Promovišući kulturu (poznavanje sebe: identiteta, običaja,… i svog zavičaja: geografske, demografske činjenice, društvene procese, relevantne povijesne događaje i njihove aktere-sudionike,…) sjećanja (retrospektiva na vrijeme, prostor, događaje, ljude, efekte,…) nastavljamo povodom jubilarnih godišnjica podsjećanje zainteresovane javnosti na nezaobilazne događaje kladuške recentne povijesti.
Navedeno Rješenje uže lokacije izdano je 16.02.1959.
Ovo je dio Kopije katastarskog stanja po uspostavljanju Gruntovnice 1888. iz koje se jasno mogu pročitati prvobitni vlasnici zemljišnih parcela. Zgodno je napomenuti da je u navedeno vrijeme Kladuša velika, današnje „gradsko jezgro“ površine 2,17 km2 imala 12-tak objekata-kuća. Na osnovu priložene kopije, narodnog predanja,… u toku je identifikacija vlasnika. U toku su konzultacije oko konstituisanja projekta radnog naziva „Nastanak i razvoj urbanizacije Kladuše velike“ u vremenu 1888-1930. Zainteresovani koji mogu pomoći u prikupljanju geografskih i demografskih činjenica iz navedenog perioda su welcome!
U prilog obilježavanja Dana Općine, u vaktu corone, priređena je 23.02.2021. u Alternativnom domu kulture izložba naziva „Začetak i razvoj industrijalizacije Velike Kladuše”! Par stotina zainteresovanih Kladuščana imalo je priliku slikovito vidjeti „šta i kako se dešavalo 1957/77.”!
Prvi član priložene Odluke o izgradnji… sve kaže. Pametnom dosta, da citiram Selmu! 50-tak godina kasnije kladuške elite u imenima koje smo već više puta spominjali smatraju da se bez industrije može dobro živjeti!
Izgradnju Tvornice i prve godine poslovanja (do 1967.) vodio je prvi direktor Hajrudin Ćerimagić (1924-2012). Ostaje upamćen kao veoma karakterna, čestita, poštena,… osoba! Tvornica je probnu proizvodnju otpočela 1963. godine sa 149 radnika. Prva tri mjeseca radnici su radili bez plate. Poslovalo se u uvjetima stalnih reformi prilagođavanja tržišnim uvijetima. Radilo se za niske i neredovite plaće pod teškim uvijetima. Predanim, strpljivim, upornim,… radom, učenjem,… nevjerovatnim elanom „Saniteks“ je nakon 10-tak godina postao moderna fabrika čiji proizvodi su već imali stabilan plasman u Zemljama Europske Zajednice.
Svake godine poslovanje se poboljšavalo. Radnici su Fabriku prihvatali kao svoju prvu kuću-dom. U skladu sa rezultatima poslovanja popravljane su i plate, a i opći društveni standard radnika (društvena prehrana, stipendije, organizovani odlasci na godišnje odmore, izdvajanja sredstava za stanovanja,…).
Kad se navedenom spisku pridodaju i tražioci kredita iz ostalih dijelova Radne organizacije lako je zaključiti kako se samo jedne godine pripomoglo stotinama radnika da poboljšaju svoje stambene prilike ili da izgrade nove kuće.
Ovo je prvi pasus akta Pravne službe na nelegalno uplitanje Općinskog komiteta kojim je tada kormilario vojvoda predvojničke obuke! Akt su na sedam stranica znalački sastavili Hasib Hodžić (1945) i rahmetli Enver Kajtezović! Radilo se o vrlo principjelnom otporu – reagovanju kolektiva na Abdićeve pokušaje da pomoću svojih „kučića“ ovlada svim i svačim!
Šta su trajni tragovi „Saniteksa“
Odgovor na pitanje implicira širu elaboracija koja može i treba biti predmet dodatnih istraživanja, proučavanja,… Na ovom mjestu pokušaću sublimirati „aksiome“ kladuškog industrijskog previjenca, kao npr. neprocjenjiva uloga u modernoj industrijalizaciji i svim benefitima koje takav društveni proces omogućuje, velika ostvarenja na području pismenosti, obrazovanja i informisanja, poboljšanju općeg standarda i kvaliteta življenja hiljadama osoba, fenomenalni rezutlati u područjima prava industrijske svojine, akumulirana respektabilna vrijednost imovine u svim pojavnim oblicima,…
Nažalost, „Saniteks“ je nakon pola stoljeća praktično nestao, kolapsirao,… „Saniteksov“ proizvodni program (sanitetski materijali, sredstva za higijenu,…) nije tržišno prevaziđen o čemu svjedoči vrijeme. „Saniteksova“ potraživanja bila su veća od dugovanja. „Saniteks“ je ima perspektivne imovine za unovčiti i pribavljanim novčanim sredstvima izvršiti poštene obaveze prema radnicima i modernizirati tržišno perspektivnu proizvodnju. „Saniteks“ je bankrotirao voljom dioničara koji su učestvovali u izboru organa Društva, Skupštine, Nadzornog odbora,… uz pripomoć par kvazi savjetnika. Imena grobara „Saniteksa“ potražite u Tefterima!
Budimo bolji ljudi! Čuvajmo jedni druge!
PS: Zamoljava se Fikreta Pajazetović, maturantica Gimnazije generacije 1974. godine da se javi Redakciji Portala ili na viber ++062-954-889.
Velika Kladuša, 08.09.2024. ramoh45.07@hotmail.com