BIHAĆ – Da Republika Hrvatska ne odustaje od ideje da u bivšoj Kasarni „Čerkezovac“ na Trgovskoj gori u Dvoru, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom, izgradi skladište radioaktivnog otpada, svjedoči i najava Hrvatskog fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane „Krško“ o izradi Studije o opasnosti od zemljotresa na lokaciji skladišta i srednje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini jednoglasno su protiv odlaganja radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice pa i izrade Studije o opasnosti od zemljotresa na Trgovskoj gori za koju smatraju da je apsolutno nepotrebna a rješenje ovog problema je pronaći novu odgovarajuću lokaciju za odlaganje opasnog otpada.  Izradom Studije o opasnosti od zemljotresa na Trgovskoj gori bit će postavljena mreža seizmografa u okolini lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju a u novembru prošle godine postavljena je prva seizmografska stanica. Iz Fonda tvrde da se ove aktivnosti provode u skladu s najboljom svjetskom praksom u okviru ostalih istraživačkih radova kako bi bilo utvrđeno da li je odabrana lokacija prihvatljiva za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada. Ekspertni tim Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH, proširen seizmolozima krajem septembra će posjetiti Unsko-sanski kanton i lokaciju Čerkezovac kako bi od relevantnih institucija Republike Hrvatske dobio sve informacije o studiji. -Mi već vidimo da Republika Hrvatska želi tačno utvrditi koliko su ta pomjeranja tla, odnosno, s kojim rizicima, ukoliko krenu graditi ovaj objekt, treba ići, odnosno, izračunati konstrukciju namjeravanog objekta koji se treba graditi na lokaciji Čerkezovac, ako dokažu da se može tu graditi, kaže Emir Dizdarević, direktor Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine.

Studijom će utvrditi dali objekt može izdržati potres jačine 8 ili 9 stepeni Merkalijeve ljestvice i koji su rizici što svakako poskupljuje cijenu njegove izgradnje, naglašava Dizdarević. U Ministarstvu građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona tvrde kako je izgradnja skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori iznimno opasna i štetna po zdravlje stanovništva u ovoj regiji. -Graditi ovakvo postrojenje, pogotovo u tako trusnom području, seizmički osjetljivom, bila bi propast za sve. Oni će raditi te ekspertize. Mislim da oni to sve rade a da je i njima konačni cilj da to tamo zaživi na Trgovskoj gori. Mislim da ovaj ekspertni tim mora uraditi ozbiljne stvari, jer je njegov sastav kvalitetan. Ipak se može desiti da ipak to sve završi na sudu, kaže Adnan Alagić, ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša USK-a. U Općini Bosanski Novi kažu kako nisu iznenađeni najavljenom izradom Studije opasnosti od potresa na Trgovskoj gori udaljenoj samo 900 metara od zaštićenog područja Parka prirode „Una“, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

Posebne neke studije nisu ni potrebne

-Zemljotres koji je pogodio Petrinju kao epicentar i okolinu je sigurno promijenio percepciju ljudi. To što Hrvatska sada hoće izraditi Studiju o opasnostima od zemljotresa na Trgovskoj gori je ustvari samo pokrivanje te situacije u kojoj je susjedna država odlučila na toj lokaciji izgraditi skladište, odnosno, odlagalište radioaktivnog otpada. Posebne neke studije nisu ni potrebne. Evo, ovdje u Novom gradu, praktično na samoj granici područja Trgovske gore imamo situaciju da je do sada evidentirano 475 oštećenih građevinskih objekata, 33 objekata su predviđena za rušenje jer više nisu za stanovanje niti za bilo kakvu rekonstrukciju ili sanaciju. Štete su procijenjene na oko 2.800.000 KM. Mislim da su to sasvim dovoljni pokazatelji da taj prostor sigurno nije za skladištenje otpada. Rizičan je jer je područje Petrinje visoko opasno sa stanovišta mogućnosti ponavljanja zemljotresa. Nesumnjivo da je sama lokacija na granici, prije svega, neka vrsta nekulturne ponude iz prostog razloga da kad i u nekim običnim relacijama s komšijama gradimo svoje objekte, uglavnom to odmičemo od granice a posebno ne objekte koji su tako opasnog karaktera, kaže Miroslav Drljača, načelnik općine Bosanski Novi/Novi Grad.

-Mi ćemo pokušati dokazati da je ta lokacija neadekvatna i s obzirom na seizmološka pomjeranja tla i da Republika Hrvatska traži drugu lokaciju na svojoj teritoriji za ovu namjenu, tj. izradu skladišta niske i srednje radioaktivnosti za institucionalni otpad RH i pedeset procenata niske i srednje radioaktivnosti nastalog radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane „Krško“, dodaje Emir Dizdarević, direktor Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine. Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH su jednoglasnog stava o neprihvatljivosti odlaganja radioaktivnog otpada u neposrednoj blizini granice jer bi time bilo ugroženo zdravlje građana u trinaest općina Federacije BiH i entiteta Republika Srpska u slivu rijeke Une, ali i okoliš. Samir TULIĆ