BIHAĆ – Prije dvadeset i osam godina u Bihaću je 25. svibnja utemeljeno Hrvatsko vijeće obrane (HVO) regije Bihać, oružane formacije od povijesne važnosti za obranu Hrvata sjeverozapadne Bosne i Hercegovine od daleko nadmoćnijeg srpskog agresora. Uslijed pandemije koronavirusa sukladno propisanim mjerama Kriznoga stožera, pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja USŽ i Grada Bihaća, ova obljetnica u odnosu na prethodne obilježena je skromnije ali ipak dostojanstveno. Bila je ovo prigoda za prisjećanje na uspješnu suradnju vojnih snaga HVO-a i Petoga Korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su se tijekom agresije skupa borili protiv istog neprijatelja. –Nažalost, sudbinu nestalih ne znamo još ni danas, kaže Marijan Mihić, predsjednik Udruge HVIDRA Bihać.

Dvadeset i osmu obljetnicu utemeljenja HVO-a regije Bihać obilježili su i predstavnici braniteljskih Udruga HVIDR-a i Logoraša Domovinskog rata Unsko-sanske županije polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća odali počast poginulim i nestalim braniteljima HVO  pred središnjim Križem na groblju Sv. Ante Padovanskoga u Žegaru, spomen obilježjima i Gradskom groblju Humci. -Sretni smo što obilježavamo dvadeset i osmu obljetnicu od utemeljenja HVO regije Bihać. Na neki način to je rođendan naše postrojbe. HVO je tijekom Domovinskog rata dalo veliki doprinos obrani grada Bihaća i Bosne i Hercegovine, u prilog čemu govore i žrtve, poginuli, ranjeni i nestali. Nažalost, sudbinu nestalih ne znamo još ni danas, kaže Marijan Mihić, predsjednik Udruge HVIDRA Bihać.

–Obranili grad Bihać i mislili i sanjali o državi koja će biti blagodat za sve koji su je branili. No, država nam polako okreće leđa, kaže Franjo Grgić.

Odlukom Glavnoga stožera HVO regije Bihać od 16. travnja 1994. godine, tadašnja 101. Bojna preustrojena je u 101. Pukovniju Ante Kneževića Krpe i kao takva se zadržala sve do svršetka rata. -Temeljna zadaća braniteljskih udruga HVO-a proisteklih iz Domovinskoga rata i nas ratnih zapovjednika je da ne dopustimo vremenu zaborava da ono što smo mi časno i pošteno na ovim prostorima obranili grad Bihać i Bosnu i Hercegovinu skupa, bratski s prijateljima iz Armije BiH i Ministarstva unutarnjih poslova, kaže Franjo Grgić, ratni dozapovjednik GS HVO regije Bihać. Na upit o današnjem statusu nekadašnjih bojovnika koji su se za BiH borili u postrojbama HVO-a, Grgić odgovara kako situacija na žalost, nije loša samo u Bihaću i Unsko-sanskoj županiji već i u Sarajevu i Mostaru. -Pripadnici Hrvatskoga vijeća obrane stoga mogu časno i ponosno kazati da smo mi ovdje zajedno s pripadnicima Armije RBiH i MUP-a obranili grad Bihać i mislili i sanjali o državi koja će biti blagodat za sve koji su je branili. No, država nam polako okreće leđa, dodaje Grgić.

Obljetnicu Hrvatskoga vijeća obrane svojom nazočnošću uveličao je i Mladen Begić, ministar branitelja i invalida domovinskoga rata Hercegovačko-neretvanske županije. Naglasio je ovom prigodom ulogu koju su pripadnici HVO-a imali u proteklom ratu. -Na današnji dan sjećamo se svih naših stradalih branitelja, sedamdeset i dva stradala i tri nestala branitelja. Pozdravio bih s ovoga mjesta i obitelj odvedenoga, najvjerojatnije pokojnog generala Šantića, kazao je ministar Begić.

Poginula 72 pripadnika, 250 teže i lakše ranjeno, tri se vode kao nestali    Bez održavanja svečane akademije, i u manjem broju  predstavnici nekoliko udruga proisteklih iz Domovinskoga rata nazočili su opijelu za sve poginule te položili cvijeće na spomen-obilježjima. Tijekom agresije i rata u BiH, u Bihaću, ali i u ostalih nekoliko gradova Unsko-sanske županije, Cazinu, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu u kojima je HVO bilo vojno organizirano, od 1992-95. poginula su 72 pripadnika, 250 pripadnika teže i lakše ranjeno, dok se kao nestali vode tri osobe čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni. Svaka četvrta hrvatska obitelj imala je stradaloga što je potvrda nemjerljivoga doprinosa ali i dokaz suživota koji oduvijek datira na ovim prostorima. Sjećanje na sve njih temeljna je zadaća preživjelih suboraca koji su tijekom ratnih godina branili svoj grad i zemlju. Samir TULIĆ