DŽEMAT KULEN-VAKUF – Džemat Kulen-Vakuf, jedan od 35 džemata Medžlisa Islamske zajednice Bihać osnovan prije četiri stotine i dvadeset godina i u njemu je rođen prvi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni I Hercegovini, Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović, nekadašnji muftija sarajevski koji je na tu dužnost imenovan carskim dekretom Austrougarske monarhije daleke 1882. godine. Ovaj džemat danas broji nešto više od dvije stotine članova koji u tamošnjoj Sultan-Ahmedovoj džamiji najčešće dolaze klanjati, podne i jaciju-namaz, petkom džumu a u mubarek-ramazanu teravih-namaz.

-Ovo je džemat Kulen-Vakuf, oko četrdeset kilometara udaljen od Bihaća, kroz koji protiče rijeka Una i kojeg krase ljepote netaknute prirode koja ovdje privlači brojne domaće i strane turiste. Posjećuju ga i Arapi koji prilikom svog boravka namaze klanjaju u Sultan-Ahmedovoj džamiji prvi put građenoj od 1603. do 1613. godine. Džemat Kulen-Vakuf prvi put se spominje u vrijeme Osmanske carevine – Sultan-Ahmeda, po kojem je ovdašnja džamija i dobila ime. Od 1903. godine razarana je i obnavljana čak tri puta. O bogatoj historiji Kulen-Vakufa svjedoče ove stare fotografije na zidovima objekata u samom središtu naselja. Prvi put je srušena ili izgorila u plamenu koji je zahvatio i džamiju i cijelu čaršiju. Drugi put je srušena 1941. godine, tokom rata i tokom zadnjeg rata 1992. godine u kojem je srušena do temelja. Zatim je krajem devedesetih godina ili 2010. godine obnovljena pa, ako Bog da, neće se više srušiti, kaže Ahmed ef. Midžić, imam džemata Kulen-Vakuf. Obnovljena je u svom identičnom obliku kao i ranije. Jedina razlika je što se umjesto nekadašnjeg tesanog kamena za njenu ponovnu gradnju koristila cigla. Specifičnost je što je od nastanka džamije na luku iznad prolaza uklesana sura zakletve iz Kur’ana Časnog, sura Al-Asr koja ima tri ajeta. U njoj Allah dž.š. kaže, „Tako mi vremena, čovjek zaista gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje” (Kur’an, str. 603.) Na širem području Kulen-Vakufa dolazak Otomanske imperije na ove prostore 1523. godine kada su čete Husrev-bega osvojile srednjovjekovnu utvrdu iznad Kulen-Vakufa – Ostrovica, uzima se kao godina izgradnje prve džamije na ovom području. Muharem Beganović već je pedeset godina džematlija ovoga džemata i dobro se sjeća svih prethodnih imama koji su ovdje obavljali svoju dužnost.

Vjerski život je danas zadovoljavajući

-Vjerski život je prije bio malo bolji u odnosu na sadašnji period. Bilo je puno efendija koji su se izmijenili. Sjećam se Asima Hafizovića koji je bio prije rata. On je sada penzionisan i nalazi se u Pritoci. Poslije njega je došao Emsad Sadiković, ustvari, Adis Skalić, pa je onda bio Abdullah efendija. On je iz Debeljaka kod Cazina. Pa je bio Sabahudin, bio je Ibrahim Makić. Sad je došao kod nas Ahmed ef. Midžić. Vjerski život je danas zadovoljavajući. Imamo petero do sedmero djece u mektebskoj nastavi. Imamo beš-vakat, pet redovnih namaza a važno je istaći našu dugoročnu aktivnost čemu mi težimo a to je izgradnja motela s restoranom halal-hrane. Vi znate da je ovo područje sada krenulo prema turizmu i puno je bilo Arapa koji su tražili imaju li restorani halal-hrane. Mi smo došli na ideju, što smo prezentirali Vakufskoj direkciji da izgradimo jedan motel s pet soba i restoranom halal-hrane, kaže Muharem Beganović, džematlija džemata Kulen-Vakuf. Beganović dodaje kako je za ovaj projekt neophodno osigurati sredstva. U toku je izrada neophodne projektne dokumentacije pa bi motel s restoranom halal-hrane trebao biti izgrađen i otvoren za najkasnije pet godina. Ovaj džemat danas broji nešto više od dvije stotine članova koji u ovdašnjoj Sultan-Ahmedovoj džamiji najčešće klanjaju, podne i jaciju-namaz, petkom džumu a u mubarek-ramazanu teravih-namaz. -Zna se desiti većinom subotom i nedjeljom da bude oko četiri – pet džematlija na namazima, (na podne namazu, većinom). Ikindija, jacija, akšam, inače, to broji od dva do tri, četiri džematlije. U mjesecu Ramazanu narod se više posveti vjeri što se tiče i posta, posta glađu i riječima, jezikom i tih nekih stvari a što se tiče posjeta u džamiji, veća je posjećenost za razliku od ostalih mjeseci. Većinom posljednjih deset dana Ramazana narod je mnogo više aktivniji, i na teravih namazu, i na sabah-namazu, mašalna, to je nešto za Kulen-Vakuf veoma lijepo za vidjeti. Džemat organizira iftar za sve džematlije jednu noć ili jedan iftar, a što se tiče među narodom, primijeti se i narod poziva ljude da dođu na iftar, svoju rodbinu, svoje rođake i komšije, kaže Ahmed ef. Midžić, imam u džematu Kulen-Vakuf.

Ateisti su u bivšem socijalističkom režimu džematlije sprečavali u obavljanju namaza

Džematlija Muharem podsjetio je ovom prilikom na vrijeme bivšeg socijalističkog društvenog uređenja u kojem su, kako kaže, pojedinci ateisti vjernike ometali u njihovom prakticiranju Islama. -Bio sam posmatrač tih dešavanja, bilo mi je tada 15-16 godina, da su neki stariji ljudi, članovi Saveza komunista i koji su se dokazivali da nisu muslimani, posmatrali starije džematlije na dolasku na namaz u džamiju, ispred jedne prodavnice „NON-STOP” se zvala, jednostavno ih opstruirali, na neki način omalovažavali. To mi je stvarno tada bilo čudno jer nismo imali te vjerske slobode zašto se ljudi tako ponašaju. I dan-danas mi nije jasno, kaže džematlija Muharem Beganović. Vjerskim životom danas, Muharem je zadovoljan jer, kaže, iako se imami po džematima, žale na mali broj džematlija koji dolaze u džamiju, u Kulen-Vakufu džematlije svaki dan klanjaju svih pet dnevnih namaza i do sad se još nije desilo da na namazu nema nijednog džematlije. Najviše ga zabrinjava iseljavanje stanovništva među kojim i džematlija Kulen-Vakufa što utiče i na smanjenje sredstva koja se uplaćuju kao vazifa – članarina Islamske zajednice.

Iako je manje djece, mektebska nastava se uspješno odvija

Mektebska nastava se odnedavno veoma uspješno odvija srijedom, subotom i nedjeljom a pohađa je desetak polaznika od kojih osmero redovno, kaže njihov mualim i ističe da je zadovoljan njihovim zalaganjem i postignutim uspjehom. Uz njegovu pomoć ove godine će troje polaznika mekteba položiti hatmenski ispit a preostali učenici počet će učiti sufaru. Svoje utiske s mektebske nastave iznijelo nam je nekoliko polaznika među kojima Iman Hasanagić i Muhamed Ramić, učenici osnovnih škola Kulen-Vakuf – Orašac i Kulen-Vakuf. -Mekteb pohađam već dvije godine. Nije mi toliko teško. Sve mi je lagano a kad nam hodža objasni sve je lako. Zadnje sam učila „Devet heroja Bosne i Hercegovine“ a učimo trenutačno suru El-Asr. Imena naših devet heroja su Enver Šehović, Adil Bešić, Mehdin Hodžić, Izet Nanić, Midhad Hujdur, Hajrudin Mešić, Nesim Malkić, Safet Zajko, Safet Hadžić. Učimo suru El-Asr koja je jedna od sura u našoj vjeri. Laka je za naučiti. Kad ti neko pomogne jako je laka. Ona opisuje dobrotu čovjeka, da nije važno koje si vjere nego kakvog si srca. Najviše sam učila o Allahu dž. š. i njegovom Poslanku Muhammedu a.s., kaže Iman Hasanagić, polaznica mektebske nastave u džematu Kulen-Vakuf. -U mekteb idem osam i po godina. Kod efendije Ahmeda je sve lijepo, s njim se družimo, trebamo ići još malo na izlet i u mektebu je odlično. Posjetit ćemo Bihać. Zadnje što sam učio i naučio to je sura El-Asr. -Tako mi vremena čovjek doista gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i oni koji su strpljivi i oni koji jedni drugima pomažu. Ja pohađam i Ilmihal i Sufaru i trebam ove godine, ako Bog da, dati Hatmu ako bude sve dobro, kaže Muhamed Ramić, polaznik mektebske nastave.

Uz Iman i Muhameda, mektebsku nastavu u kulenvakufskom džematu pohađaju i Lajla Šiljdedić, i Fatima Ramić, učenice četvrtog razreda Osnovne škole Kulen-Vakuf – Orašac i prvog razreda Srednje medicinske škole u Bihaću. -Iskreno, nije bilo ništa toliko teško. Efendija Ahmed nas uči. Imamo malo više lekcija al’ se za to i više zabavljamo, učimo, naravno, i lekcije i nisu toliko teške. Učila sam, naravno, Šehadet, Fatihu i ima puno tih nekih sura koje sam učila, kaže Lajla Šiljdedić koja nam je proučila Šehadet. Fatima mektebsku nastavu pohađa već osam godina. -Nije nam teško jer nam efendija sve objasni, već puno toga naučimo na času. Do kraja godine trebalo bi da pređemo na Kur’an i da dam Hatmu. Protiče nam zabavno mektebskan astava. Trebalo bi nas biti više u mektebu jer nas ima djece u Kulen-Vakufu a sva djeca ne idu, trebali bi svi krenuti, kaže Fatima Ramić, polaznica mektebske nastave.

Džemat Kulen-Vakuf, datira već četiri stotine i dvadeset godina i u njemu je rođen prvi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovioni, Mustafa Hilmi – ef. Hadžiomerović, nekadašnji muftija sarajevski koji je na tu dužnost imenovan carskim dekretom Austrougarske monarhije daleke 1882. godine. Svečano ustoličenje prvog reisu-l-uleme obavljeno je u velikoj sali u Konaku 15. decembra 1882. godine a ovu dužnost je obavljao do 1893. godine.  Samir TULIĆ