BIHAĆ – Ljubitelji klasične muzike u Bihaću uživali su u izvedbama hrvatske renesansne muzike za lutnju, koje su upriličili članovi Udruge „Prosoli – Sveta glazba“ iz Zagreba. Bihaćka Podružnica Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ u Sarajevu s ovom je udrugom u sali Kulturnog centra priredila koncert u sklopu dvanaestoga Međunarodnog festivala stare muzike „Vrhbosna festival“ pod nazivom Leute mili moj – tragom hrvatske renesansne muzike za lutnju. Pored Igora Para, lutviste i gitariste, na pozornici Kulturnog centra renesansnu muziku su interpretirali mladi lutvist Kruno Carić koji lutnju studira u Veneciji, Marko Požgaj na puhaćim instrumentima – blok-flautama. Otpjevali su i nekoliko pjesama, što je bilo uobičajeno i u renesansno doba, a za koja su muziku napisali, između ostalih, Franciscus Bossinensis, Andrea Antico da Montona, Andrija Motovunjanin, Mavro Vetranović, Marko Marulić, Nikola Nalješković, Andrija Patricij, Petar Hektorović, Giulio Cesare Barbetta, Bartolomeo Tromboncino, Julije Skjavetić.
Malo pisane muzike
Igor Paro, lutvist i gitarist iz Zagreba kaže kako festivali ovakve vrste počivaju prvenstveno i isključivo na entuzijazmu organizatora, u ovom slučaju, Alojzija Prosolija koju u suradnji s HKD „Napredak“ već dvanaestu godinu organizira cijeli niz koncerata rane glazbe. -Glazba je to iz baroknih, renesansnih i još ranijih razdoblja koja se izvodi na originalnim instrumentima. Nastupili smo s renesansnim programom, programom glazbe 16. stoljeća. Svirali smo na dvije lutnje, renesansne i puhaće instrumente, blok-flaute. Tematski je naš program određen kao neka vrsta potrage za hrvatskom renesansnom glazbom, što je malo kompliciranija priča zato što iz šesnaestoga stoljeća imamo vrlo malo pisane glazbe. Stoga smo pokušali sastaviti program polazeći od, neke vrste potrage za glazbom za lutnju iz šesnaestoga stoljeća koja se izvodila ili se mogla izvoditi u Hrvatskoj, u to vrijeme. Neki skladatelji su nam poznati kao na primjer Andrea Antico da Montona ili Andrija Motovunjanin koji je u samim početcima glazbenoga tiskarstva djelovao početkom šesnaestoga stoljeća, kaže Paro. Na programu su bila njegova djela i još cijeli niz kompozitoa porijeklom iz ovih krajeva. -Najznačajniji među njima je Julije Skjavetić kojeg smatramo danas jednim od najznačajnijih renesansnih skladatelja. Većina te glazbe nije ostala sačuvana u verzijama za lutnju, pa smo onda pokušali neke od tih skladbi prilagoditi duhu vremena kako se to tada činilo jer je lutnja bila u to doba najpopularniji instrument.
Renesanska muzika rjeđa
Tako smo s jedne strane krenuli od nekih vokalnih predložaka a drugi trag je išao preko lirike hrvatskih renesansnih pjesnika. Tako smo pokušali zamisliti kako su se neke od tih pjesama mogle pjevati. Kako to znamo iz raznih izvora, pa i književnih i pjesničkih, bilo je uobičajeno da se pjesme pjevaju uz pratnju lutnje pa smo pokušali to na neki način rekonstruirati, kaže Igor Paro, jedan od izvođača renesansne muzike na lutnji. Iz našeg iskustva, ljudi uvijek s velikim interesom slušaju renesansnu glazbu no publika je rijetko ima priliku slušati jer je nije tako jednostavno plasirati. Postoji nekoliko festivala u Hrvatskoj posvećenih izvođenju rane glazbe ali se uglavnom izvodi barokna glazba. Renesansna glazba se izvodi puno manje. Meni kao izvođaču ju je uvijek zanimljivo izvoditi jer publika te programe uvijek s interesom prati, dodaje renesansni lutvist Igor Paro. Samir TULIĆ