Položaj žena u Bosni i Hercegovini još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Zaposlenost žena u odnosu na muškarce je dvostruko manja, a žene na istim pozicijama imaju manje plate od muškaraca pokazala su istraživanja Ujedinjenih naroda u BiH.

Prema podacima Međunarodne organizacije rada, žene zarađuju 77% od plate koju zarađuju muškarci. Upravo je problem nezaposlenosti jedan od ključnih problema prilikom provođenja mezanizama za ravnopravnost spolova na lokalnom nivou. „Najveći problem je nezaposlenost, potom nejednako vrednovanje rada žena kao muškaraca“, navodi Borjanka Krsmanović, koja je zaposlena u Opštini Sokolac. Kaže kako to prepoznaje i u svom radu. „Vjerujte nikada nisu rezultati rada žene prepoznati kao rezultati rada muškarca. To je veoma primjetno i nažalost  to je negdje u svijesti ovog društva, što je problem, to se nikada nije promjenilo. To je sociološki problem“, smatra Krsmanović.

 

Već dvanaest mjeseci Savez opština i gradova Republike Srpske zajedno sa Savezom općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine rade sa predstavnicima lokalnih zajednica na mapiranju koji su to najadekvatniji alati, a koji se najmanje koriste ili su najmanje djelotvorni za integrisanje ravnopravnosti spolova u radu jedinica lokalne samouprave.

Kako kaže projekt menadžer Saveza opština i gradova RS, Predrag Pajić, stanje je bolje u odnosu na period od prije deset godina. „Mi imamo napredak. Jednostavno, nismo imali određene dokumente, nismo imali određene komisije, sada ih imamo, to je zaista veliki napredak, ali to ne znači da nije neophodno provoditi dalju edukaciju i jačanje kapaciteta osoba na lokalnom nivou“, kaže Pajić.

Rodna ravnopravnost je jedan aspekt koji se prožima kroz sve sfere društvenog života koje se odvijaju na lokalnom nivou i kroz sve aktivnosti koje Savez opština i gradova provodi u saradnji sa svojim članicama.

Pajić navodi kako su zajedničkim radom došli do preporuka koje su opšteg karaktera i koje su primjenjive na sve gradove i opštine, koje kroz obavljanje svojih nadležnosti ovaj aspekt svakako moraju da uključe. „Jedna od preporuka je izrada lokalnih gender akcionih planova, to je ujedno i obaveza lokalnih zajednica, a ono što je još važnije je korištenje jednog takvog dokumenta kao alata provodeći ga kroz godišnje planove. Borimo se da planovi kao dokumenti ne bude nešto što postoji, što egzistira u ladicama pojedinih službenika, nego jednostavno bude alat onih koji provode aktivnosti na lokalnom nivou“, objašnjava Pajić.

Tokom jednogodišnjeg zajedničkog rada, Savezi oba entiteta zajedno sa predstavnicima lokalnih zajednica uočili su da mnoge opštine/općine imaju formirane Komisije/Odbori za ravnopravnost spolova, ali da nemaju redovne sastanke, te kada se uspostave često funkcionišu kao „prazni sistemi“. „Naša iskustva su manje-više, zadnjih godina pozitivna, naravno pomaka ima, ali još uvijek ima mnogo toga da se radi kada govorimo o rodnoj radnoj ravnopravnosti. Trenutno bih navela posebno djelovanja komisije za ravnopravnost spolova, jer u većini općina pokazalo se da one postoje samo formalno, ali da nisu dovoljno aktivne“, navodi Umihana Krličević-Omerović, zaposlenica u Opštini Doboj-Jug.

Lokalni nivoi vlasti, odnosno opštine/općine su najbliži građanima i građankama. Ovaj nivo vlasti donosi odluke koje se najviše tiču života građana. Iz tog razloga, formiranje i efikasnost Komisija za ravnopravnsost spolova je najznačajniji institucionalni mehanizam za uspostavljanje rodne ravnopravnosti. „Jako je bitno formiranje komisije za ravnopravnost spolova i jako je bitno da u toj komisiji budu i predstavnici nevladinog sektora i eksterni članovi, kao i opštinski vijećnici odnosno odbornici. Značaj komisije za ravnopravnost spolova se ogleda prije svega u praćenju poziva i projekata Gender centara Vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kao i ostalih aktivnosti nevladinih organizacija“, objašnjava Borjanka Krsmanović, zaposlenica u Opštini Sokolac.

Tokom 2020. i 2021. godine, Savez općina i gradova Federacije BiH i Savez opština i gradova Republike Srpske, zajedno sa 14 općina/opština/gradova, radili su na analizi efikasnosti mehanizama za rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou, sa posebnim fokusom na održivi razvoj „postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojaka“. Kroz taj proces, a iz perspektive rada jedinica lokalnih samouprava, izrađene su preporuke za unapređenje primjene alata za rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou.

Načini, modeli i mehanizmi unaprjeđenja rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama obuhvaćeni su u serijalu preporuka, koji je 15. decembra na Jahorini prezentovan učesnicima u okviru konferencije „Preporuke za unapređenje primjene alata za rodnu ravnopravnosti na lokalnom nivou“.

Ključni prijedlozi za unaprijeđenje efikasnosti alata za rodnu ravnopravnost na lokalnom nivou definisani su u četiri oblasti, od institucionalnih mehanizama, unapređenje vidljivosti problema i aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti, unapređenje organizacije, upravljanja i upotrebe podataka razvrstanih po spolu, te saradnja za rodnu ravnopravnost iz perspektive rada jedinica lokalne samouprave.

Integrisanje rodne ravnopravnosti u institucionalni okvir i politike lokalnog nivoa vlasti, predstavlja zakonski definisanu obavezu lokalnih samouprava u oba bh. entiteta.

Konferencija je održana u sklopu projekta „Jačanje uloge Saveza opšina/općina i gradova u Bosni i Hercegovini“ koje provode Savez općina i gradova Federacije BiH i Savez opština i gradova Republike Srpske, u saradnji sa Savezom lokalnih vlasti i regiona Švedske SALAR i strateškim partnerom Švedskim međunarodnim centrom za lokalnu demokratiju (ICLD), te uz zajedničku podršku ambasada Švedske i Švicarske. Esad Š.