Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (KSHS) trajala je oko 11 godina (01.12.1918-1929). Po formalnom ustrojstvu do 1921. bila je Apsulutna Monarhija, a poslije Parlamentarna Monarhija. Prvi Ustav donesen je na Vidovdan 28. juna 1921. Izbori su održavani svake dvije godine, a za osam godina ((1921/29) promijenjeno je osam sastava Vlade.  Na prvim parlamentarnim izborima (za Konstituantu), 29.11.1920. među 24 poslanika Jugoslovenske Muslimanske Organizacije (JMO) izabran je i Kladuščanin Hasan (Mustafe) Miljković (1888-1958). To, pored ostalog, znači da je naš Hasan prvi parlamentarac u povijesti parlamentarizma na  kladuškom tlu.

Ova Javna zahvala je za sada i jedini pronađeni papirnati dokument o prvom kladuškom parlamentarcu. Zadnjih nekoliko mjeseci nekolicina Kladuščana učestvovala je u pretraživanju izvora o biografiji Hasana Miljkovića. Rezultati će biti publikovani kao poseban Dossier u sastavu knjige u pripremi „Pravnik Ante Tono Hrovat – Monografija revolucionara” čija promocija se predviđa aprila 1925. povodom 110-godišnjice rođenja Tone Hrovata (29. april 1915). Ovo je zgodna prilika da se pozovu zainteresovani za ušešće u ovom projektu u toku, kako u dokompletiranju biografije Hasana Miljkovića tako i Monografije revolucionara. Učešće može biti u bilo kakvom statusu i ili formatu, a kontakt je Radakcija Portala ReprezenT. Slike su također dobro došle, ali pod uslovom da još nisu javno publikovane. Naravno, zahvaljujem onima koji su i do sada učestvovali, a posebno prof. dr. Dževadu Džaniću, Husniji Ćatiću, Jadranki, Mirni,… Od brojnih nedaća koje je nasljedila novoosnovana Država poslije sloma Austro-ugarske Monarhije i okončanja Prvog svjetskog rata odabrao sam „opći aksiom” za cjelokupnu Bosnu i Hercegovina, a time i za Veliku Kladušu.

U knjižici Islamska misao, Sarajevo 1998. Na str 18 piše: „Najopasnija bolest pjegavi tifus pokosila je mnoge živote. Da bi smo je iskorijenili liječnici preporučuju veliku čistoću ne samo tjelesnu nego i u odijevanju, stanovima, izbjegavanja dodira. Ovu priljepčivu bolest u stanju je da prenese i jedna uš. Veliku ulogu i odgovornost imaju vjerski službenici”. Navedena Naredba je upućena svim vjerskim službenicima u Zemlji!

Društveni procesi, kao što su: agrarna reforma, politićki razvitak Muslimana, bolja mektebske poduka, začeci političkog organizovanja,… dominantni tokom Austrougarske Monarhije  nastavili su svoje djelovanje i u novoosnosvanoj Kraljevini.

U vaktu proglašenja Monarhije Velika Kladuša u formalno pravnom smislu bila je Sreska ispostava za nešto manji broj naselja u odnosu na današnji broj od 49. Naime rubna naselja (Šumatac, Kudići, Šabići,…) pripadala su kotaru Cazin, a sa istočne strane kotaru Bosanska Krupa. Prema prvom popisu u Monarhiji (31. januar 1921.) Ispostava je imala 13.540 stanovnika, od čega Vrnograč 5.771. Nacionalna struktura stanovništva: Pravoslavaca 4.447, Rimokatolika 489 i 8.604 Muslimana.

Kako su Kladuščani živjeli u Kraljevini SHS

Zbivanja i događaji na području Cazinske krajine za vrijeme Kraljevine SHS bilježeni su kako u kolektivnom pamćenju tako i u ostalim formama, posebno publikacijama kao memoristika tako i pjesmarica,… Kao nezaobilaznu bibliografiju baš navedenog vremenskog perioda (1918-1940) kada su u pitanju životne (ne)prilike na području Cazinske krajine odnosno Velike Kladuše su publikacija „Velika Kladuša i okolica“ (Velika Kladuša 1976/2021.), Enver Ljubojević, Drago Hrovat,…

Krajiški zaboravljeni velikan prof. dr. Sulejman Smaltić (Donja Lučka 1921. – Banja Luka 1987.) „otrgnut“ je od zaborava, između ostalog, publikovanjem njegove skripte iz 1976. u formi knjige 2021. Podnešene Inicijative Općinskim vijećima Cazina i Velike Kladuše da se ime prvog doktora nauka Cazina trajno obilježi su još u „proceduri“ jer Općinskim komisijama nadležnim za ovakve primjere rukovode diletanti, neznalice, pohlepaši,…

O tegobnom i jadnom životu na krajiškom tlu u navedeno vrijeme zorno svjedoči nekoliko primjera iz Smlatićeve knjige, kao npr. cijena šećera 14-16 din/kg, 4-5 jaja prodavalo se za jedan din, cijena muških dubokih cipela kretala se od 100-150 din što je poljoprivredni radnik mogao zaraditi za 10-12 dana, sječa, rezanje, metrenje 1 m3 prve klase drveta u Petrovoj gori plaćalo se 15 din,… U većini slučajeva ko je imao dobre oputne opanke bio je hadžija!

Prema neobjavljenom rukopisu Drage Hrovata (Velika Kladuša 1922 – Velika Kladuša 2010.) u ovom periodu ozidan je Hrnjčin bunar kao zamjena dotadašnjeg drvenog 1029. god., prizemna zgrada uz sadašnju poprečnu cestu između parka i zelene pijace 1925/26. U ovoj zgradi bile su prostorije za općinsku policiju (pandure), čitaonicu, kolsku vagu i brijačnicu.

Ovaj detalj iz navedenog perioda (1928) je veoma značajan, između ostalog, i za raspoznavanje osoba na slici. Svi koji mogu pomoći u daljnjem rasvjetljavanju, pojašnjenju su welcome!

U navedenom razdoblju (1918-1929) rođeno je nekoliko Kladuščana koji su imali i ostavili određena značenja u kladuškoj recentnoj povijesti, kao npr. Drago Hrovat, Zlatko Sulejmanagić (1927-1993), Nurija Sarajlija (1920-1985), Stevo Komadina (1927-1999), Hemo Grahović (1929-2024), Nebojša Trkulja (1921-2006), Šerif Omeragić (1928-1985), Muhamed Šabić (1923-1973), Zuhdija Žalić (1922-1970), Šemsudin Dizdarević, Ibrahim Pajazetović – Cestar, Asim Sarajlija (1928-2015),…

Kako već znamo najznamenitija godina iz navedenog razdoblja je 1924. kada je osnovan Crveni križ Velike Kladuše! Pokrenuta Inicijativa o trajnom obilježavanju imena osnivača Hadži Hasana ef. Rizvića je još na čekanju!

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge!

Velika Kladuša, 01.07.2024.  ramoh 45.07@hotmail.com