Zaključna razmatranja imaju ambicija, između ostalog, da iniciraju novu paradigmu promišljanja koja korespondira sa kontekstom vremena i prostora. Velika Kladuša sa solidnom zaostavštinom po okončanju jednopartijskog sistema 1990. je već 45 godina (skoro dvije trećine prosječnog životnog doba) u istom socioekonomskom statusu (nedovoljno razvijena općina sa nivovom razvijenosti između 60-75 federalnog prosjeka) sa veoma izraženim tendencijama povratka u skupinu izrazito nerazvijenih (nivo razvijenosti koncem 2023. godine 63 ili 66. mjesto na ljestvici od 79 općina FBiH).
Nadati se da će pripadnici kladuškog društva ma gdje bili i šta radili rođeni poslije 1965. iznjedriti „kritičnu masu” koja će izvršiti korjenite promjene, preokrenti nepovoljne tendencije,… Prvi koraci su učinjeni na lokalnim izborima oktobra 2024. godine.
Pripadnici kladuškog društva kao pojedinci i kolektiviteti starije (rođeni prije 1945.) i baby boom (rođeni 1946-1964., rijetki u porodilištu) generacije čija kvantitativno kvalitativna obilježja možemo dokučiti iz Statističkog SR BiH godišnjaka 1991. (izdanje XXV) su sistematskim elanom i upornim radom ostvarili respektabilno generacijsko naslijeđe. Kruna rezultata pripadnika navedenih generacija jeste promjena društveno ekonomskog statusa 1980. godine kada je Velika Kladuša ostvarila rezultate strateških pokazatelja veće od prosjeka SR BiH. Iz skupine izrazito nerazvijenih općina uvrštena je u skupinu nedovoljno razvijenih općina. Navedeni rezultati ostvareni su u uslovima i okolnostima izuzetne bijede, neimaština, siromaštva,… zahvaljujući izuzetnoj upornosti, nesebičnom zalaganju, velikom samoodricanju,…!
Značajna fragmentarna ostvarenja su: obrazovanje, zdravstvena i socijalna djelatnost, elektrifikacija, industrijalizacija (oko 6.000 zaposlenih u industriji), modernizacija poljoprivrede, komunalna infrastruktura – posebno vodosnabdijevanje, uslovi stanovanja,… Kvantitativno kvalitetna obilježja navedenih ostvarenja solidno su prezentovana u najmanje dvije knjige: Velika Kladuša kroz stoljeća i Velika Kladuša na razmeđu…
Kladuščani rođeni 1965-tih i kasnije su većinom odrastali i stasavali u bitno povoljnijim uslovima, približno njihovim vršnjacima u razvijenijim sredinama okruženja. Pripadnici ove populacije na tržištu rada počeli su se pojavljivati 1985-tih i kasnije kada je već jednoparijski sustem hitao svom kolapsu. Kvantitativno kvalitativna obilježja navedene generacije mogu se dokučiti iz rezultata popisa 2013. godine.
Narodni izbranici na općim izborima u jesen 1996. i lokalnim izborima u proljeće 1997. godine i kasnije nisu na primjeran način perciprali društvene procese (globalizacija, tranzicija,…) kao izazove dinamičnijeg razvoja.
Međusobna trvljenja, proganjanja, zloupotrebe položaja, povrede ljudskih prava, … predugo su trajala sa dubokim ožiljcima, nepravdama,… Prednjačili smo u bespravnoj gradnji, diskriminacijama, lopovlucima svih vrsta i pojavnih oblika (droga, opijati, mešetarenja, kockanja, evazija poreza, carina,…). Izvršavajući „naloge” iz centra Države uništili smo predratne nosioce razvoja! Imena su navedene u Biltenima društvenog razvoja.
KLADUŠČANI IZ POUZDANIH IZVORA SAZNAJEM DA SE VRŠI STRAŠAN PRITISAK NA NAŠEG NAČELNIKA U SMISLU DA MORA PRIMITI I UHLJEBITI STRANAČKE LJUDE ZA SVOJE SAVJETNIKE, NEZVANIČNO SAM U MEĐUVREMENU SAZNAO DA JE JUČER GLAVOM I PETOM TO URADIO ASMIR ĆUFUROVIĆ I PRESJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA ASIM VELADŽIĆ TAKO ŠTO SU OTIŠLI KOD NAČELNIKA I REKLI MU DA ON ZA SVOG SAVJETNIKA PRIMI ŠEFIKA ŠTULANOVIĆA JER SU MU TO ONI OBEĆALI U PROTIVNOM NEĆE IMATI VIŠE PODRŠKU U VIJEĆU KAD JE U PITANJU SDA STRANKA. NARAVNO NI OSTALE STRANKE NISU IMUNE OD UGURAVANJA SVOJIH STRANAČKIH LJUDI. NAČELNIK NAM RAZMIŠLJA O OSTAVCI A ŠTA VI KAŽETE? JA KAŽEM BORO NEMOJ NAM TO RADITI JER AKO JE FIKRET MOGAO RADITI BEZ VIJEĆA MOŽEŠ I TI. IZVOR: FB Enver Melkić. OVAKVA OBJAVA IMA ZA CILJ DA PROVJERI I UPOZORI…PRIJE NEGO BUDE KASNO!
Prva Strategija razvoja 2007/17. brzinski je pripremljena forme radi da bi se bolje udvarali međunarodnim hoštaplerima! Samo jedan Izvještaj o njenom ostvarenju iz 2010. je povijesna jalovina za ništa!
Vrijedna ostvarenja u oblasti infrastrukture nismo upisivali-proknjižili, građani izgradili, predali na upravljanje javnim preduzećima koja ne obračunavaju amortizaciju,… Šta je sa registrom javne imovine?
Decenijama se diskriminira najmađa populacija Kladuščana. Činjenica da je manje od 10% predškolske populacije obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem se smatra normalnim, nije u našoj nadležnosti.
Preko 100-njak osoba sa posebnim potrebama su uglavnom prepuštena roditeljima, rodbini, a Dispanzer u Polju zjapi prazan čekajući tajkuna!
Nedopustivo deceniju niske cijene komunalija (8,5 KM/mjesečno po domaćinstvu), vode (0,90 KM/m3),… nisu dovoljne da se obezbijedi prosta reprodukcija!
Zabrinjavajući je porast nejednakosti i siromaštva (oko četvrtina stanovništva živi u zoni siromaštva) u kladuškom društvu općenito. Nejednakosti zbog raspodjele prihoda se povećavaju. Većina zaposlenika u realnom sektoru (procjene oko tri hiljade) prima minimalni lični dohodak na koji se plaćaju zakonske obaveze, a „ostatak se prima na crno”? Nije prijatno slušati kako zabrinjavajuće veliki broj uposlenika svoje preduzetnike smatra eksplotatorima! Ova praksa direktno utječe na visine penzija po čemu smo na posljednjem mjestu USK-a (prosječna penzija 512,00 KM/mjesečno, u Cazinu 550,00 KM/mjesečno).
Lokalne vlasti decenijama (ne)svjesno podstiču nejednakosti diskriminacijom građana. Neposredni primjeri su visine apanaže državnih službenika i narodnih izabranika kao i tretman oko naplata komunalne takse, naknada za korištenje građevinskog zemljišta,… Prema jednom Zahtjevu upućenom Vladi FBiH 10.05.2022. potraživanja za navedene dvije stavke od obaveznika „Agrokomerca“ d.d. u period do 2013. iznosila su 2.258.624 KM (od čega kamata 1.173.163 KM) i od 2013. do 2021. još 1.801.799 KM. Posredne primjere možemo identifikovati, između ostalog, među vjećničkim pitanjima upućenim „višim nivoima” (Elektroprivredi, JP Ceste FBiH, inspekcijama, policiji, tužilaštvu,…). Ovo upućuje da lokalna vlast skoro pa nikako ne vodi računa o „zaštiti” svojih građana od bahatosti birokratizirane kantonalne, federalne vlasti i njihovih kadrova u javnim preduzećima, ustanovama,…
Odavno je primjećena praksa kako se načelnici vrlo brzo „sližu” sa korumpiranim državnim službenicima-uposlenicima u Jedinstvenom organu uprave. Abdić je lojalnost pri odlasku „bogato nagradio”, podijelio hediju! Nije onda ni čudo da lokalne vlasti ne uspijevaju decenijama prilično ažurirati rješavanje upravnih predmeta iz oblasti prostornog uređenja i građenja. Tako npr. u Izvještaju o utvrđenom stanju na dan 14.11.2012. (str. 5) broj prenešenih predmeta iz ranijih godina iznosio je 657 (od čega: urbnističke saglasnosti 340, odobrenja za građenje 280 i odobrenja za upotrebu 37). Četiri godine kasnije u Izvještaju o utvrđenom stanju na dan 09.11.2026. (str. 22) broj prenijetih predmeta iz ranijih godina 769 (od čega: urbanističke saglesnosti 339, građevinske dozvole 405, upotrebne dozvole 25). Na istoj str. se navodi da je tokom 2016. zaprimljeno 704 predmeta (533/143/28), riješeno 591 predmet (396/170/25) i neriješeno na dan 09.11.2026. 882 predmeta (476/378/28).
Načelnik Fikret Abdić je tokom svog 8-godišnjeg mandata (2016-2024) svojim poslovanjem na „rubu zakona” opravdano zaslužio optužnicu za korupciju, kriminal, zloupotrebu položaja,… Unazadio, osramotio,… Veliku Kladušu. Svojim bahatim, neljudskim odnosom prema migrantima prouzrokovao je i direktne materijalno financijske štete oko million KM (logor Trnovi,…).
Velika Kladuša je općina sa veoma brojnom dijasporom. Na osnovu podataka o registriranom broju birača (45.496), broju odaziva na izbore (17.200), 48,35% odaziva na nivou BiH (1,553.866/3,213.970), popisa 2013. godine (40.440) procijenjenog broja stanovnika za 2023. godinu (39.456) brojnost kladuške diaspore se procjenjuje oko 14 hiljada Kladuščana. Njihov doprinos u materijalno financijskom smislu je ogroman. Procijene su da je trećina GDP p/c u neposrednoj vezi sa doprinosom dijaspore! Kada bi duhovno intelektualni doprinos izgradnji kladuškog društva kao pravedne napredne lokalne zajednice bio bar približno financijsko materijalnom doprinosu fokusiran na kritički odnos prema narodnim izabranicima na svim nivoima opća situacija bila bi znatno povoljnija a nazadovanje usporenije. Nadati se da će Općinsko vijeće u ovom mandatu na tematskom zasjedanju razmotriti mjesto i ulogu dijaspore u socioekonomskom razvoju Zavičaja? Da su općinske vlasti malo ambicioznije, kreativnije, preduzetnije,… mogle su sa malo dodatnih ulaganja preko biračkih odbora obezbjediti precizniju brojnost svoje dijaspore!
Vrijeme kao najbolji sudac svemu će za prvih 100 dana (do konca februara 2025.) novoizabranih lokalnih vlasti pokazati svoje stateške naume, a Kladuščani će moći dokučiti očekivanja u socioekonomskom razvoju!?
Demografija Velike Kladuše nije više snažan faktor razvoja. Nužna je revitalizacija demografije, ali kako je koncipirati? Kontigent radno sposobnog stanovništva (27.833) treba debelo proanalizirati!
Dobro bi bili kada bi istinski shvatili kako sami sebi možemo najbolje pomoći, a uzori bi mogli biti Nurija Pozderac (1892-1943), Emerik Blum (1911-1984), Većeslav Holjevac (1917-1970),…
Pored Strategije razvoja Velika Kladuša vapi sa Strategijom kulture, Strategijom ekologije, Strategijoim turizma, Strategijom sporta i rekreacije,…
Naznake realnih potencijalnih projekata koji mogu…
Sa malo više volje, znanja,… mogli bi veoma brzo elaborirati opravdanost razvojnih projekata koji bi bitno utjecali na povoljniji ambijent koji bi u konačnici rezultirao povoljnijim socioekonomskim pokazateljima, kao npr.: Integracija Centra za kulturu i Radija Velika Kladuša u jedinstvenu Javnu ustanovu za kulturu, informisanje i turizam, osnivanje nove Javne ustanove za Sport i rekreaciju, osnivanje „Agrocentra” za podršku poljoprivredi sa sjedištem u Trnovima (središnji objekat komunlana hladnjača sa sadržajima), revitalizacija Bazena u Maloj Kladuši, revitalizacija starih gradova, zajedno s Bužimom i Cazinom osnovati Centar za zbrinjavanje komunalnog otpada sa cirkularnom ekonomijom, revitalizaciju „Agrokomerca“ fokusirai na mesni kombinat sa sjedištem u Pjanićima, izgradnjom nove trase ceste (cca 200 m) od Križa do mosta pred Sportskom dvoranom, obezbjediti cca (100 dunuma) za novu poslovnu zonu na sadašnjoj baruštini,…, Dispanzer u Polju osposobiti kao regionalnu ustanovu za osobe sa poteškoćama u razvoju, nedovršenu kotlovnicu u Polju osposobiti kao elektranu na biomasu, dogradnjom sa zapadne strane objekta JU OŠ „25 novembar” obezbjediti prostor za novi smještaj „Dječijeg vrtića” koji je smješten na parceli od cca 4.000 m2 na kojoj je sadašnji montažni objekat čiji vijek trajanja ističe 2025. godine (50 godina), sa istočne strane Sportske dvorane izgraditi depadans-novi prostor za smještaj vatrogasne jedinice,…
Gradski park u prostorno planskom pogledu treba definisati kao jedinstvenu cjelinu omeđenu postojećim saobraćajnicama i shodno već protokolisanim inicijativama dovršiti definicije sadržaja. Sa lokacije Stare autobusne stanice maknuti postojeće ruševine dva objekta (uzgled rečeno sa upitnim papirima, kvazivlasništvom,…) te na istoj lokaciji predvidjeti izgradnju objekta po arhitekturi Stare škole srušene 1971/72. za potrebe JKP „Komunalije” d.d.Velika Kladuša.
Redefinirati Watsan projekat sakupljanja, prečišćavanja otpadnih voda tako da se zadrži postojeći vodeni tok Kladušnice od Fišica mosta, naravno sa nužnim proširenjima unutar obalnog pojasa i tako izbjegne narušavanje eko ravnoteže,…
Sa općinama Cazin, Slunj, Cetingrad, Vojnić, Topusko, Bužim,… pokrenuti svrsihodnu pograničnu saradnju na uređenju-revitalizaciji slivova rijeka Toplice, Mutnice, Korane Gline, Grabaraske, Kladušnice, Glinice,… Postojeća mini hirdocentrala u Katinovcu je dobar primjer kako se bez narušavanja eko sistema mogu efikasno koristiti prirodni izvori.
Preliminarna sagledavanja ukazuju kako bi već sažeta-skraćena elaboracija svake od navedenih stavki potvrdila svrsihodnost navedenih projekata!
Nastavljam(o) (ne)izgubljenu bitku za pravednu modernu lokalnu zajednicu sretnih porodica.
Velika Kladuša, 10.01.2025. ramoh45.07@hotmail.com