VEDRO POLJE/BIHAĆ – Klimatske promjene praćene mrazom sredinom aprila u značajnoj mjeri su ugrozile vinovu lozu u Krajini što će se itekako odraziti na ovogodišnji urod krajem septembra i početkom oktobra kada će vinogradari brati grožđe. Uvjerili smo se u to u vinogradu Marijana Mihića u bihaćkom naselju Vedro Polje koje inače obiluje vinovom lozom pa se njenim uzgojem bavi više porodica. Od optimalnog uroda, Mihić se ove jeseni nada da će ubrati tek deset do dvadeset posto grožđa, za razliku od prethodnih godina kada su na ovim površinama brali oko jednu tonu.
550 čokota grožđa
Marjan u Vedrom Polju već sedamnaest godina uzgaja vinovu lozu i prvi put ju je zasadio na površini od tri dunuma. Tada je imao oko sedamstopedeset čokota vinove loze. Danas na dva dunuma uzgaja oko 550 čokota grožđa iz kojeg proizvodi vino Burgunac – Crni pinot. Klimatske promjene nisu zaobišle ni Krajinu pa se iz godine u godinu suočava s velikim problemima. To su niske temperature. -Negdje sredinom četvrtog mjeseca dolazi do tih niskih mrazeva koji faktički u stopostotnom dijelu uništavaju mlade izboje koji se pojavljivaju. Drugi problem je što se na ovim područjima, ovdje gdje se mi točno nalazimo, stvaraju velika mrazišta. Dolazi do velike razlike između hladne i tople temperature i to je uzrok tim našim problemima, kaže Marijan Mihić, vinogradar iz Vedroga Polja. Već nekoliko prethodnih godina slab je urod. Kaže kako zaštita vinove loze zahtjeva veću investiciju pa je u sadašnjim ekonomskim prilikama za to teško osigurati sredstva. To bi se trebalo prekriti, postaviti mreže da bi se koliko-toliko smanjio negativan uticaj niskih temperatura, kaže Marijan. -Prinos neće biti očekivan zbog tih vremenskih nepogoda. Znači, negdje deset do dvadeset posto od nekog optimalnog uroda. Prije smo na tim površinama dobivali negdje oko tone grožđa, što kad se preračuna u vino, to je negdje petstopedeset do šesto litara a sada će biti puno manje. Čovjek mora biti zadovoljan i onim što ima, kaže.
Zasadio jabuku i krušku
Prije sedam godina dobio je poticaj Ministarstva poljoprivrede Unsko-sanskoga kantona u iznosu 3.000 KM. Iako je to, kaže, skroman iznos značajno mu je pomogao u nabavci đubriva, repro-materijala i preparata za zaštitu. Na mjestu stradale vinove loze u vinogradu je zasadio jabuku – Jonatanku i krušku – Viljemovku. Budući da je penzioner, Marjan svo slobodno vrijeme provodi u vinogradu a kad zatreba pomogne mu supruga Jelena. Ovo područje je poznato po uzgoju vinove loze. Pored Marjana, u Vedrom Polju ima još ljubitelja vinove loze koji je uzgajaju i bore se protiv svih nedaća kako bi vinogradarstvo opstalo. -U prvom redu, ovo je očuvanje lijepe tradicije koja se ovdje događa i mislim da od toga nećemo odustati. Mi koji volimo vinovu lozu, voljet ćemo je do kraja života, poručuje Marijan. Dodaje kako su ljudi zaintereirani za sve ono što je kvalitetno, pa i za vino. Problem je u malim količinama. Ovo nije veliki kombinat koji proizvodi velike količine vina. To je 600 do 700 litara što je dovoljno tokom godine da ga imamo za svoje potrebe, da možemo počastiti svoje kumove i prijatelje, ističe Mihić.
Plemstvo Mihića
Jelena i Marijan Mihići nasljedili su svoje predake, plemiće, i tako postali hrvatska plemićka porodica koja datira još iz 1808. godine. Dugogodišnjim prešućivanjem potiskivano je u zaborav postojanje hrvatskoga plemstva a plemstvo porodice Mihić malo kome je poznato. Svjedoči o tome porodični grb plemstva Mihić, opisan u kapitalnom djelu hrvatske heraldike štampanom u Nurnbergu 1899. godine: „Der Adel von Kroatien und Slavonien“ – „Plemstvo Hrvatske i Slavonije“, autora dr. Ivana pl. Bojničića, Kninskoga. Štit, podijeljen na četiri polja, prvo i treće crveno s tri kose srebrne grede, drugo i treće polje u modrom uspravljeni zlatni lav. Nakit kaciga s krunom, na kruni u laktu presavijena ruka u oklopu drži sablju krivošiju sa zlatnim štitnikom. Plašt, crveno-zlatni, modro-zlatni. Prema istom je izvoru grbovnicu s plemićkom poveljom Kralj Franjo II dodjelio 29. juna 1808. godine u Beču, kapetanu Ivanu Mihiću (Michich), supruzi mu Josipi rođenoj Brkić (Berkich) i djeci Mihaelu, Stjepanu, Ani, Elizabeti i Margareti. U želji da se amblemi hrvatskih plemena i plemićkih porodica sačuvaju od zaborava, prema navedenom opisu izrađena je višebojna reprodukcija grba s potpisom pl. Mihić 1808. Stoga i ovaj Marijanov vinograd i vino možemo nazvati plemićkim. Samir TULIĆ