VELIKA KLADUŠA – Redakcija ReprezenT-a često u svojim tekstovima koristi pojam jubilej i on je čest u medijskim sadržajima na našim prostorima. Gotovo da nema osobe koja ga ne spomene makar jednom godišnje. Mnogima je upravo jubilej razlog za radost, jer tada slave, odnosno obilježavaju važne događaje iz svojih života. Etimološki posmatrano termin jubilej na naše prostore preuzet je iz latinskog jezika, od riječi jubilaeum, koja označava proslavu dana ili godišnjice nekog događaja ili razdoblja života od 100, 75, 50, 35 ili 10 godina.

I mi u Redakciji ReprezenT-a imamo razloga obilježiti jedan, ne baš mali, dapače, veliki jubilej početka objave stalne rubrike u ovom mediju nazvane Tefter. Značenje riječi tefter pojasniti ćemo u nastavku a sada želimo podsjetiti da je prvi broj Teftera u ReprezenT-u objavljen 12. marta 2007. godine, u tadašnjem 33. broju printanog izdanja. Prije nekoliko dana na ovom Potrtalu objavili smo Tefter sa rednim brojem 400. Preračunato, u proteklih 150 mjeseci Tefter je izlazio 2,5 puta mjesečno, i to bez prekida. Nema posjetitelja Portala koji nije zapazio ovu rubriku i koji ne zna da je autor Teftera Ramo Hirkić, u početku javljanjem iz Arizone u Americi a danas iz Velike Kladuše. Niti jedan od 400 Teftera nije honoriran niti jednom markom. Autor Teftera svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti piše priloge o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti. On na svojstven način komentariše svođenje računa sa samim sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i počesto onoga što je zapisano u knjigama. Puno je Teftera u kojima je, bez okolišanja, i najčešće opravdano, kritikovao i ovu Redakciju, više od svih čitatelja zajedno. Ko zna da li bi bili ovako dobri da nije bilo tako?Naslov prvog Teftera glasio je: „Lijepo je živjeti u gradu“. U uvodu smo mi iz Redakcije napisali: Nije nam la(h)ko, i nama u zavičaju i njima tamo u dijaspori. Među jednima i drugima nisu rijetki i oni kojima je najteže sa samim sobom, ženom, sa komšijama, vlastima koje su birali i onim koje nisu birali, a trebali su. Ako prilozi našeg čitaoca iniciraju razmišljanja i konkretne aktivnosti na spoznajama neophodnosti promjena mišljenja očekivati je da nam svima bude bolje i rahatnije. Čitaoce pozivamo da se pridruže i uključe u „Tefter“ kako misle da je najbolje za opći interes. Javite se i pišite Redakciji ili autoru „Teftera“, kako bi učestvovali u oblikovanju krajiške javnosti i njenog doprinosa efikasnijem funkcioniranju vlasti u interesu prosperitetnije budućnosti.

Rad u interesu prosperitetnije budućnosti u minulom periodu kako autora Teftera tako i nas u Redakciji ReprezenT-a, i naravno, sviju drugih koji ovakav pristup podržavaju, ocijenjen je od strane glasnogovornice aktuelne vlasti Velike Kladuše Elvire Abdić Jelenović štetnim za vitalni interes Velike Kladuše a potom su etiketirani kao protivnici razvoja i njegovi kočničari. Na ovakve optužbe smo posebno ponosni jer ako smo mi toliko moćni onda je vlast toliko slaba. A to nije dobro! Naša vlast je, nažalost, slaba, jer da nije, ne bi je mogli kočiti tekstovi Rame Hirkića i urednika u ReprezenT-u Esada Šabanagića. Ima jedna lijepa narodna koja bi ovdje odgovarala da se pomene, ali mi se ne koristimo bezobraznim riječima.

Na objavljenih 400 Teftera nije bilo niti jednog reagiranja, a tek da ne spominjemo pritužbe, žalbe, tužbe… Šta više, Tefter je najomiljenije štivo u ReprezenT-u, što pokazuju i posjete nakon objava koje u prosjeku prelaze 2.500 pregleda. A kako i može biti drugačije kada je Tefter aktuelan, informativan, analitičan, zasnovan na činjenicama i otvoren za eventualno i drugačija mišljenja.

Evo npr. naslova Teftera boj 24: „Dolina bola, plača, radosti i tuge“ koji opisuje stanje u izbjegličkom kampu Kuplensko sa podnaslovom: „Da li smo se lagali“. Sami poštovani čitatelji možete pogledati jubilarne (100, 200 i 289-posljednji u print izdanju) naslove Teftera a posljednje objavljeni glasi: „Jubileji kladuške povijesti u augustu 2019. godine“. Uvod ovog Tefera je slijedeći: Sakupljanje, bilježenje, sistematiziranje, proučavanje,.. relevantnih geografsko-povijesnih činjenica o svom zavičaju sa prvenstvenim ciljem strateškog promišljanja o prosperitetnijoj budućnosti u vremenskom periodu od nekoliko decenija jeste veliki izazov za pripadnike onih slojeva kladuškog društva koji svoja gledišta, stavove, zaključke zasnivaju na aktuelnoj vjerodostojnosti u kontekstu vremena i prostora. Od svega ponešto (relevantnih činjenica, prošlosti, sadašnjosti, poželjne budućnosti,…) autor kolumne Tefter više od jedne decenije uporno prezentuje zainteresovanoj (ne)laičkoj javnosti svog zavičaja putem ReprezenT-a kao pouzadnog nepristrasnog medija. Neophodno je do besvijesti sadašnjim naraštajima, generacijama Kladuščana, ma gdje bili i šta radili, stalno ponavljati značaj povijesnih koordinata, civilizacijskih okvira, društveno-političkog konteksta, državno-pravnog statusa raznih događanja u sveukupnom društvenom ambijentu užeg i šireg okruženja sa fokusom na stanje u bajkovitoj Čaršiji. Ovdje zaista nema mjesta bilo kakvom komentaru a svojevrsna je glupost ovakve sadržaje nazivati onako kako to čini pomenuta glasnogovornica.

Moramo se na kraju ovoga ozbiljnog i nama važnog priloga malo i našaliti. Naime, naše titule „najvećih neprijatelja Velike Kladuše i protivnika njenog razvoja“ su ugrožene jer veliki i poštovani biznismen, koji na prostoru Velike Kladuše zapošljava više od 100 radnika i izvozi petnaestak miliona KM svojih proizvoda godišnje, Boris Horvat, kaže da smo mi mačiji kašalj te da je on najveći. Ima još puno sličnih Borisu sa takvom etiketom a što zapravo znači da su svi uspješni i sposobni Kladuščani i oni koji ne idu na referisanje u Laburističku stranku, na spisku neprijatelja glasnogovornice a taj spisak je, na svu sreću Kladuščana, svakim danom sve duži i duži. Šta nam sve to govori, zaključimo svako na svoj način. Mi idemo dalje sa još boljim i sadržajnijim Tefterom a sve u interesu prosperitetnije budućnosti i po cijenu teških optužbi. Nama etiketiranima je zapravo samo bitno od koga te optužbe dolaze, i ništa više!

Tefter – (računska knjiga)

Tefter: Drugi naziv za rokovnik, bilježnicu, listu, ovim su ga imenima nazivale naše bake i djedovi i služio im je za bukvalno sve što nisu mogli da upamte. Tefter je njima služio kako za zapisivanje brojeva telefona i važnih adresa, datuma rođendana, svadbi, sahrana tako i za vođenje ostalih evidencija. U tefter se tefteri, a ako je neka od stavki posebno bitna, tada se koristi glagol zatefteriti. S pojavom književnoga jezika tefter i tefteriti zamijenjeni su riječima istog značenja knjiga i uknjižiti. Tefteriti znači zapisivati, bilježiti u tefter (voditi knjige). Tefter – defter (knjiga). (Urednik ReprezenT-a)