Pojmovna percepcija kulture općenito (lat. colere ima više značenja, kao npr. njegovati, vjera, znanje, moral, zakone, običaje, poznavanje sebe, identiteta, zavičaj, cjelina forme prenošenja ljudskog znanja,…) podrazumjeva i kulturu dijaloga. Važno je imati na umu da kultura prožima sve sfere života!

Dijalogom obično nazivamo forme komunikacija, konverzacija,… u kojem učestvuju dvije i ili više osoba na različite teme na različitim mjestima, povodom različitih događaja- eventa,… Slobodna Wikipedija daijalog definiše: „Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.

Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi… U svakodnevnoj komunikaciji dijalog je nužan za uspješno obavljanje raznih ljudskih aktivnosti kao npr. učenje, stvaranje prijateljstva ili koordinacija nekog posla, a jedna grana sociologije …”

Dijalog općenito unapređuje, jača, oplemenjuje,… ljudske osobine, vrline,… radi boljeg razumjevanja, motivacije, poštovanja, uvažavanja,… što sve skupa doprinosi izgradnji pravednijeg i naprednijeg kladuškog društva. Poseban značaj, uloga,… dijaloga jeste podizanje društvene svijesti, oslobađanje od predrasuda, poboljšanje intelektualnosti, proširenje horizontalnih vidika,… što sve skupa podstiče nove „paradigme“ razmišljanja u društvenoj zajednici.

Po okončanju Drugog svjetskog rata Velika Kladuša, mjesto-općina, je imala samo jedan objekat za potrebe obrazovanja i kuture, Staru školu koja je počela sa radom 1896. godine. Zbog specifične situacije objekat škole odmah po završetku rata korištena je kao „Dom za siročad“, a školska nastava obavljana je po privatnim kućama na više mjesta. Zainteresovani participanti Koncepta Unaprijedimo Kladušu zajedno su 2021. povodom Dana općine, 23. februara priredili izložbu u Alternativnom Domu kulture na kojoj je, između ostalog, detaljno izložena povijest navedenog objekta koji je vanrazumski porušen 1970-tih da bi se izgradio hotel „Konak“.

Nove vlasti poslije Drugog svjetskog rata prvo su izgradile (1946/47) forntalni dio objekta današnje JU „Prva osnovna škola“, a 1952/53. objekat Doma kulture koji je vanrazumski porušen 2008/09. Svjedočimo da se na istom mjestu već deceniju i više gradi novi objekat Doma kulture čije je dovršenje obećavano pred svake lokalne izbore od 2012. godine.

U zadnje tri decenije  kladuške biblioteke sakupile su solidne fondove knjiga svih žanrova koje se nedovoljno čitaju, proučavaju,… primjenjuju. Tvornica diploma (čitaj: Univerzitet u Bihaću) nije „proizvela“ diplomskih, magistarskih,… radova koji bi kulturu dijaloga na ovim prostorima teorijski i praktično pokušala malo intenzivirati!

Nade i očekivanja da će poslije ovako vrijednog skupa u bajkovitoj Čaršiji biti više volje, praktičnog angažmana na poboljšanju kulture općenito nisu ostvarene. Umjesto Zbornika simpozija, vrijednih preporuka, konkretnih inicijativa nastao je „muk“! Šta je to toliko doprinijelo da se ovo vrijedno Udruženje „skroz“ pasiviziralo?

Fragmentarni osvrti na neke primjere kladuških (ne)prilika

Opća zapažanja su da se većina dijaloga među Kladuščanima, ma gdje bili i šta radili, vodi da bi se pokušalo dokazati „tko je u pravu“, a mnogo manje sa ciljem dodatnih argumentovanih sučeljavanja pri boljem rasvjetljavanju i ili pronalaženju boljih rješenja,… Zahvaljujući printanim medijima (Prezent, Cross Antlantic, ReprezenT,…) portalima, radiju Velika Kladuša, …kladuška javnost imala je prilike učestvovati i pratiti kulturu dijaloga tokom zadnjih četvrt stoljeća. Po subjektivnom izboru napomenuću samo neke: burne polemike oko obilježja u haremu Gradske džamije, okrugli sto povodom 60. godišnjice ubistva Huske Miljkovića, burne dijaloge povodom publikovanja knjige „Peti korpus Armije BiH“, prepiske između (ne)potpisnika Inicijative za Autonomiju, brojne polemike oko serijala „Džehenemska decenija“, prepirkih oko „Agrokomerca“, konfrontiranja oko Krajiških teferiča, oko ABA-e, …

Velika je istina da je susjedni Cazin danas to što jeste (najveći proizvođač mlijeka, davno premašio predratni broj zaposlenih, veoma niska depopulacija, atraktivan za investitore, urbanistočki se preporodio,…) prvenstveno zahvaljujući „šačici“ Cazinjanja koji su se polovinom prve decenije ovog stoljeća „otrgli iz zagrljaja SDA“ i krenuli „svojim putem“. Znali su šta hoće, sa kime, kako! Početkom druge polovine iste decenije u Velikoj Kladuši na impozantan način formirana je KSPP koja je davno doživjela „stečaj“! Brojne polemike, dijalozi u i oko KSPP bili su fokusirani na „tko je u pravu“, jeftin populizam,…!

Polovinom 2007. Forum građana Tuzle u saradnji sa Centrom za demokratizaciju i toleranciju organizovali su u Vijećnici Općinskog vijeća dvodnevni event kao u prilogu. Ovo je bio značajan event, između ostalog, da Kladuščani „odmjere“ svoj intelektualni kapacitet (vokabular, vještinu govora, …) sa gostima sa širih geografskih prostora.

Zadnje decenije zainteresovana javnost ima mogućnosti poslušati reemitovanja sjednica Općunskog vijeća i tako, pored ostalog, mogu bolje upoznati svoje izabranike. Generalno sjednice se od strane predsjedavajućih vode korektno i dostojanstveno, uglavnom po Poslovniku. Sadržaj, vještina izlaganja, replike, povrede krivog navoda,… su više nego skromne, fokusirane na jeftini populizam. Vijećnici redovito ne barataju kvantitativno kvalitativnim pokazateljima. Nema se dojam da su pročitali nezaobilazna štiva (Lopašićevu knjigu „Bihać i Bihaćka krajina“, 1890., Karanovićevu knjigu „Pounje u Bosanskoj krajini“, 1925., Ravlićevu knjigu „Velika Kladuša kroz stoljeća“, 1987. „Velika Kladuša na stoljetnoj razmeđi 20. i 21. stoljeća“,…) nužna za one koji žele biti uspješni narodni izabranici. Bez cjelovitijeg poznavanja sadržaja, duha,… pomenutih knjiga jedva da može biti govora o vladanju sa kulturnim činjenicama zavičaja? Navedenoj općoj literaturi treba pridodati i onu koja obrađuje strateške povijesne događaje („Cazinska buna 1950.“, Afera’87., Bratorat 1993/95, Egzodusi,…

Bilo bi sasvim opravdano očekivati da narodni izabranici svojim javnim nastupima, dijalozima, prepirkama,… šalju jasne i snažen poruke pridržavajući se opće prihvaćene „metodologije“ Public Speaking (uvod, srž, zaključak). Ovo je izborna godina u kojoj treba ponuditi novu „paradigmu“ dijaloga, posebno onih koje se emituju preko RVK. Hoće li konačno moderator-voditelj debata pripremiti pitanja koja ne vrijeđaju zdrav razum. Hoćemo li čuti gdje smo, zašto smo toliko nazadovali, kako promijeniti ambijent kao osnovni razlog nazadovanja,…

Umjesta fraza tipa moderna lokalna zajednica treba nam vizjia koja će ponuditi približno realan, pretežno prihvatljiv „opis aktuelnog stanja“ iz kojeg krećemo ka „pravednom naprednom inkluzivnom kladuškom društvu“! Kako brojne nepravde i diskriminacije koje lokalna vlast svojim (ne)činjenjem priređuje građanima početi sistematski ispravljati i ne činiti još veće!?

Rijetki se sjećaju javno vođene prepiske (otvorena pisma, javne prozivke,…) preko Prezenta između Rifata Dolića (1961) veoma moćne i utjecajne osobe zadnjih decenija i advokata Fikreta Čelebića (1949.-2019.) na temu kladuških (ne)prilika. Sučeljavanja su krenula veoma dopadljivo, argumentovano, intelektualno prihvatljivo, poučno,… Taman kad smo se ponadali da će „iznjedriti“ nešto avangardno počelo je sa „niskim udarcima“ i završilo na Općinskom sudu. Konačan epilog ne znam. Nešto sam načuo, ali…!

Zadnje decenije svjedočimo „procvatu“ društvenih mreža i uživanjima brojnih Kladuščana da se pojavljuju ovako ili onako, anonimno ili… Urednik portala ReprezenT.ba ima solidan uvid, iskustva,… sa raznim „profilima“, spopadama,… Nažalost, dobar broj završi na sudu i preopterećuje i onako neažurno kladuško pravosuđe. Nedavno je sudski okončan poučan predmet koji onog spremnog da se služi nečasnim radnjama (lažima, klevetama, uvredama,,…) skupo košta!

Priložena Presuda je postala pravosnažna tako da slijede presuđene sankcije.

Prema neformalnim saznanjima trenutno je u Općinskom sudu 10-tak predmeta za uvrede, klevete, kaljanje ugleda, časti,… među kojima je posebno interesantan predmet Mušadinović vizavi Jelenović.

Svima nam valja poraditi na sopstvenom obrazovanju, poboljšanju kulture dijaloga, posebno „erističke dijalektike“ (vokabulara, umijeće razgovora, dijaloga, prepiranja,…). Više je nego nužno da fokus dijaloga bude iznalaženja boljih rješenja, sučeljavanja argumenata,… Manipulacije, lažuckanja, uvrede, klevete,… treba izbjegavati! Klonimo se devijantnih pojava, riječi,…! Promovišimo poštovanja, tolerancije, samopouzdanja, kulturu općenito!

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge!

Ramazan Šerif Mubarek Olsun!

Velika Kladuša, 12. 03. 2024.  ramoh45.07@hotmail.com