BIHAĆ / KLOKOT – Pčelinjak Đulage Mujagića u bihaćkom naselju Klokot našao se na meti medvjeda koji je nasrnuo na njegove košnice pričinivši na njima materijalnu štetu. Ovo je već treći napad ove divlje životinje na Đulagin pčelinjak koji je bio ograđen ogradom kroz koju je provedena struja, kako bi medvjede odvratila od upada u pčelinja društva. Kako kaže ovaj pčelar, za napad medvjeda sam je kriv jer je na ogradu zaboravio priključiti struju, pa mu, kaže, na šteti i ne zamjeri.
Nije šteta koliko je grehota
Dvanaest od dvadeset pčelinjih društava Đulage Mujagića u Klokotu razbacao je ovih dana medvjed u potrazi za hranom. Đulaga kaže kako je u vrijeme upada medvjeda u njegov pčelinjak bio na putovanju a na polasku zaboravio priključiti struju kroz ogradu. Na upit koliku je štetu pričinio odgovara, „Nije šteta koliko je grehota. Šteta je manje bitna a jest fakat i šteta jer ova jedna dupla košnica puna pčela i meda košta bliže hiljadu maraka i sad puta dvanaest, tu se može kalkulisati, a žalost je, žalost, grehota, nema pčela, sve satrano, kaže klokotski pčelar Đulaga Mujagić. Za napad, kaže, sam snosi krivicu. Kad je došao u svoj pčelinjak, imao je šta vidjeti. -On se frajer provukao između ovih šipki, ušao unutra i uradio posao. Ali, fakat, s obzirom da je to divlja životinja, nemam ništa protiv. Uništio je okvire s medom, s leglom, matice, najgore je to jer matica kad se uništi, gotovo je, cijela košnica propada, priča Đulaga. Dodaje kako je ovo već treći upad medvjeda u njegov pčelinjak. Druge godine od kako je osnovao pčelinjak, tada sa šest košnica, uništio je tri a od tri preostale razvio je danas dvadesetak pčelinjih društava. Kaže, zaljubio se u pčele pa je razvio brojne rojeve. Iako mu pčele nisu prijeko potrebne, ističe, bez njih ne može. Pčelarstvo je njegov hobi. Osim ovog pčelinjaka u Klokotu, još jedan ima u Pritoci.
-Imam u Pritoci četiri košnice, dvije su uginule, a i meni je ovdje zimus šest košnica uginulo, izumrlo, kako zbog čega. Prošle godine sam predao molbu za koncesiju na ovo zemljište, s obzirom da ovo nije moje. Ovo je općinsko i ove godine sam dobio rješenje – ugovor na određeno tako da ga koristim, kaže Đulaga Mujagić.
Ovaj pčelar je zasadio pedesetak sadnica bagrema i lipe potrebnih za ispašu pčela. Prva poticajna sredstva za proizvodnju meda dobio je u martu ove godine a za prijavljena dvadeset i tri pčelinja društva dobio je, kaže, manji novčani iznos. Ističe kako to nije dovoljno ni za njihovu jesenju i proljetnu prehranu, ali ipak je zadovoljan. Đulaga ove godine ne očekuje velike količine meda, tek pedesetak tegli jer cvijet nema nektara. Pčele rade, ali okviri su prazni, nema meda. Samir TULIĆ
