Kladuški ljetni vremeplov tokom višestoljetne povijesti opisan je u nebrojenim publikacijama svih žanrova. Na osnovu dostupnih izvora pripremio sam zainteresovanoj (ne)laičkoj javnosti na uvid za sjećanja i pamćenja ljetne jubileje koji su ostavili trajne tragove – pečate na prostorima Velikokladuškog kraja. Naravno, zaintersovani su pozvani na dopune, obrazloženja, komentare…
Kontekst vremena i prostora bajkovite Čaršije tokom njene višestoljetne povijesti je izazovan, imiplicira posebnu elaboraciju! U nekoliko priloga zainteresirani se mogu shodno ambicijama malo podsjetiti. Ove godine navršava se 25-godišnjica zabavno sportske, kulturne,… manifestacije Krajiški teferič koji se zadnjih šest godina odvija u sklopu Kladuškog ljeta, uglavnom na Trgu mladi i Gradskom parku „Sedam sekretara SKOJ-a“. Kulturno zabavne manifestacije „kladuških godišnjih doba“ su po općem uvjerenju jedna od boljih odluka lokalne vlasti. Nisu se ostvarila očekivanja da će ove manifestacije dati značajniji doprinos općem razvoju kladuškog društva (poboljšanje transparentnosti trošenja javnog novca, izgradnji institucija, jačanju civilnih udruženja, povećanju socioekonomskih pokazatelja,…). Lokalna vlast još žešće manifestira bahatost (sumnjiva raspolaganja javnim novcem, diskriminira medije, oglušava se o građanske inicijative, oklijeva oko odgovora na pitanja građana,…).
Velika Kladuša je tokom posljednjih 100-njak godina od male varošice bez posebnih nadležnosti i ovlaštenja u formalno pravnom smislu evolirala u modernu lokalnu zajednicu sa veoma specifičnim i čudnim percepcijama i implamentacijama temeljnih vrijednosti (pravednosti, jednakosti, istinitosti,…) početkom 21. stoljeća.
Ljetni jubileji kladuškog vremeplova
U kladuškoj višestoljetnoj povijesti evidentirano je oko 200 ljetnih događaja različite relevancije. Neki od ljetnih događaja, kao npr.: Afera ’87, Egzodusi 1994. i 1995. godine, ostavili su trajne tragove – pečate u više pokoljenja.
Od evidentiranih ljetnih događaja kao jubilarni javnosti su ponuđeni:
| *140. godišnjica prvog kontigenta mještana cazinskog i krupskog sreza koji je sa 45 konjskih kola krenuo prema Turskoj (juni 1883.).
*135. godišnjica dolaska prvog školovanog učitelja (Luka Mandić, augusta 1888.) u Vrnograč, * 90-godišnjica prve međumjesne nogometne utakmice u Velikoj Kladuši (12.07.1933. novoosnovana cazinska Krajina i nogometna reprezentacija Velike Kladuše), * 30-godišnjica pokretanja Inicijative za formiranje Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (07.09.1993.), * 25-godišnjica Krajiškog teferiča novijeg doba (Chicago, 23. august 1998.), * 20-godišnjica promocije knjige „Uspon i pad Agrokomerca“, autora Petra Dodika (05.09.2003.), * 10-godišnjica pripreme važeće „Strategije razvoja Velike Kladuše 2014/23“ koju načelnik Fikret Abdić ignoriše, * 10-godišnjica (2012/22) katastrofalnih rezultata vladavine Laburističke stranke i Fikreta Abdića. |
Činjenica da se ove godine navršava četvrt stoljeća Krajiškog teferiča trebala je biti snažan signal Organizacionom odboru da se „uvrsti posebna stavka“ i/ili na drugi način hronološki i metodološki „progovori“ o ovoj manifestaciji koja je već nadživjela „generacije“. Značajnu „svježinu“ manifestaciji daju stavke o kulturi koje se skromno i stidljivo prezentuju i komentarišu. Obrazovanost, kultura,… kao najdeficitarnije prepoznatljive karakteristike, a ako hoćemo i većinski razlozi većine naših nedaća, nazadovanja,… trebaju biti mnogo avangardnije zastupljene. Nije preskomno nastojati da stavke o „kulturi“ bude „Festival kulture“ sa ambicioznim sadržajima. Trebamo se kloniti i čuvati japajakanja, samodopadljivih recitiranja, tezgarenja,…! Šta je sa kulturom sjećanja na kladuške pisce, publikacije,…? Dokle ćemo obilježavati dva datuma Dana Općine?,… su samo neka pitanja koja se (ne)svjesno guraju pod ponjave od kladuškog ummeta!
Prilozi iz ljetnih publikacija o Velikoj Kladuši tokom prohujalih godina
Ovo je pasus iz knjige „Pounje u Bosanskoj krajini“ (Beograd, 1925.) autora Milana Karanovića (1882-1954) prvog svećenika u pravoslavnoj crkvi u Velikoj Kladuši 1913. godine.
Nisam siguran da li je naslov ovog priloga i prvi masovniji organizovani odlazak na godišnji odmor na plavi Jadran? Bilo bi zgodno da se neko iz navedene skupine javi i prezentira svoje dojmove i viđenja sa vremenske distance od 50 godina?
Prilog je iz „Cross Atlantica“ publikovan prije 20 godina. Kad je ovaj prilog publikovan Velika Kladuša je po socioekonomskim pokazateljima bila oko sredine na ljestvici od 79 općina FBiH, a danas na začelju (61. mjesto). Da smo po navedenim pokazateljima napredovali kao u bahatom trošenju, kriminalu, korupciji, diskriminaciji, … gdje bi nam bilo mjesto? Je li Velika Kladuša danas više mjesto pljuckanja, zaborava, … , nego što je bila početkom 21. stoljeća?
Ljetno vrijeme u bajkovitoj Čaršiji po svom društveno političkom previranju dosta je slično 2012. godini. Pogađate i zašto! Deset godina nakon najavljene „renesanse“ čudne Čaršije imamo: velike nesporazume, trvljenja, opajkavanja,… između načelnika i Općinskog vijeća, dominantnu ravnodušnost narodnih izabranika svih nivoa (članova savjeta mjesnih zajednica, članova džematskih odbora, vijećnika, poslanika, političara, akademika, profesora,…, pripadnika intelektualnih krugova, a Bogami i pisaca – književnika,… dominantan duh (samo)zadovoljstva, više muzike i igara za javni novac, povećano i produbljeno siromaštvo,…
Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge, radimo za sebe i svoj zavičaj!
Selam svima, ostanite zdravo, piše u romanu „Zemlja krajiška“!
Bajkovita Čaršija, 08.08.2023. ramoh45.07@hotmail.com