivo na nastavi, upitali smo Rahelu? -Pa i nije tako loše. Super je. Najviše volim matematiku, imam i petica. Volim i Moju okolinu i Bosanski jezik, kaže Rahela. Melek Džemaili najviše voli Likovni odgoj a Matematika joj teže ide, kaže ova djevojčica.

U BiH ne mogu jer su diskriminirani

Gorući problem Roma, kao i ostalih građana, je nezaposlenost zbog čega mnoštvo mladih napušta Bosnu i Hercegovinu i odlazi u zapadno europske zemlje. -I tamo u tim europskim zemljama i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i Romi zajedno rade, zajedno žive i zajedno grade europske države, samo u Bosni i Hercegovini ne mogu jer su diskriminirani. Nisu dovoljno obrazovani da bi mogli braniti svoje pravo, kao i što su najsiromašnija populacija gdje dolazimo do takvih situacija da često susrećemo romsku djecu kako prosjače upravo kako bi se othranili i trenutno preživjeli taj dan, kaže studentica Sandra Džemaili.

Tri zgrade za 24 porodice

U Gradskoj upravi Bihaća implementirajući infrastrukturne projekte brinu o socijalnom položaju romske populacije nastojeći im unaprijediti kvalitetu života. U proteklih nekoliko godina u naselju Ružica izgradnjom kolektivnih stambenih objekata trajno im je osiguran krov nad glavom. -Tri stambena objekta s dvadeset i četiri stambene jedinice i, dakako, prije nekih tri i po godine završeno vanjsko uređenje okoliša, asfaltiranje tih jedinica. Naravno, uvijek se može više napraviti. Ja mogu reći u ime Gradske uprave da imamo dobru suradnju s predstavnikom Udruženja „Rom“ koje egzistira na području grada Bihaća, kaže Dario Jurić, šef Odsjeka za društvene djelatnosti Gradske uprave Bihaća. Jurić dodaje kako su u Gradskoj upravi s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH spremni zajedno realizirati nove projekte, ukoliko ih bude. A da mladi razumiju probleme odraslih i sredine u kojoj žive, uvjerio nas je ovaj dvanaestogodišnji dječak. -Neki ljudi bacaju smeće okolo. Treba pozvati „Komrad“ da se ovo odavde sve očisti s dva velika kontejnera, da se stave, i organiziraju ljudi da se odavde ovo sve pokupi i da se više ne baca smeće, kaže dječak Sead Džemaili.

Nije uspostavljen kućni red

Sandra, s početka ove priče, zahvalila je Gradskoj upravi na naporima za unapređenje socijalnoga statusa romske populacije, posebno, njenog stambenog zbrinjavanja, ističući kako još uvijek nije uspostavljen kućni red, što potvrđuje i problem nepropisnoga odlaganja smeća. U nastavnom planu i programu nije zastupljeno izučavanje romskoga jezika što je, smatra naša sugovornica, prepreka obrazovanju Roma. Njegovim uvođenjem bi se, kaže, povećao broj obrazovanih Roma. Samir TULIĆ