SARAJEVO – Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Sarajeva organizirao je u četvrtak u Domu oružanih snaga BiH konferenciju koja je nosila naziv „Pusti priču da živi“. Konferenciji koja je bila posvećena obilježevanju USAID-ovog petogodišnjeg programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), kojeg je implementirao CPCD, prisustvovalo je stotinjak osoba, uglavnom direktnih medijskih radnika – korisnika ovog projekta te posebno pozvanih gostiju.
Na konferenciji je istaknuto kako je putem Centra za promociju civilnog društva za posljednjih pet godina podijeljeno ukupno 174 granta za osnaživanje medija u vrijednosti od tri miliona dolara, od čega je, najviše, 2,1 milion dolara otišlo za medijske produkcije. Obrađivane su teme koje se tiču politike, korupcije, ženskih prava, okoliša, slobode izražavanja, pitanja manjina, obrazovanja građana i građanki. Kako je tom prilikom istakao šef Kancelarije za demokratski razvoj USAID Misije u BiH Peter Cronin, građanima treba alternativni pristup informacijama.
Više od 40 medija je dobilo donacije, a više od 3.500 medijskih sadržaja je proizvedeno, što je podržao IMEP. Više od 52 posto tih sadržaja se ticalo politike i korupcije, po osam posto odnosilo se na ženska prava, pitanje mladih, ekologiju i manjine. Bilo je više od 277 korisnika 800 medijskih sadržaja, uglavnom studenata koji su željeli da uče o radu u medijima. Kada je riječ o pravnoj podršci, podržana su 33 aplikanta, odnosno medija koji su tuženi za klevetu, od čega je 11 već okončano pravomoćnim presudama u korist medija.
“Nezavisni mediji su stub slobodne i otvorene demokratije”, rekla je Courtney Chubb, direktorica misije USAID BiH. „SAD snažno brane i podržavaju slobodu medija i govora. IMEP je u svom petogodišnjem radu ostvario veliki uspjeh, stoga se nadamo da će naši novi programi podrške medijima biti nastavak te uspješne priče”, dodala je Courtney Chubb.
Uprkos podršci SAD-a i drugih država, medijski prostor u BiH i dalje je pun izazova. U izvještaju Reportera bez granica o slobodi medija za 2021. godinu, BiH zauzima 58. mjesto od 180 država. Ističe se da ozračje podjela, verbalni napadi i nacionalistička retorika stvaraju “neprijateljsko okruženje” za slobodu medija. U međuvremenu je Freedom House, koja prati globalne trendove demokratije, označila BiH u svojoj analizi za 2021. godinu kao “djelimično slobodnu”. Takav status dijelimično je zasnovan na trajnoj ugroženosti slobode medija u BiH, od problema izostanka transparentnosti o vlasnicima medijskih kuća, preko napada na novinare, potom ograničavanja slobode govora na društvenim mrežama vezanih za pandemiju, pa do problema s tri javna emitera u BiH.
Završetak IMEP-a podudara se s pokretanjem novog USAID-ovog projekta za jačanje medijia u BiH. Radi se o petogodišnjem projektu vrijednosti 10 miliona dolara koji će provoditi FHI 360 u saradnji s Internews i Udruženjem BH novinari, kako bi grupi medija u BiH ponudili neophodne alate, obuku i pristup malim grantovima u svrhu poboljšanja informacijskog prostora u BiH.
USAID pokreće i novi regionalni Projekt pomoći medijima na Balkanu, koji će raditi na poboljšanju konkurentnosti medijskih radnika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji na lokalnom i regionalnom tržištu, te ojačati održivost nezavisnih medija u cijeloj regiji.
Temelj razvoja demokratije su nezavisni mediji
Nezavisni mediji pomažu otkrivanje korupcije, promovišu slobodu izražavanja i traže odgovornost od onih koji obavljaju javne funkcije i kao takvi temelj su za razvoj demokratije.
Šef Kancelarije za demokratski razvoj USAID Misije u BiH Peter Cronin rekao je da je važna sloboda medija u BiH i posvećenost borbi protiv onih koji pokušavaju ograničiti medijske slobode. „Vlada SAD pomaže nezavisne medije u BiH i opredjeljeni smo da to nastavimo, a na ključnim institucijama, medijima i građanima je odgovornost da pokreću inicijative zagarantovne slobode medija. Mi prepoznajemo izazove sa kojima se novinari i mediji suočavaju u izvještavanju, BiH je na 58 od 180 zemalja po stanju medijskih sloboda zbog polarizacije, verbalnih napada i nacionalističke retorike koji stvaraju neprijateljski ambijent za slobodu medija“, rekao je Cronin.
U BiH novinari se suočavaju s problemima koji ih sprječavaju u obavljanju posla, da postoji cenzura, neadekvatna zaštita novinara, te politički i finansijski pritisci.
„Nezavisni mediji pomažu otkrivanje korupcije, promovišu slobodu izražavanja i traže odgovornost od onih koji obavljaju javne funkcije. Oni to ne mogu da rade bez podrške angažovanog građanstva, kao i zakona koji dozvoljavaju slobodne i objektivne medije. To je temelj prosperitetne demokratije. Prepoznajemo izazove s kojima se novinari i mediji suočavaju u BiH. Reporteri bez granica stavili su BiH na 58 od 180 mjesta u svijetu po pitanju slobode medija. Prisutna su polarizacija, verbalni napadi i napadi na slobodu medija. Freedom House naziva BiH djelimično slobodnom, zbog stalne ugroženosti slobode medija, nedostatka transparentnosti medija, napada na novinare i problematike vezane za tri javna servisa“, rekao je Cronin.
On je naglasio da se novinari širom BiH suočavaju sa rastućim problemima, cenzurom, neadekvetnom zaštitom. Politički i finansijski pritisci, kako je rekao on, utječu na sposobnosti novinara da se bave kvalitetnim istraživanjem.
Direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda rekla je da je pet godina projekta prošlo brzo i da se pokazalo da su nezavisni mediji najaktivniji i najhrabriji dio civilnog društva u BiH.
„Projekat je rezultirao novim parnerstvima i jačanju starih, a još važnije je da je postignuto partnerstvo između nezavisnih medija, što smo ohrabrivali cijelo vrijeme. Snaga je imati medije koji zajedno zastupaju neke ideje i promjene i projekat je doprinjeo tome. Imamo medije i nevladine organizacije i apelujem da još jače i zajedno radimo na očuvanju mira i razvoju demokratije“, istakla je Daguda.
Dodala je da, iako IMEP završava, CPCD nastavlja sa novim programom koji podržava Vlada Norveške, te da je predviđena nova podrška za medije i da se nastavi sve započeto kroz IMEP. Kako je istakla direktorica Centra za promociju civilnog društva, nezavisni mediji su najaktivniji i najhrabriji dio društva.
O ostvarenim rezultatima IMEP-a
Radenko Udovičić, projektni menadžer Centra za promociju civilnog društva (CPCD) naveo je da su pravna podrška, grant shema i kampanje bili usmjereni ka osnaživanju kapaciteta medija.
– Program osnaživanja nezavisnih medija je u suštini najveći medijski projekat koji je jedna domaća organizacija razvijala. Suština IMEP projekta je bila dodjela grantova profesionalnim medijima i takozvanim građanima-novinarima. Više od 60 % sredstava je otišlo za tu svrhu. Ostalo su bile edukativne i produkcione aktivnosti, te pravna pomoć za medije. To je sve na neki način osnaživalo ulogu medija. Da li smo zadovoljni sa onim što je učinjeno, u većoj mjeri jesmo. Nikad ne može sve biti idealno, pogotovo ne u neidelanoj državi kakva je Bosna i Hercegovina koja je etnički i politički duboko podjeljena, gdje mediji imaju jednu dozu pristrasnosti, ne sa subjektivne strane, već objektivne. Kada su u pitanju donacije IMEP-a, više od 3.500 medijskih sadržaja je proizvedeno parama IMEP. To u suštini i jeste bio cilj da se ojača kvalitet medijske produkcije i naši nezavisni analitičari su analizirali dio tih tekstova. Moram reći, jer su to nepristrasni ljudi koji nemaju nikakav poseban odnos prema tim medijima, da je njihova prosječna ocjena monitorisanih sadržaja četvorka u ocjenama od 1 do 5. Što znači vrlodobar. To pokazuje ustvari da je ova ocjena sadržaja kroz projekat IMEP-a visoka i da je dobar rezultat napravljen. Važno je još istaći da kroz različite događaje, debate, druženja, edukacije, konferencije je skoro hiljadu ljudi tu bilo. To je veliki rezultat. Ukoliko bi uzeli u obzir da samo 30 % ljudi nauče nešto na tim događajima, to je super. Ti ljudi su u značajnoj mjeri nešto naučili, upoznali nove ljude, razmjenili informacije, našli saradnike, dopisnike. Suština projekta je ulaganje u slobodu govora. Trebali su ljudi i mediji da se ohrabre, ti novi glasovi, ti građani-mediji koji su sve popularniji. Cilj ovog druženja je bio da ojačamo medije i kretativne pojedinice kako bi građani dobili tačne i pouzdane informacije, da ih potaknemo na razmišljanje koje nije uslovljeno etničkim i političkim stvarima – kazao je Udovičić.
Oko 38 odsto novca iz projekta je otišlo u edukacije, podrške produkcijama i medijima da na komercijalni način učestvuju u kampanjama, a ad hoc je dato 85.000 dolara, što su bila urgentna sredstva za oko 10 medija koji su trebali hitnu podršku u vrijeme Covid pandemije, gdje je bilo programskih stvari koje su trebale da se urade.
Kroz projekat je podržan i „Media Lab“ gdje su bile ponuđene edukacije za mlade, besplatno korištenje medijskih kapaciteta i gdje je 277 korisnika, uglavnom studenata, usavršavano u oblasti produkcije, montaže, pisanja vijesti, pisanja složenih formi, te je stvoreno 800 medijskih sadržaja.
Jedan od ciljeva projekta je bio i osnaživanje kapaciteta medija, gdje su 32 medija imala pomoć u izradi strategije i identifikovanja njihovih potreba.
„Pravna komponenta je bila ključna, podržana su 33 aplikanta, koja su imala pravnu podršku ako budu tuženi. Od 33 slučaja, 11 predmeta je pravosnažno završeno u korist medija, a neki su još na sudu. To su tužbe da zastraše medije i njima je neophodna pomoć da se odbrane od toga“, rekao je Udovičić.
Udovičić je u osvrtu na IMEP-ove projekte podrške medijima rekao je kako rezultati istraživanja pokazuju da se mlade generacije najviše informišu putem Facebooka, što je, kako kaže, problematično, ali to je jedna činjenica. Na panelu o načinu podrške medijima u BiH pod nazivom „Šta je potrebno uraditi“, Udovičić je rekao da su novinari u principu fakultetsko obrazovani ljudi.
– Ali ogroman dio novinara radi honorarno. Mediji nemaju mogućnost da ih zaposle. Oni koji su zaposleni, njihove plaće su ispodprosječne. Ako je prosječna plaća u BiH 1.100 KM, postoje podaci da je novinarska plaća ispod 1000 KM. Onaj ko je ispodprosječno plaćen on je podložniji tome da upadne u sistem korupcije, da prihvati određene uslove koje ne bi trebao da prihvati – rekao je Udovičić.
No, ono što je današnja konferencija ponudila, a što je možda važnije za perspektivu medija u BiH u cjelini jesu odgovori na pitanja kako podržati medije u BiH, pogotovo one nezavisne, odnosno šta je potrebno u tom pravcu uraditi.
Objavi.ba – Za naš trenutačni položaj svi smo odgovorni
Na panelu „Perspektiva“ govoreno je o konceptu građanskog novinarstva i predstavljen je novi medijski portal „Objavi.ba“ koji je od danas dostupan na internetu, kao Hub za građane novinare i građanke novinarke, ali i kao jedan od ključnih nasljeđa Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP) koji će služiti kao pionir i osnova za podršku razvoja i promociju građanskog novinarstva u Bosni i Hercegovini. Ovaj portal će biti baziran na brzim formama, jer građani sve više žele brze informacije, ali da će imati i prostor za analitička mišljenja i dubinske analize.
Medijska scena je postala kvalitetnija
Direktor produkcije i glavni urednik Face TV Sarajevo Admir Salihović rekao je da je ta TV kuća kroz IMEP projekat dobila dva granta i proizvela više od 10 odsto od ukupnog sadržaja kreiranog kroz IMEP.
„Najkorisnije što smo mi imali od IMEP-a su dva granta koja smo dobili u maksimalnom iznosu. To je vrlo bitno istaći jer se radi o kompleksnim projektima. Od ukupno 3.500 sadržaja koje je objavljeno u okviru IMEP projekta, Face TV je više od 10 odsto tih sadržaja objavila. Pravnu pomoć nismo koristili. Bilo je nekih sitnih problemčića koje smo mi uspjeli sami riješiti. Imali smo par edukacija, ali ono što je definitivno najvažnije je taj stabilan izvor financiranja i obnavljanje opreme. Ukoliko želite biti u trendu, morate imati dobru opremu i sve to što smo mi dobili, Face TV je to opravdao i vjerujem da su CPCD i USAID zadovoljni jer su sadržaji koji su producirani bili na visokom nivou. Imali smo nekoliko edukativnih radionica koje su presudne za današnje novinarstvo, jer se isto brzo mijenja, brzo se živi, dnevna produkcija vas melje i vi jednostavno morate biti edukovani za govor mržlje, za prepoznavanje lažnih vijesti, kao i za načine kako kada postupiti u određenim kriznim alarmantnim situacijama. Želim naglasiti da se plašim za budućnost nezavisnog novinarstva i ukoliko u budućnosti ne bude ovakve pomoći i ovakvih projekata, upitno je ko će od nezavisnih medija ostati da živi i radi i ko će moći da govori narodu istinu, kazao je Salihović.
On je istakao da se novinari u BiH bore s vjetrenjačama, da zaslužuju beneficirani radni staž, te da je problem na medijskoj sceni i to što postoji veliki broj medija od kojih su mnogi stranački i pružaju sliku javnosti kakvu žele političari, te da građani treba da prepoznaju istinu, da razluče ko je novinar, a ko plaćenik.
Adis Šušnjar, izvršni direktor Udruženja za medijski aktivizam i izvršni urednik portala inforadar.ba
„Ovo je jedan među prvim projektima koji smo dobili prilikom osnovanja medija 2018. godine i taj projekat nije bio velik ali nam je bio od izuzetne pomoći i važnosti da uopće krenemo sa radom. Sa tim projektom smo nabavili prvu opremu, angažovali prve saradnike i bio nam je od velike važnosti da krenemo dalje tim pravcem“.
ANTRFILE: “Mala” Velika Kladuša realizirala pet projekata IMEP-a
Redakcija ReprezenT-a iz Velike Kladuše realizirala je iz trećeg pokušaja Projekt “Media Production” tokom 2019. i 2020. godine pod nazivom Osnaživanje i uloga žena u Unsko-sanskom kantonu, koji je ravnomjerno realiziran u svih osam lokalnih zajednica USK-a. Tokom 18 mjeseci koliko je trajala realizacija Projekta pripremljeno je i publicirani 45 medijskih sadržaja od kojih 42 sa video zapisom. Kroz 32 priče predstavljene su uspješne žene, po četiri iz tri grada i pet općina USK-a. Kroz priče su predstavljene uspješne žene u biznisu, sportu, liderice u nevladinom sektoru te žene za koje se vežu neke zanimljivosti. IMEP-ov Projekt podrške nezavisnim medijima kojeg je financijski podržao USAID a realizirao Centar za promociju civilnog društva iz Sarajeva konkretno je podržao nezavisnost Redakcije ReprezenT, njegovu slobodu izražavanja a da bi u konačnici na taj način podržali opstanak ovog lokalnog medija u vrijeme nagle pandemije korona virusa. U ReprezenT-u ističu da su unaprijedili kvalitet svoga rada, izgradili kompetencije kod svojih novinara/ki te na kraju dobili i pravnu pomoć da se u sudskom postupku po jednoj tužbi za klevetu odbrane od sve češćeg oblika stala na novinare i njihove medijske kuće. Općinski sud u Velikoj Kladuši presudio je u korist tuženik a to je u konačnici potvrdio i drugostepena Kantonalni sud u Bihaću. Tužiteljima je presuđeno da plate sudske troškove postupka u iznosu od 4.750,00 KM. Dio ovih sredstava u iznosu od 3.000,00 KM tuženik su po preporuci IMEP-a uplatili u fond Udruženja “BH Novinari“. Svi prilozi su publicirani na Portalu ReprezenT.ba i njegovim društvenim mrežama, platformi Objavi.ba te još nekim lokalnim medijima. Između implementatora i realizatora ovog Projekta uspostavljena je odlična saradnja te međusobno povjerenje i razumijevanje.
Novinarka Elma Kazagić:
„Učestvovala sam kao edukatorica i kao neko ko ima dugogodišnje iskustvo rada na terenu ali i pred kamerama i o tome sam govorila u jednom izvrsnom projektu o ženama iz Krajine a bili smo u Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi i Bihaću, te razgovarala sa ženama političarkama i duboko me je dojmilo kako su one to kvalitetno prihvatile i koliko su ozbiljne bile na tim predavanjima a to može biti jedna poruka budućim generacijama i novinarima a to je da žene političarke iz manjih zajednica, kao i žene koje su bile iz nevladinog sektora na tom predavanju su rekle da bi im dodatna edukacija u tom pravcu kako nastupati u medijima, kako se razvijati i kako graditi prijateljske odnose sa novinarima dobro došla. Imala sam osjećaj da bi svaki slijedeći put kada bi me se pozvalo, da bi one bile tu. Sjećanja koja će nam ostati iz tih godina projekta IMEP jeste jedna jaka poruka a to je da su određene države svijeta i naša organizacija kao implementator CPCD-a napravile priču koja je osnažila nezavisne medije u Bosni i Hercegovini i mislim da je to izuzetno bitna stvar za demokratizaciju društva uopće“.
Pored Redakcije ReprezenT-a Projekt IMEP-a “Media Mixer” realizirao je Trend Radio, a još tri projekta “New Voices” realizirala su tri građanina novinara Ramo Hirkić, Amir Purić i Hasan Mujakić i svi oni su se odazvali na završnu Konferenciju u Sarajevu.
„Mi smo 2020. godine zajedno sa našim partnerima Organizacijom Medijske inicijative iz Sarajeva i portalom Udar iz Sarajeva aplicirali na zajednički projekat „Media mixer“. Projekat se uglavnom odnosio na ulogu medija u postkovid periodu i na to na koji način mediji mogu doprinijeti oporavku društva od korone. Kroz taj projekat realizirali smo nekoliko zajedničkih priloga i tekstova i jednu debatnu emisiju. Projekat je trajao godinu dana i ja bi se ovom prilikom zahvalio Medijskim inicijativama kao našem partneru koji su bili nosioci projekta a mi smo bili kao partneri i puno nam je značila ovakva podrška koju nam je IMEP pružio, pogotovo jer je to realizirano u vrijeme korone kada je bilo vrlo teško doći do sredstava jer je marketing bio bitno smanjen“, istakao je novinar Mersad Sarajlija, direktor Trend radija Velika Kladuša.
Sa Projektom „Kritički osvrt na aktuelnu situaciju u Velikoj Kladuši“ prvi je saradnju ostvario Ramo Hirkić koji o stečenim iskustvima kaže: „Ja sam krajem 2017. godine na stranici reprezent.ba pročitao da je izašao ovaj projekat i nakon kraćeg razmišljanja i razgovora sa određenim osobama sam aplicirao na navedeni projekat na temu „Kritički osvrt na aktuelnu situaciju u Velikoj Kladuši“ putem granta New voice. Od devet aplikacija u projektu, moj projekat je po bodovanju bio na trećem mjestu. Saradnja sa CPCD-om je bila korektna, dobra i profesionalna i svakako preporučljiva za naredne projekte, rekao je Hirkić.
Na aktuelno i velikom problemu migranata sa Bliskog Istoka i Afrike 2020. godine svoje izbjegličke priče za koje je dobio i prestižno novinarsko priznanje “Srđan Aleksić” pripremao je i realizirao Amir Purić. „Ja sam kao novinar 2019. godine aplicirao za New voices grant IMEP-ov i u sklopu tog projekta sam realizirao izbjegličke priče. Radi se o deset priča o migrantskoj krizi u Unsko-sanskom kantonu koje su bile u formi tekstova i videa i to je traja nekih 6 mjeseci. Meni je bila ogromna pomoć i satisfakcija da mogu raditi na tom aktualnom problemu a da nisam redakcijski vezan za neke rokove, nego sam radio priče onda kada su aktualne a na nekim pričama sam radio i po mjesec dana. Mislim da sam zahvaljujući tom projektu krajem te godine nagrađen sa specijalnim priznanjem Srđan Aleksić za izvještavanje o mraginaliziranim grupama u društvu. Na tom projektu je radilo nekoliko mlađih novinarki kojima je to bilo prvo takvo iskustvo u životu da rade tako složene priče i da rade priče o tako osjetljivim temama i mislim da je i njima to bilo jedno bitno iskustvo za dalji rad u novinarskoj karijeri“, istakao je Purić.
U posljednjoj 2021. godini IMEP-ovog projekta svoje priče naziva Jedan dan na planini realizirao je građanin novinar Hasan Mujakić. „Vodio sam samostalni projekat u sklopu IMEP grantova New voices. Moj projekat je bio radnog naziva Jedan dan na planini i u sklopu istog je bilo predviđeno kreiranje sedam video i foto reportaža sa sedam različitih planina u Bosni i Hercegovini. Projekat je krenuo u aprilu 2021. godine i priveden je kraju krajem 2021. godine. Svih sedam reportaža je uspješno odrađeno i keirani su video i foto prilozi i to su popratili lokalni mediji. Pored lokalnih medija, IMEP je pratio moje aktivnosti i objavljivao moje reportaže na stranici objavi.ba“, rekao je Mujakić.
Inače, voditelj programa završne Konferencije bio je Mario Drmać, a jedna od panelistica bila je poznata novinarka Emela Burdžović Slipičević.