BIHAĆ – Značajnu ulogu u odgoju i obrazovanju mladih koji svojim stečenim znanjem i umijećem trebaju izgrađivati i razvijati bosanskohercegovačko društvo na dobrobit sviju, ima i vjeronauk kao jedan od predmeta propisanih nastavnim planom i programom u bosanskohercegovačkim školama. Kako je organizirana nastava iz katoličkog vjeronauka u Katoličkom školskom centru Ivana Pavla Drugoga u Bihaću koju u ovoj školskoj godini pohađaju, šezdeset i tri učenika, doznali smo od fra Roberta Sliškovića, profesora katoličkoga vjeronauka i novoga župnog vikara u Župi Sv. Ante Padovanskoga u Bihaću.

Broj učenika se stalno smanjuje zbog odljeva cjelokupnih obitelji

Katolički vjeronauk u Katoličkom školskom centru Ivana Pavla Drugoga organiziran je po planu i programu kojeg je odobrila Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine a koji je sukladan Statututu katoličkih školskih centara. Nastava se i u osnovnoj i u Srednjoj medicinskoj školi odvija jedan sat tjedno. Katolički vjeronauk od početka nove školske godine u devet odjeljenja osnovne škole pohađa četrdeset i devet djevojčica i dječaka, a u pet odjeljenja Srednje medicinske škole četrnaest učenika. Ukupno je to šezdeset i troje učenika. -Mali je to broj učenika koji se stalno smanjuje zbog odljeva ljudi iz ovoga grada što je problem ne samo ovoga grada nego i cijele države. Vjeronauk, kao što rekoh, slijedi Plan i program kojeg je odobrila Biskupska konferencija BiH i bazira se na Svetom pismu, na tradiciji crkve i na crkvenom učiteljstvu. Program je tako napravljen da se kroz sva godišta neprestano provlači Sveto pismo kao temeljni najvažniji dokument, najvažnija knjiga za život vjernika, kršćana a samim time i katolika, i program također slijedi određene blagdane, određene svetkovine iz katoličkog kalendara i tako je i prilagođen, kaže fra Robert Slišković, profesor Katoličkoga vjeronauka u Katoličkom školskom centru Ivana Pavla Drugoga u Bihaću i župni vikar u Župi Sv. Ante Padovanskoga. –Uz pridržavanje vjerskih propisa prevashodno, trebamo biti dobri ljudi, da pomažemo jedni drugima, kaže učenica Adrijana Kalfić.

Uz blagdan Svih svetih učenici na satu vjeronauka uče o svecima, njihovu značaju za život crkve i kršćana. Kroz Advent se govori o tome što on znači za vjernike, uz Božić se obrađuje tema Isusova rođenja. Adrijana Kalfić, učenica je četvrtoga razreda Srednje medicinske škole. Kaže kako vjeronauk pohađa od prvoga razreda osnovne škole i od tad do danas je stekla korisno znanje. -Najviše me defitivno zanima Biblija iako je uvijek pomalo čitam. Nisam je još cijelu pročitala, ali to mi je jedna od najzanimljivijih stvari vezanih za vjeronauk. Najzanimljiviji dijelovi iz Biblije su mi oni koji objašnjavaju neke situacije koje se kao i prije i danas dešavaju, poput ubojstva između dva brata Kaina i Abela. I danas se događaju te neke izdaje i ljubomora. Objašnjava nam kako zapravo nebi trebalo raditi neke stvari a ne samo da se govori o tome kako trebamo biti pošteni, nego kako zapravo treba izbjegavati ružno ponašanje koje nam se svaki dan u glavama javlja. U današnjem društvu rijetko se tko od nas ponaša po propisima vjere ali smatram da su se vremena značajno promijenila. Uz pridržavanje vjerskih propisa prevashodno, trebamo biti dobri ljudi, da pomažemo jedni drugima, kaže učenica Adrijana Kalfić. Nastava se izvodi frontalno i dijaloški a, kako kaže fra Robert, vjeronauk je sam po sebi u korelaciji s većinom predmeta koje učenici izučavaju po nastavnom planu i programu. -Kroz vjeronauk, na neki način, dotičemo i zemljopis, i povijest, i glazbenu kulturu, i hrvatski i latinski jezik, i sve ono zapravo što može pomoći da bi učenici bolje shvatili, prvenstveno, Sveto pismo i događaje koji su se u njemu dogodili a onda i razvoj kršćanskog nauka i povijest crkve, veli fra Robert Slišković, prof. katoličkoga vjeronauka.

„Vjeronauk nije samo škola, to je život“, naglašava fra Robert

Učenica Vera Šimić vjeronauk pohađa već jedanaest godina. -Svake godine smo imali drugog profesora i svatko je na neki drugi način pokušavao nama približiti vjeru. Međutim, najviše mi se dopalo kod profesora što smo otprilike na puno sati citirali mnogo riječi iz Biblije. Puno smo učili o prorocima, kako se sve ono što je prorečeno i ostvarilo. Puno proroka je ukazalo na današnje vrijeme da se puno toga što je napisano u Bibliji danas i odvija. Učili smo puno o svecima koji su obilježili neke naše blagdane, o Svetom Anti, Sv. Stjepanu, Sv. Valentinu, Sv. Franji … Svaki svetac je za sebe na neki način poseban i značajan. Svetoga Nikolu slavimo prije Božića i značajan je po tome što je učinio mnoga dobra djela po kojima ga i dan-danas pamtimo i slavimo. Na taj dan se djeca daruju poklonima. Taj dan ukazujemo pažnju svojim bližnjima, kaže učenica Vera Šimić. Učenici koji pohađaju katolički vjeronauk su, prema riječima profesora Sliškovića, zainteresirani za gradivo, aktivno sudjeluju u nastavi, pišu referate te sudjeluju i u akcijama izvan škole, pridonoseći životu župne zajednice. -Najzanimljivije je nekako vrijeme pred Božić, izučavanje Božića iako Božić nije najveći katolički blagdan već Uskrs, ali je nekako najzanimljiviji, vedro je, puno je veselja. Isus Krist je rođen u Betlehemu od Djevice Marije, za vrijeme Cara Augusta. Sin je Božji koji se rodio u štalici jer ga ljudi nisu prihvatili a njegove roditelje nisu primili u dom. Isusov staratelj je Josip. To je utjelovljenje kojim Bog postaje čovjekom, kaže Mateo Klarić, učenik trećeg razreda Srednje medicinske škole pri Katoličkom školskom centru Ivana Pavla Drugoga. Vjeronauk nije samo škola, to je život, naglašava fra Robert. Njezini polaznici sudjeluju na priredbi povodom Dana škole,  pjevaju za vrijeme svete mise,  pred Božić i Uskrs izrađuju  adventske vijence ili šaraju uskršnja jaja. -Vjeronauk je posebniji predmet, od većine drugih predmeta zato što se vjeronauk zapravo živi i ne dotiče se samo nastave i tema koje se obrađuju nego to nastojimo da učenici u svome vjerskom životu to prihvate. Gradivo namijenjeno učenicima osnovne škole, pogotovo nižih razreda, je znatno lakše a cjelokupan program prilagođen dobi učenika koji pohađaju određeni razred. Interes i angažman učenika, pogotovo nižih razreda osnovne škole je veći nego li je to kod učenika srednje škole zato što su djeca sama po sebi otvorenija i iskrenija, ne boje se. Učenici nižih razreda srčanije pjevaju duhovne pjesme iako sa svojim slabijim vokalnim mogućnostima. Puno su otvorenija i zainteresiranija za predmet kojeg pohađaju, kaže fra Robert. Ukoliko na predstojećoj Vjeronaučnoj olimpijadi budu sudjelovali i učenici ostalih katoličkih školskih centara u Bosni i Hercegovini,  na ovom natjecanju iz katoličkoga vjeronauka bit će i učenici KŠC-a Ivana Pavla Drugoga u Bihaću, kaže profesor Robert Slišković. Samir TULIĆ