BIHAĆ – Udruženje historičara „Veritas historiae“ iz Bihaća u sali Muzeja Prvoga zasjedanja AVNOJ-a ugostilo je Damira Stanića, doktora povijesnih znanosti iz Zagreba. Stanić je doktorsku disertaciju pod nazivom „Bihać kao sjedište Bihaćke kapetanije i slobodni kraljevski grad od 1527-1592.“ obranio 2020. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Srednjovjekovni grad (Burgus) Bihać jedan je od najstarijih gradova u Bosni i Hercegovini čija pisana prošlost i intenzivniji urbani razvoj datiraju u 13. stoljeću, odnosno u vrijeme provale tatarskih hordi u Ugarsko kraljevstvo kada se kralj Bella IV nastoji domoći slobodnoga teritorija i odanog urbanog saveznika. Zahvaljujući bihaćkim vojnicima i građanima kraljev život je spašen što je rezultiralo nagrađivanjem Bihaća u smislu dobivanja samostalnije civilne uprave te pozicioniranju grada kao bitnog strateškog, trgovačkog i vojnog centra na nekadašnjoj granici. Područje Bihaća dobiva na važnosti nakon pada srednjovjekovne Bosne pod osmansku vlast, a osobito nakon 1527. godine kad Bihać postaje sjedište Bihaćke kapetanije i ključni centar obrane Hrvatske, Kranjske i Austrije od napada Osmanlija.
U tom vremenu dolazi do mnogih promjena koje rezultiraju zamjenom civilne uprave vojnom te stvaranjem pograničnog ratničkog mentaliteta koji će stoljećima kasnije bilježiti narod Bihaćke krajine. Upravo je o razvoju Bihaćke kapetanije kao pogranične vojne institucije i o njegovoj socijalnoj transformaciji pisao Damir Stanić u svojoj doktorskoj disertaciji „Bihać kao sjedište Bihaćke kapetanije i slobodni kraljevski grad“, obranjenoj 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. O vrijednosti i značaju svoga istraživanja autor kaže kako se bavi istraživanjem historije vojne krajine, odnosno, habsbursko-osmanskoga pograničja u periodu ranoga novog vijeka, negdje od 15. do 19. stoljeća. -Tema moje doktorske disertacije bilo je formiranje Bihaćke kapetanije i utjecaj koji je formiranje kapetanije, odnosno, militarizacija, imala na slobodni kraljevski grad Bihać u periodu od 1527. do 1592. godine, kaže dr. Damir Stanić.
-Udruženje historičara na ovaj način još jednom pokazuje da je odlučno da neke ekskluzivne i vrijedne događaje predstavi bihaćkoj publici s obzirom da je ovo peti događaj kojeg ovo udruženje organizira. Uvijek se trudimo da to bude neki značajan istraživački historičar koji je istraživao i bavio se područjem Bihaća bili Bihaćke krajine, kaže Dino Dupanović, predsjednik Udruženja historičara „Veritas historiae“ u Bihaću. Dupanović dodaje kako je upriličeno predavanje prvo u nizu ove godine koje je udruženje realiziralo. Cilj im je u narednom periodu ugostiti i druge stručnjake iz oblasti historije koji će obogatiti i oplemeniti bihaćku publiku. Samir TULIĆ