Područje Drvara, Grahova i Petrovca pravi je arheološki Eldorado
BOSANSKI PETROVAC – Priznati zagrebački arheolog prof. Boris Graljuk, koji se cijeli život bavi arheološkim istraživanjima na području sjeverozapadne Bosne, boravio je ovih dana u višednevnoj posjeti Drvaru, Bosanskom Grahovu i Bosanskom Petrovcu gdje je obišao neke od poznatih i manje poznatih arheoloških lokaliteta.
Srednjovjekovni gradovi
Na području Drvara obišao je lokalitet srednjovjekovnog Visuć-Grada te arheološke lokalitete Šobića glavica, Spasovina, Bastasi i Vrtoče. Na području Bosanskog Petrovca obišao je srednjovjekovnu crkvu sv. Jurja s nekropolom stećaka u Koluniću, te srednjovjekovni grad Bilaj iznad današnjeg sela Bjelaja, dok je na području Bosanskog Grahova posjetio srednjovjekovni grad Unac iznad sela Preodac, te arheološke lokalitete Mramorno groblje, Gradina, Gradac, Begovac, Duboka Luka, Perušovac, Korita i Obljaj. Prof. Graljuk ističe da je cjelokupno područje jugozapadne Bosne između Bihaća i Livna – tačnije, područje Bosanskog Petrovca, Drvara i Bosanskog Grahova – svojevrsni arheološki Eldorado. To potvrđuje i činjenica da su u proteklih više od stotinu godina za ovo područje svoj interes pokazivali arheolozi svjetskog glasa, poput Velikog engleskog arheologa Arthura Evansa, zatim oca hrvatske arheologije don Frane Bulića, te cijeli niz nekadašnjih znamenitih domaćih arheologa Zemaljskog muzeja u Sarajevu, sve do arheologa iz najnovijeg vremena. Ovi prostori obiluju velikim brojem prethistorijskih građevina iz željeznog i brončanog doba, naslućuju se i lokaliteti iz vremena neolita, a poznato je da su u špilji Ledenica u Resanovcima kod Grahova živjeli ljudi iz paleolita, prije 40.000 godina. Poseban arheološki pečat ovom kraju daje period rimske vladavine kada se grade cestovni pravci koji prolazeći ovuda povezuju rimske pokrajine Dalmaciju i Panoniju, te Alpe i Crno more. Na području Drvara i danas imamo očuvanih nekoliko rimskih miljokaza iz toga vremena.
Velike plemićke porodice
Period pojave ranog kršćanstva na ovom području posvjedočeno je na desecima lokaliteta, bez obzira što je taj period vrlo malo istraživan, ističe prof. Graljuk, te nastavlja da ono što ovaj prostor čini velikim u kulturološkom smislu Srednjeg vijeka jest njegova pripadnost organiziranoj strukturi hrvatskih rodovskih plemenskih zajednica. Tu se posebno ističe teritorij župe Pset – jedne od dvanaest župa koje spominje bizantski car Konastantin Porfirogenet u desetom stoljeću – na čijem prostoru su velike hrvatske plemićke porodice, Frankopani i drugi, izgradile nekoliko velikih gradova, Unac, Gradac, Visuć-Grad, Rmanj i drugi. Na cijelom ovom području postoje arheološki nalazi iz predromanike, romanike, gotike i renesanse, a posebnu vrijednost predstavljaju brojne nekropole sa stećcima na području Grahova i Livanjskog polja, no neke od njih su nažalost bile ugrožene gradnjom i izložene devastaciji.
Arheološki nedovoljno istraženo
Članovima udruženja „Hrvatski pleter” u Drvaru i „Don Juraj Gospodnetić” u Bosanskom Grahovu prof. Graljuk je održao predavanje o arheološkim nalazištima na tome području, s posebnim osvrtom na kršćansko srednjovjekovlje. Zajednički je zaključak da je cijelo to područje arheološki nedovoljno istraženo, te da bi se nadležne strukture u Bosni i Hercegovini trebale više angažirati oko istraživanja i zaštite kulturno-historijske baštine, te njezine afirmacije u turističkoj promociji naše zemlje. SAMIR TULIĆ
