BIHAĆ – Obrtnici Unsko-sanskog kantona kao i njihove kolege širom Federacije BiH godinama se osjećaju diskriminirani u odnosu na obrtnike u entitetu Republika Srpska, jer svoje proizvode, za razliku od njih, ne mogu izvoziti van granica Bosne i Hercegovine niti uvoziti potrebnu sirovinu i repromaterijal. Smatraju kako su žrtve neuređenih zakonskih propisa i njihovog različitog tumačenja, što se mora promijeniti kako bi im se omogućio izvoz – uvoz i tako olakšalo poslovanje.
Suad Mehulić u bihaćkom naselju Ružica jedan je od krajiških obrtnika koji godinama proizvodi kovanu bravariju. Kao i njegove kolege, izvan granica BiH ne može izvesti svoje proizvode niti uvesti repromaterijal, što mu stvara veliki problem.
-U ovome vremenu kad je sve poskupilo naši ljudi ne mogu ništa kupovati od nas. Zašto? Materijal je poskupio, sve je poskupilo. Ako ne možemo izvoziti ili uvoziti znači, mi padamo, propadamo. Kad bi ja mogao uvoziti i izvoziti, to bi već nešto drugo bilo. Ja na primjer, neke dijelove ne mogu, u zadnje vrijeme ne mogu nikako doći do njih. Ne mogu izaći vani u Hrvatsku da bi mogao nešto uzeti, kaže obrtnik Suad Mehulić. Suad dodaje kako je donedavno svoje proizvode izvozio i repromaterijal uvozio preko posrednika. Kako bi se riješio problem izvoza i uvoza smatra da bi vlasti BiH obrtnicima trebale dodijeliti certifikate zahvaljujući kojima bi mogli sami uvoziti i izvoziti prema svojim potrebama a ne da moraju tražiti posrednika. Tako bi, ističe, svi imali koristi, i država i obrtnici. U Obrtničkoj komori USK-a kažu kako su zajedno s Ministarstvom privrede USK-a i skupštinskom zastupnicom Ildom Alibegović ovaj problem pokušali riješiti upućivanjem zajedničke inicijative Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta, Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Ministarstvu civilnih poslova, Upravi za indirektno oporezivanje i Obrtničkoj komori Federacije BiH, ali rješenje nisu pronašli. Od UIO BiH već šest godina traže da obrtnicima odobri izvoz i uvoz.
-Mi trebamo imati carinski broj i mi tražimo carinski broj. Upravo, upute su nam dali kako da dobijemo carinski broj. Postupili smo po njihovim uputama i nisu nam izdali carinski broj. Na isti način to provode u Banjoj Luci u RS. Na isti način kod njih se daje carinski broj, kaže Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore USK-a. Osobe koje uvoze i izvoze robe u i iz BiH u Upravi za indirektno oporezivanje smatraju carinskim obveznicima kojima se dodjeljuje carinski broj kako bi mogli obavljati vanjskotrgovinski promet. -Bez obzira da li je riječ o kompanijama, dakle o društvima sa ograničenom odgovornošću ili nekom drugom vidu kompanija, ili je riječ o samostalnim preduzetnicima, odnosno obrtnicima, ukoliko žele da se bave spoljnotrgovinskom djelatnošću moraju biti registrovani kao carinski obveznici da dobiju carinski broj, na osnovu čega mogu podnositi uvozno-izvozne carinske prijave, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH. Arapović dodaje kako im nalažu da u rješenju o registraciji obrta treba stajati da će se obrtnici baviti uvozom i izvozom te da to mora propisati općinski organ uprave. Nadalje, smatra kako općina za to nije nadležna već Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Ni u jednom zakonu kojeg su im protumačile pravne službe, ne stoji da je obrtnicima zabranjeno uvoziti i izvoziti, naglašava Arapović. -Nadam se da ćemo naći pregovarače i volje, kako u UIO, tako u Federalnom ministarstvu, ili gdje već, u Parlamentu, ne znam. Mi stvarno ne znamo više sami ko je zašto odgovoran i kome da se obratimo, ističe predsjednik Obrtničke komore USK-a. U Obrtničkoj komori tvrde kako ih iz Uprave za indirektno oporezivanje stalno vraćaju na početak zahtijevajući od njih jednu te istu dokumentaciju koju su im više puta dostavljali. -Dobili smo uvjerenje uz rješenje iz Organa uprave koji obrtniku izdaje rješenje i uputili ga Upravi za indirektno oporezivanje. Uprava nam je to vratila uz obrazloženje da bi to trebalo biti upisano u rješenju o obavljanju djelatnosti, kaže Arapović. Rješenja ovog problema još uvijek nema ali će obrtnici na njemu istrajati. Samir TULIĆ