Ko ne poludi taj nije normalan

Naslov ovog Osvrta asocira na zlatno doba razvoja industrije iz perioda osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su u Velikoj Kladuši radili pogoni „Agrokomerca“, ali i drugi, „Saniteks“, „Grupex“, „Kladušnica“… Danas, tri decenije kasnije, poslije propalih i pljačkaških privatizacija i silnih političkih previranja, Velika Kladuša i dalje juri tadašnji trend u mnogo čemu, o zaposlenosti i standardu da i ne govorimo. Dok su neke općine već dostigle i prešle nivo zaposlenosti tog vremena, Velika Kladuša to može tek snivati. Sa aspekta investicija i razvoja privrede, Velika Kladuša kaska za općinama poput Ključa, Bosanskog Petrovca, Bužima… Porazno za Kladušu je što se ne naziru bolja vremena, oivičena barem dobro uređenom industrijskom zonom koje još nema, politički stabilnom vlašću i mogućnostima razvoja koje također nema niti se naziru iza horizonta. A odgovor na pitanje u naslovu potražite u kandidaturi najstarijeg Bosanca za načelnika koji bi, ako se njegovi snovi ostvare, trebao zamijenio do sada najmlađega. O ovom nekom drugom prilikom jer u spomenutoj kandidaturi ipak ima popriličan broj upitnika i enigmi koje mrihnu na nove igre i zaplete kojima se ponovo planira prevariti građane. Ko u ovim igrama ne poludi taj zasigurno nije normalan. Na političkoj sceni u Velikoj Kladuši najviše turbulencija su imali i imaju oni koji su na prošlim lokalnim izborima imali najbolji rezultat – Laburistička stranka, koja je na vlast i došla zahvaljujući prevarama i eksperimentima nad građanima kojima je predodređeno da budu pokusni kunići. Iako su u startu imali sve, na izmaku četverogodišnjeg mandata u ovoj stranci nemaju ništa, osim ambicija da još jedan puta prevare građane i podvrgnu ih u prethodnoj rečenici namijenjenoj ulozi. Zar opet, zapitaće se mnogi prozvani građani. Velika Kladuša već duže vrijeme nema vlast a cijeli mandat te vlasti općinska preduzeća nemaju upravna tijela pa tako javnost niti ne zna kako ona uopće rade i egzistiraju. Doduše, evo općinska vlast će na današnjoj sjednici, 14. juna 2016. godine, napokon, pred istek mandata, pokušati imenovati privremenu Skupštinu Javnog preduzeća „Radio-televizija Velika Kladuša“, i to s ciljem, kako se priča u kuloarima, da načelnik Edin Behrić smijeni direktora tog medija, koji vjerovatno nije ispunio njegova podanička očekivanja. Nije takva vlast, unutar sebe zatrovana, niti mogla, osim jedino uspješnog nazadovanja Velike Kladuše, ništa drugo niti ponuditi, a sve što tobože radi čini isključivo za vlastitu korist. Kada se sa međusobno posvađanom pozicijom spanđa isto tako posvađana opozicija onda na sceni imamo nevjerovatnu koaliciju ili je to čak možda i prirodan spoj, nigdje viđen osim u Velikoj Kladuši.

Započelo maštanje o povratku u svjetlu prošlost

Ovako (ne)prirodno spojena vlast u Velikoj Kladuši sastavljena je na temelju čistog interesa i klasične trgovine sa interesima. Kladuščani odavno vide o čemu se ovdje radi i da Općinsko vijeće nema opoziciju. U opoziciji također, kao što je to slučaj u redovima većine, imaju svoje unutrašnje probleme i neslaganja, pa nisu niti mogu biti dovoljno efikasni. Uopće ne postoji pozitivna opstrukcija (postoji samo intersna) u Općinskom vijeću niti se čuju smislene kritike, kako bi barem one odluke koje su ipak donešene bile kvalitetnije. Od aktuelne vlasti možemo čuti tvrdnje da im je javni sektor efikasan, međutim, vlastodršci u Velikoj Kladuši ne mogu da pobjegnu od činjenica, a jedna od tih činjenica jasno je navedena u budžetu za 2016. godinu, kao i prethodne tri godine, u kojem za stavku „Rashodi za zaposlene“, gdje sе ubrajaju plaće, dodaci, naknade, doprinosi, nagrade, poslanički dodaci i još neki troškovi, izdvaja skoro dvije trećine budžeta. Sa takvom preraspodjelom novca, ne čudi što se ne investira u razvoj infrastrukture. Sa druge strane, Velika Kladuša je u problemu i kada je riječ o transferima sa viših nivoa, koji se smanjuju iz godine u godinu. Zakon o finansiranju lokalnih samouprava se u našoj državi ne primenjuje striktno već godinama, pa se problem javlja sa aspekta stalnosti prihoda. Velika Kladuša je među zadnjim općinama po tim primicima. Ipak, za razliku od velikog broja općina u kojima se projektuju nerealne cifre u budžetu koji se dijametralno razlikuje od rebalansa, u Velikoj Kladuši je ovogodišnja stopa izvršenja budžeta poprilično visoka. Još jedan plus je što općina nije zadužena. Drugo je sada pitanje i druga tema, kakvu građani imaju korist od općine koja se ne razvija i funkcioniše po sistemu proste reprodukcije. Da li po sistemu proste reprodukcije posluju i „Komunalije“, javnosti nije poznato, ali vidi i osjeća da je grad nedopustivo prljav i zapuštan. Na (ne)sreću, kada nema funkcionalne vlasti nema ni kreditnih zaduženja za financiranje proste reprodukcije.

Transparentnost i dalje na niskom nivou

Na internetskom portalu općine i dalje nema izveštaja o realizaciji budžeta, kao ni drugih informacija o radu za aktuelnu, 2016. godinu. Ovogodišnja izdvajanja za lokalni medij su povećana pa tako o dešavanjima u općini slušamo samo afirmativne priče. Tako Kladuščani uživaju u činjenicama na jednoj, a afirmativnim pričama na drugoj strani. Na nivou općine ne postoji nažalost nijedna nevladina organizacija koja se bavi kontrolom rada lokalne samouprave, a većina novca koji se izdvaja za NVO sektor ide redovnim višegodišnjim korisnicima tih sredstava. Kada se gleda učešće građana u donošenju odluka, ne postoji takav primjer u mandatu ove vlasti. U izradi Strategije razvoja općine nije na adekvatan i kvalitetan način konsultovan civilni sektor niti uključena stručna javnost u općini. Previše bi sada bilo nabrajati neispunjena predizborna obećanja pa i redovne svakodnevne obaveze za koje su izabrani predstavnici građana dobro plaćeni niti ima potrebe nakon svima općepoznate činjenice da vlast nije ništa radila. Podaci sa biroa rada sve govore. Možda se trebamo podsjetiti na obećanje oporavka „Agrokomerca“  kojeg u vlasti više niko ni ne spominje. Bravo za velikokladušku vlast! Najveći poraz i debakl ove lokalne vlasti je to što fabrika „AS Agro – Feniks“, niti bilo koja druga, nije proradila u njihovom mandatu, a to su obećali svojim biračima i na obećanju dobili izbore. Ova činjenica definitivno pokazuje da je ova vlast nesposobna i nezainteresovana za probleme i potrebe građana. Najmlađi načelnik i predsjedavajuća Općinskog vijeća su u predizbornoj kampanji obećavali nova radna mjesta i investicije te bespoštednu borbu protiv siromaštva i bijede. Gradilište na kojem se trebala graditi fabrika za preradu voća i povrća, na veliku žalost, zahvatio je korov. Nema ništa niti od drugih obećanja a činjenica da se vlast sve vrijeme svog mandata muči kako da riješi pitanje pasa lutalica, govori kakvi su i koliki njeni kapaciteti. Dakle, da zaključimo, ova vlast je uradila jedno veliko ništa. Esad ŠABANAGIĆ