KLJUČ…Sa svojim kulama i ostacima kamenih zidina na surim i okomitim liticama, srednjovjekovni grad Ključ neodoljivo podsjeća na zamkove iz bajki, a drevne priče i misterije čine ga mjestom gdje istorija postaje bliska i uzbudljiva. Izgrađen je na padinama Lubice, stjenovitog brda s kojeg se prostire veličanstven pogled na rijeku Sanu koja zmijoliko vijuga zelenim predjelima, kao i na gradić koji dijeli ime s tvrđavom, a razvio se tokom vjekova iz njenog podgrađa. Ostaci starog grada danas su istinska turistička atrakcija i nezaobilazna destinacija za sve koji posjećuju ove prostore.

Na uzvišenju iznad tvrđave nalaze se ostaci kule osmatračnice i do nje se stiže uskom vijugavom stazom. S ovoga mjesta puca pogled na ključku dolinu i planinske masive koji okružuju ove prostore. Istorijski izvori kazuju kako je Ključ imao značajnu ulogu u srednjovjekovnom periodu, a njegovi prvi gospodari bili su velikaši iz plemićke porodice Hrvatinića. Ime grada prvi put se pominje 1323. godine u povelji bosanskog bana Stjepana Kotromanića, kojom on ključku župu poklanja pomenutim velikašima. Ključ je upamćen u istoriji kao poslednje utočište bosanskog kralja Stjepana Tomaševića i mjesto gdje se srednjovjekovna Bosna predala nadmoćnim osmanskim osvajačima. Bježeći iz Bobovca i Jajca, poslednji bosanski kralj zaštitu je potražio među tvrdim zidinama Ključa. Turski sultan Mehmed Osvajač, koji je predvodio pohod na Bosnu, zadržao se u Jajcu, a u potjeru za kraljem poslao je snažne snage na čelu sa Mahmut pašom. On je Stjepanu Tomaševiću obećao poštediti život ukoliko preda Bosnu, pa se bosanski kralj odlučio prepustiti neminovnoj sudbini. Legenda kaže kako se kralj sa svojom svitom spustio niz strme padine Lubice, a na jednom mjestu uočljiv je kamen u obliku stopala, navodno kraljevog.

Na obali Sane janjičari su dočekali bosanskog vladara, te ga proveli u logor do Mahmut paše, a mjesto gdje se to dogodilo i danas se zove Kraljevac. Tako je okončana samostalnost srednjovjekovne bosanske države, a Bosna je nešto kasnije ušla u sastav Osmanskog Carstva. Turci nisu zanemarili strateški i fortifikacijski značaj Ključa, proširili su grad, ojačali njegove bedeme i stvorili polaznu tačku za dalja osmanska osvajanja. Za otomanske vladavine Ključ je bio sjedište nahije, kadiluka i kapetanije i to je vrijeme kada počinje razvoj urbanog naselja van zidina tvrđave. Vremenom je tvrđava napuštena i danas su njeni ostaci svjedoci burbe i bogate prošlosti. Cijeli ovaj lokalitet opasan je gustim borovim šumama, tako da je ovo mjesto idealno za odmor i razgledanje. U međuvremenu, lokalne vlasti su poduzele neke aktivnosti s ciljem njegovog očuvanja i zaštite, te turističke valorizacije. Restaurirane su i obnovljene dvije tabor kule do kojih vodi asvaltirani put, a unutar kompleksa zidina uređene pješačke staze kojima se može bezbjedno i nesmetano kretati. Zlatan ČEKIĆ